Nakon što je ovoga ponedjeljka u organizaciji Hvidre Sinj i Koordinacije braniteljskih udruga Sinja i cetinskog kraja obilježena 34. obljetnica napada na vojarne JNA, prvoga takvog napada u Hrvatskoj, Udruga policije Sinja i Cetinske krajine Domovinskog rata 1990./1991.(UPCKDR) obilježila je i 34. obljetnicu uspostave Ispostave Policijske postaje Sinj u selu Otišiću, središtu pobunjenih Srba u Cetinskoj krajini.
O tome i drugim ratnim događajima kojih su bili nositelji i izravni sudionici te činjenici da je uloga sinjske policije iz toga vremena izostavljena iz sadržaja nedavno otvorenog Spomen prostora hrvatskih branitelja cetinskoga kraja, UPCKDR izdala je opširno priopćenje za javnost.
"Mi nazočni predstavnici UPCKDR ostali smo neugodno iznenađeni kada smo uočili da su u Spomen prostoru, koji bi trebao predstavljati memoriju svih događanja tijekom Domovinskog rata na području cetinskoga kraja, u potpunosti izostavljeni ratni događaji koji su se odvijali u organizaciji policije, u početku jedine legalne državne institucije ovlaštene da njeni pripadnici budu naoružani. U Spomen prostoru izložene su samo fotografije naših poginulih kolega. Izostala je čak i policijska zastava, dok su one drugih postrojbi uredno izvješene. Zanemarena je i činjenica da je ratna PP Sinj odlikovana ordenom Reda Nikole Šubića Zrinskog i da je na našu ratnu zastavu privezana lenta".
Poslije prvih barikada pobunjenih Srba na cesti Vrlika – Knin u Civljanima 17. kolovoza 1990. godine iz Policijske postaje Sinj premjestili su dio svojih djelatnika u Ispostavu PP u Vrlici, a u Vrliku je istovremeno premješten i veći broj policajaca iz drugih postaja Policijske uprave Split - kaže se u priopćenju i ističe njihova prva borbena akcija:
"Predsjednik dr. Franjo Tuđman izdao je zapovijed da se postavljene cestovne barikade na prilazima Kninu uklone i da se krene prema Kninu. Na policijskoj razini je dogovoreno da se ta zadaća obavi sinhronizirano u noći s 20. na 21. kolovoza iz smjera Sinja i Drniša.
Skupina od 50-ak policajaca podređenih PP Sinj, koje je vodio zapovjednik PP Sinj Ivica Romac, krenula je na izvršenje zadatka. Kada su u Civljanima uklonili postavljenu barikadu, na njih je sa srpske strane otvorena vatra iz automatskog oružja. Čim smo se našli pod neprijateljskom paljbom dobili smo zapovijed da se, bez uzvraćanja, vratimo u Vrliku jer smo ostali sami u izvršenju zadatka pošto iz PP Drniš nisu pristupili izvršenju zapovijedi. Umjesto toga u PP Drniš su odložili oružje i odbili krenuti na zadatak".
Iako je Vrlika od 17. kolovoza bila pod sve snažnijim pritiskom pobunjenih Srba, a Kijevo se našlo u potpunom okruženju, UPCKDR navodi kako su "snage koje je na raspolaganju imala PP Sinj držale Vrliku pod kontrolom sve do 26. kolovoza 1991. godine kada je napuštanje i povlačenje iz Vrlike zapovjedio Zdravko Škarpa, zapovjednik ZNG i zapovjednik obrane Vrlike".
U nastavku priopćenja UPCKDR kritički progovara na navode iz objavljenog osvrta Zdravka Škarpe od 21. listopada 2021. godine naslovljenog "Da se ne zaboravi", a kroz kojega je, kažu, "sa sebe pokušao otkloniti svaku odgovornost i prebaciti je na druge, uključujući u prvom redu policiju".
Iz udruge sinjske ratne policije prvi put javno iznose podatke o hrvatskim obrambenim zadaćama i stvarnim događanjima u obrani vrličkog kraja.
"Zdravko Škarpa kao zapovjednik imao je zadaću držati obranu Vrlike bez bilo kakvih drugih aktivnih djelovanja. I danas je nama iz policije enigma tko je Škarpi, ako jest, izdao zapovijed da se napadnu Cetina i Civljane".
UPCKDR u nastavku navodi da je uz kvalitetnu pripremu obrane Vrlike još bilo planirano: "Ojačati Kijevo snagom jedne satnije u slučaju da ga Mladić s JNA napadne; U Sinju je odlučeno da se napadnu vojarne i zapali Kukuzovac; Jedina zapovjeđena aktivna djelovanja bila su da policija s jednim vodom ZNG-a uđe u Otišić, razoruža pobunjene Srbe i zatvori policijsku stanicu takozvane SAO Krajine te uspostavi Ispostavu PP Sinj. Tu zadaću PP Sinj uspješno je obavila 25. kolovoza 1991. godine.
