Povodom skorog Dana medicinskih sestara i tehničara u Sinju je u petak, u organizaciji Hrvatske udruge medicinskih sestara i tehničara i drugih radnika u zdravstvu Domovinskog rata, počeo dvodnevni simpozij na temu "Krizna stanja u sestrinstvu". Prva dva simpozija održana su u Lipiku, a za treći je odabran Sinj jer je alkarski grad tijekom Domovinskog rata bio na prvoj crti bojišnice. Zdravstveni radnici tadašnjeg Doma zdravlja Sinj bili su među prvim dragovoljcima i u mnogim prilikama riskirali su vlastite živote da bi spasili živote ranjenih boraca ili građana.
U njihovu čast i trajno sjećanje na ta teška, ali slavna vremena, na zgradi sinjske Ispostave županijskog Doma zdravlja otkrivena je spomen-ploča. U nazočnosti velikog broja okupljenih među kojima su, uz ostale, bili župan Blaženko Boban, gradonačelnik Sinja Miro Bulj, dr. Marko Rađa, ravnatelj županijskog Doma zdravlja, dr. Marko Jukić, zamjenik ravnatelja KBC Split, Mira Talaja, glavna sestra Doma zdravlja Sinj u ratnim vremenima, predstavnici ministarstava zdravstva, branitelja i socijalne skrbi te mnogi drugi, spomen-ploču otkrile su dr. Vesna Krolo Jurković, prva ratna ravnateljica Doma zdravlja Sinj i Senka Ugrin, medicinska sestra u istoj zdravstvenoj ustanovi. Poslije prigodne molitve na spomen-ploču i sve nazočne božji blagoslov zazvao je fra Marinko Vukman, sinjski gvardijan i rektor bazilike Čudotvorne Gospe Sinjske.
Spomen ploča
Evo što su nam u toj prigodi izjavili neki od sudionika:
- Pečat svemu što se čulo može se sažeti u rečenicu koju je izrekao dr. Marko Jukić da se ova spomen-ploča podiže s odmakom od 35 godina, hladne glave, bez emocija već kao istinski svjedok na jedno nezaboravno vrijeme i ljude koji su u tome vremenu dali svoj veliki doprinos. Sinj je u vrijeme Domovinskog rata bio najistureniji zdravstveni centar prema takozvanoj SAO Krajini. Uz medicinske sestre, tehničare, liječnike i druge iz Doma zdravlja Sinj, koji su svakodnevno bili rame uz rame s braniteljima na prvoj borbenoj liniji, u ispomoć su im dolazili kolege s područja cijele naše županije. Poznat je podatak da smo u Domovinskom ratu imali 15.830 poginulih hrvatskih branitelja. Teško je i zamisliti koliko bi ta brojka bila premašena da nije bilo tih heroina ovdje na sinjskoj bojišnici kao i u cijeloj Hrvatskoj. Zato im posebno hvala – kazao je Blaženko Boban.
- Ova spomen-ploča nije samo priznanje za sve ono što su u Domovinskom ratu napravile medicinske sestre, tehničari, liječnici i drugi, i ja kao jedan od njih. Ova ploča je odgovornost za one koji danas ovdje rade i koji će raditi ubuduće. To je poruka da treba nastaviti, znati reagirati kada bude trebalo. Ova ploča je dio memorije uklesane u kamen – kazao je dr. Marko Jukić, koji se prigodno obratio u ime svih nekadašnjih ravnatelja Doma zdravlja Sinj među kojima je bio i on.
- Ovo je čin kojega je definitivno trebalo napraviti, a njegova vrijednost je tim veća što nije napravljen pod adrenalinom. Mi smo od početka podržali inicijativu, bez zadrške i sa zadovoljstvom možemo konstatirati da imamo trajni spomen na jedno slavno vrijeme u kojemu je veliki broj naših zdravstvenih djelatnika dao nemjerljiv doprinos – kazao nam je dr. Marko Rađa, ravnatelj Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije.
- Dom zdravlja Sinj kao najbolja takva ustanova u bivšoj državi našao se na prvoj crti bojišnice i kao takav dao je veliki obol u Domovinskom ratu. Medicinske sestre i tehničari zaslužili su da ova spomen-ploča sve podsjeća na njihov doprinos – kazao je Miro Bulj.
- Sestre, tehničari i drugi zdravstveni djelatnici zavojima i injekcijskim iglama branili su Hrvatsku i dokazali da se to ne može samo puškom. Oni su i ovdje u Sinju radili u nemogućim uvjetima, izlagali su svoje živote i zato im neizmjerno hvala – kazala je Ljerka Pavković, predsjednica Hrvatske udruge medicinskih sestara i tehničara i drugih radnika u zdravstvu iz Domovinskog rata.
Brojni zaposlenici
- Domovinski rat dočekala sam na mjestu ravnateljice Doma zdravlja Sinj. Sa zadovoljstvom ističem da sam imala veliku i neupitnu potporu kolega. Nitko mi, kao ravnateljici, nikada nije prigovorio na bilo koji raspored na posao, bilo u ustanovi ili na bojišnici. Čak su mi i najstariji kolege liječnici dolazili sa zahtjevima da ih ne štedim već da i njih šaljem na punktove kod borbenih položaja. Među prvima smo zauzeli savezne sanitetske rezerve i s tim materijalom formirali ratne bolnice. Otkrivanje spomen-ploče spada u veliko priznanje nama svima, ali priznanja je bilo još. Već 1992. godine Hrvatski liječnički zbor odao nam je priznanje na izvrsnoj organizaciji zdravstvene zaštite u ratnim uvjetima, od primarijusa Prodana, ratnog zapovjednika saniteta OS RH kao i Spomenicu Domovinskog rata – kazala nam je dr. Vesna Krolo Jurković.
- Dom zdravlja Sinj je 1990. i 1991. godine imao oko 350 zaposlenih. Od toga broja polovica su bile medicinske sestre i tehničari. Od proživljenog obiteljskog stresa zbog tragičnog gubitka supruga na mjestu glavne sestre Doma zdravlja Sinj dočekala sam početak Domovinskog rata kao još veći stres. U sferi moje odgovornosti bili su svi zaposlenici srednje i više razine kao i dio tehničkog osoblja. Danas s odmakom od preko tri desetljeća mogu sa zadovoljstvom konstatirati da smo posao obavili vrhunski i na to smo svi skupa ponosni – kazala nam je Mira Talaja, predsjednica Organizacijskog odbora simpozija.
Na samom simpoziju, koji je održan u Interpretacijskoj dvorani Muzeja Sinjske alke, sudionici su izlagali o cijelom nizu tema vezanih za krizna stanja.
U okviru simpozija otkrit će se i spomen-ploča na jednom od objekata Franjevačkog samostana Gospe Sinjske u kojemu je na početku Domovinskog rata uspostavljena ratna bolnica u kojoj su samoprijegornim radom zdravstvenih djelatnika mnogim ranjenim braniteljima i civilnim građanima spašavani životi.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....