Prava prirodna nepogoda pogodila je zaseoke Štrljići, Bekavci, Knezovići, Jurići-Kaćunići u maloj imotskoj općini Lokvičići. Nevolja, koja nije zabilježena već godinama, a donijela je itekakve štete tamošnjem pučanstvu. Sve je započelo početkom lipnja, pravom najezdom crnih skakavaca, koji su ne samo "okupirali" obližnje poljoprivredne površine, nego i kuće, okućnice tamošnjih mještana.
Posebno ih je bilo u zaseoku Jurići-Kaćunići, gdje su napravili i najveću štetu na poljoprivrednim kulturama i obližnjim livadama, brsteći sve pred sobom. Zanimljivo je to, da se ta posebna vrsta skakavca okuplja u predvečernjim satima, potom dolijeću u velikom roju i onda ulaze u kuće, konobe, sobe, stvarajući pravu nelagodu stanovništvu. Jednostavno borba protiv tih štetočina gotovo je nemoguća. I nakon prave invazije na te zaseoke, ali i diljem općine Lokvičići, njihov broj se pomalo smanjio prema sredini lipnja, no onda je došla još gora pošast. Pojavila se gusjenica - takozvani gubar.
O tom štetniku struka kaže da se hrani na više od 100 vrsta biljaka, uključujući hrast, cer, grab, bukvu, ali i voćke poput jabuka i šljiva. U slučajevima nedostatka hrane, gusjenice gubara mogu se hraniti i na boru, jeli ili smreki. Iako je prirodni stanovnik naših šuma, njegov je broj povećan u određenim godinama, što izaziva ozbiljne ekološke i gospodarske posljedice. Ženka gubara odlaže jaja na koru drveća, a gusjenice koje izlaze iz jaja u proljeće, hrane se lišćem.
Karakteristične su po crvenim i plavim točkama, a oštre dlačice koje posjeduju mogu izazvati alergijske reakcije i opekline kod ljudi. Gusjenice gubara izazivaju ozbiljne štete u šumarstvu jer mogu potpuno uništiti zelenu masu stabala, što smanjuje njihov vitalitet i može dovesti do njihova sušenja.
Upravo je takva šteta zabilježena u svim lokvičkim zaseocima posebno u Bekavcima i Štrljićima.
- Ovo je neviđeno. Pamtim ja ovog štetnika već davno, ali što se sada ovo dogodilo, to nisam doživio - priča nam Brano Malenica iz zaseoka Štrljići.
- Točno prije nešto više od deset godina baš u ovo vrijeme od početka lipnja uništila je gusjenica stabla, posebno hrasta i graba, ali i druga stabla, hraneći se njihovim lišćem. Jednostavno se to vidi, kada pogledate šumu tu odmah ispod zaseoka. Jasen je još zelen, jer je njegovo lišće nešto gorče od listova hrasta i graba, no kada nestane tim napasnicima hrane, prebacit će se oni i na jasen i na zelenilo oko kuće.
U jutarnjim satima prave kolone tih dlakavih gusjenica, odlaze s mjesta na mjesto u šumu i tu jedu. Ne može se od njih obraniti, uništili su cijelu šumu. Kažu ovdje stari mještani da će tako biti sve do kraja lipnja, kada bi se ova gusjenica pretvorila u leptira. A, hoće li se hrast i grab i još neka stable oporavit to je više nego upitno. Već sada vidim u svojoj šumi da se stable suše. Šteta, velika šteta - veli nam Branko Malenica.
Okupirale i fasade
U obližnjem zaseoku Bekavci, prava pošast tih nametnika. Osim što su gusjenice, naprosto pobrstile cijele krošnje hrasta i graba "okupirali" su fasade kuća.
- Ovo ne pamtim, možda prije petnaestak godina nešto slično, ali ovakvu veliku najezdu zaista nikada - riječi su Ivana Bekavca iz istoimenog zaseoka.
- Pogledajte samo ove visoke hrastove tu pored moje kuće, godinama su u ovo vrijeme davali hladovinu, no sada na njima nema listova i ono malo što je još ostalo, itekako je nagriženo od ovih gusjenica. Da o grabu ne govorimo. Ono što je najvažnije mnoga su mi se stable oko kuće počela sušiti i preostaje mi samo da ih otpilim.
Samo pogledajte šumu kada se s naše prometnice iz sela skreće za Proložac, tamo je još gora situacija. Pola šume zeleno, pola crno, jer nema listova na stablima. Evo sada vidim ovdje ispod nadstrešnica da se okupljaju, stvaraju niti za čahuru, očito ovo im mjesto odgovara. Ja predvečer očistim to, no ujutro ista stvar, još ih je više. Kaže mi struka da će se začahuriti do kraja lipnja tamo do svetoga Petra i Pavla i onda će iz njih izići leptiri. Ako je ove godine ovoliko gusjenica, koliko će samo biti leptira - pita se začuđeni Ivan Bekavac.
Situacija s ovim napasnikom, više-manje je svugdje po općini Lokvičići, kako nam govore svjedoci i na području općine Proložac i to u njegovim brdskim predjelima.
Malo prirodnih neprijatelja
Pitali smo i stručnjake, što se to poremetilo u prirodi, da se odjednom povećao broj tih nametnika.
- Iako to nije baš moja uža struka, pretpostavljam da se zaista poremetila ravnoteža na toj mikro lokaciji o kojoj govorite. No, na to utječe nekoliko čimbenika, prvenstveno klima, ali moguće i nedostatak ptica, kao prirodnih neprijatelja i skakavaca i gusjenica. Neke vrste ptica upravo se hrane, recimo tim gusjenicama i njihova neprisutnost na tom području itekako može utjecati na takav nenormalan broj tih štetnika. Rekoh, trebala bi veća analiza struke, kako bi se utvrdili čimbenici te najezde - riječi su profesora biologije Borisa Karina, ravnatelja imotske Gimnazije dr. Mate Ujević u Imotskom.
Inženjer šumarstva Živko Bubalo ima i jednu zanimljivu pretpostavku za ovu pošast koja je zadesila zaseoke u općini Lokvičići.
- Pazite, ta gusjenica ili gubar-Lymantria dispar ima svoj razvojni ciklus, koji je relativno ujednačen, što znači da ga u nekim godinama u ciklusu od četiri godine ima povećan broj, a u nekim godinama iznimno mali broj.
Ovo što ste pitali za općinu Lokvičići, moguće je da se na toj, ipak, mikro lokaciji dogodio "uvoz" toga nametnika putem dopreme drva u kojima su bila jajašca nametnika, te se tako masovno razvio, pored onih domaćih. S druge strane stoji i to da prirodnog neprijatelja tih nametnika nema na tom području dovoljno, pa je i to uzrokom takvog stanja, no nema neke bojazni da bi se sad ta stabla osušila ili propala, jedino ako već nisu načeti truljenju ili velikom starošću - veli Bubalo.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....