Nešto više od 150 hektara poljoprivrednog zemljišta na području Imotske krajine u vlasništvu Republike Hrvatske, kojima sada upravljaju jedinice lokalne samouprave zapušteno je godinama, obraslo korovom i dračom. Najveći dio tog zemljišta se nalazi na prostoru Općine Proložac, a manji dio na prostoru Općine Lokvičići i Grada Imotskog.
Upravo taj veliki kompleks pogodnog zamljišta za sadnju vinove loze, svakako je bio osnovni oslonac rada i razvoja nekadašnjeg vinogradarskog diva Imotske krajine "Imote" d.d., koja je sredinom 80-ih godina prošlog stoljeća proizvodila do 20 milijuna litara vina godišnje i bila jedna od najvećih vinarija na prostoru bivše države.
Postupnim propadanjem nekadašnje žile kucavice razvoja Imotske krajine devedesetih godina, kola su krenula nizbrdo i s imotskim vinogradarstvom. Odlaskom u stečaj "Imote" d.d., ostali su zapušteni i nekadašnji kompleksi njihovih vinograda. U Ustavu (čl. 52.) i svim zakonima o poljoprivrednom zemljištu (čl. 2.) usvojenim nakon proglašenja državne neovisnosti 1991. zacementirana je rečenica – "poljoprivredno zemljište dobro je od posebnog interesa za RH i ima njenu osobitu zaštitu".
Istodobno imotski vinari, njih 15-ak (OPG-ova, tvrtki i obrta) bilježe izvanredne prodajne rezultate. Iz razgovora s Milanom Grabovcem iz Vinarije Grabovac saznajemo da zadnjih nekoliko godina svi imotski vinari rasprodaju svoje kujundžuše i prije nove berbe.
– Svi imotski vinari su podizanjem kvalitete vina i s rastom vinskog turizma došli do toga da s lakoćom prodaju svoja vina, a pogotovo je to primjetno kod kujundžuše, naše autohtone sorte koja se služi u brojnim restoranima u Hrvatskoj, a u zadnje vrijeme sve više se i izvozi.
Brojni potrošači su oduševljeni kujundžušom, koja se pokazala kao izvanredno ljetno vino upravo zbog umjerenih alkohola i nježnih kiselina. Potaknuti povećanom potražnjom za našim vinima, zadnjih nekoliko godina mi smo podigli gotovo 15 hektara novih vinograda. Obradili smo vjerojatno najveću površinu na Imotskom polju i dali zapuštenoj zemlji novi život, a prva vina s tog vinograda ovih dana polako izlaze na tržište – veli nam Milan Grabovac.
Udruga vinara i vinogradara Imotske krajine "Cvit razgovora" koja okuplja 30-ak imotskih vinogradara i vinara pokretač je brojnih pozitivnih promjena u imotskom vinogradarstvu i vinarstvu.
Trenutno provode projekt "Klonske selekcije sorata kujundžuša bijela i trnjak crni". Tomislav Jerković, predsjednik udruge, o važnosti tog projekta kaže:
– Udruga u suradnji s Agronomskim fakultetom sveučilišta u Zagrebu, provodi dosad najvažniji projekt za imotsko vinogradarstvo – projekt "Klonske selekcije sorata kujundžuša bijela i trnjak crni". Cilj projekta je razmnožiti što kvalitetniji sadni materijal koji će dugoročno vinogradarima omogućiti i veće prinose i bolju kvalitetu grožđa, što bi trebalo potaknuti i sadnju novih vinograda te omogućiti sufinanciranje sadnog materijala kroz europske fondove.
Mi smo prije nekoliko godina proveli internu anketu unutar udruge te smo ustanovili da postoji interes za sadnjom gotovo 100 hektara novih vinograda među članovima udruge. Glavna prepreka novoj sadnji su usitnjeni posjedi i brojni neriješeni imovinsko-pravni odnosi, te se većina vinogradara nada što skorijem raspisivanju javnih natječaja za zakup državnog poljoprivrednog zemljišta.
Međutim, iako na našem prostoru ima više od 150 hektara (zapuštenog) državnog poljoprivrednog zemljišta, od 2018. kada je donesen novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu, dosad niti jedan javni natječaj nije objavljen i niti jedan hektar zapuštenog zemljišta nije priveden svrsi.
Štoviše, mi smo kao udruga odradili nekoliko sastanaka u Ministarstvu poljoprivrede na tu temu, međutim, od 2018. godine raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem je spušteno na jedinice lokalne samouprave, koje često nemaju dovoljno kapaciteta za provesti takve natječaje, a kada se nešto i pokrene po tom pitanju, priča zna otići u potpuno krivom smjeru.
Recimo samo da je na prostoru Općine Proložac, prema Prijedlogu dopune programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu RH iz 2023., evidentirano nešto više od 120 hektara poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH, od čega najveći dio otpada na nekadašnje zapuštene vinograde "Imote" d.d.
Da bi apsurd bio veći, isti taj Prijedlog dopune iz travnja 2023. predviđa da se više od 93 hektara visoko vrijednog poljoprivrednog zemljišta (u naravi najvećim dijelom vinogradi i zapušteni vinogradi) mora obavezno koristiti kao pašnjak, tobože iz razloga što se dio čestica obuhvaćenih Programom raspolaganja nalazi unutar ekološke mreže NATURA 2000, riječi su Tomislava Jerkovića.
Milan Grabovac nam pojašnjava kako ekološka mreža NATURA 2000 "štiti" i druga vinogorja u Dalmaciji: otok Vis u cijelosti, vinogorje Vrgorac, vinogorje Čara na otoku Korčuli i druge, pa je nejasno zbog čega bi u ovom slučaju to bilo drugačije. Na to Tomislav Jerković nadodaje kako su mnoga područja u mreži Natura 2000 odavno bila u nekom obliku aktivne upotrebe i kao takva čine sastavni dio šireg okoliša, poput ovoga koje je predmet Programa raspolaganja.
U ovom slučaju riječ je o vinogradima koji se tamo nalaze od 50-ih godina prošlog stoljeća, koji su kontinuirano obnavljani i koji su predstavljali i predstavljaju izvor egzistencije za tamošnje stanovništvo, a što znači da su postojali u ovom obliku i u trenutku uvrštavanja spornih čestica u program ekološke mreže NATURA 2000 i u tom trenutku nisu predstavljali prijetnju za zaštićena staništa.
Među vinogradarima s našeg područja, postoji interes za zakup svih površina koje se trenutno nalaze pod vinogradima. Udruga "Cvit razgovora" je sukladno javnom pozivu objavljenom na mrežnim stranicama Općine Proložac, uputila prigovor na navedeni Program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem i od tada se ništa nije događalo po ovom pitanju.
Složni su i Tomislav i Milan, dva mlada i ugledna vinara, da Udruga vinara i vinogradara zajedno s jedinicama lokalne samouprave (općine Proložac i Lokvičići i Grad Imotski) te Splitsko-dalmatinskom županijom i Ministarstvom poljoprivrede kao zainteresiranim stranama treba sjesti i pronaći način kako da se predmetno zemljište stavi u funkciju.
– Ovim putem pozivamo sve zainteresirane strane da se ovo pitanje konačno makne s mrtve točke. Objavom javnih natječaja za zakup, uvjereni smo da bi se na isti javili brojni domaći vinogradari i vinari, što bi doprinijelo velikim investicijama u nove vinograde i novim zapošljavanjima u ovom demografski opustošenom kraju – vele naši sugovornici.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....