Naša PP u Otišiću djelovala je svega dva dana, do 27. kolovoza u 2 sata. Razlog povlačenja policije iz Otišića bila je činjenica da je Zdravko Škarpa 26. kolovoza u večernjim satima zapovjedio povlačenje iz Vrlike. Naši policajci povučeni su iz Otišića kada su Vrliku već svi napustili.
Za svoju sramotnu odluku o zapovjedanju prestanka obrane i povlačenja iz Vrlike Zdravko Škarpa je kao razlog naveo da policija nije preuzela kontrolu nad Otišićem i osigurala komunikaciju cestom Sinj – Vrlika. To je notorna laž. Mogu je, uz zapovjednika PP u Otišiću Ivana Jenjića Garu i njegove policajce, potvrditi i novinari HTV-a i Slobodne Dalmacije koji su 26. kolovoza 1991. godine bili u Otišiću i susreli se s hrvatskim policajcima. Osim toga, ako nismo osigurali komunikaciju cestom Sinj – Vrlika, kuda su Zdravko Škarpa i snage kojima je zapovjedio povlačenje došli iz Vrlike u Sinj".
UPCKDR spotiče Zdravku Škarpi da je "zaslužan" i za raspad obrane od napada Mladićeve JNA i srpske paravojske na Peruću 17. rujna 1991. godine. U svojem osvrtu "Da se ne zaboravi" Škarpa, kažu, navodi da su se policijske snage povukle s Peruće radi čega se on morao povući na Bitelić i u Čačijin Dolac.
- Toga 17. rujna Zdravko Škarpa je oko 7:30 sati napustio zajedničko zapovjedništvo ZNG-Policija na Perući. Oko 12:40 sati s nama nepoznate lokacije dojavio je zapovjedništvu na Perući da su njegovi položaji u Dabru probijeni. Zapovjedniku policije Ivici Romcu sugerirao je da povuče ljude s Peruće navodeći da će mu doći tenkovi preko brane.
Napominjemo da je pet dana prije napada, kojega je Mladić pokrenuo 16. rujna u poslijepodnevnim satima iz Otišića i Laktaca u smjeru Peruće, Škarpa sa svojim snagama miniranjem zarušio prometnicu Laktac – Dabar u Točilu i postavio protutenkovske mine te je tako mogući napad usmjerio na pravac iz smjera Otišića.
Poslije Škarpine informacije da je Dabar probijen, zapovjednik PP Sinj organizira povlačenje policije i stanovništva, dajući svoje službeno vozilo da se njime izvlače djeca i žene. Nakon toga u 14:30 sati na Peruću dolazi Zdravko Škarpa i Romcu govori da je dobio krivu informaciju o proboju Dabra te je predložio da se pokuša organizirati obrana. U tom trenutku na Perući su se nalazila samo 22 policajca pošto su se vojnici kojima je zapovijedao Škarpa već povukli do Doljaninova mosta u Hrvacama. Policajci su izvukli kompletni sustav veza koje su pripadnici Škarpine postrojbe ostavili".
U priopćenju za javnost UPCKDR navodi kako je Zdravko Škarpa ispričao "čudnu priču" o svojem i zarobljavanju skupine svojih vojnika od kojih su trojicu četnici pred pripadnicima JNA ubili na Alebića kuli izdvojivši ih iz skupine koju su odvezli u Knin. U svojem zaključku UPCKDR opetovano predlaže da se održi "javna tribina na koju će se pozvati svi akteri iz toga vremena kako bi građani Sinja i Cetinske krajine napokon dobili punu istinu o tim najtežim, ali slavnim danima Domovinskog rata u cetinskome kraju. U kojima je sinjska policija imala presudnu ulogu."
Još navode da je policija zaustavila Mladićeve četnike na Alebića kuli, da je isključivo policija 3. listopada 1991. godine, dok je JNA još bila u Sinju, iz vojarne Kula izvukla 271 cijev za potrebe obrane Dubrovnika, te da su u istu vojarnu, dok je u njoj još bila JNA, ubacili 7 policajaca da čuvaju oružje sinjske TO.
Kada su pripadnici JNA po naredbi Ratka Mladića otvorili skladište da bi ukrcali to naše oružje na kamione i odvezli u Knin pred njih su s oružjem na gotov‘s stali naši policajci. S tako sačuvanih 4000 cijevi dva dana kasnije naoružani su pripadnici upravo formirane 126. brigade HV. Policija je, također navode, istoga dana kada je JNA napustila Sinj, dakle 4. listopada, razminirala skladište MES-a na Kukuzovcu.
Na samom kraju svoga priopćenja javnosti UPCKDR kaže kako očekuju "reakciju Ministarstva branitelja kao i organizatora izvedbe Spomen prostora hrvatskih branitelja cetinskoga kraja na način da pripadajuće mjesto i dokumente u tom memorijalnom prostoru dobiju sinjska policija i ratna policijska zastava PP Sinj".
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....