Od prošle srijede dijagnostički laboratorij koji djeluje u sinjskoj Ispostavi županijskog Doma zdravlja promijenio je radno vrijeme pa je novi orar od 7 do 14.30. Do sada je taj laboratorij radio od 7 do 20 sati, s tim da su se do 14.30 obavljale kompletne pretrage krvi i urina, a poslije toga samo osnovne koje su se u pravilu svodile na CRP i leukocite.
Do promjene je došlo zato što je dosadašnja dugogodišnja voditeljica laboratorija, koja ga je imala u zakupu, poslije 40 godina rada otišla u mirovinu. Laboratorij je u ulozi voditeljice preuzela nova diplomirana inženjerka biokemije, koju je kao svoju zaposlenicu na to mjesto rasporedio Dom zdravlja Splitsko-dalmatinske županije. I uveo radno vrijeme koje vrijedi za sve laboratorije u sastavu domova zdravlja u cijeloj državi.
Nastala pobuna
Naravno da je nastala pobuna. Prestankom rada laboratorija u poslijepodnevnim satima nezadovoljni su građani kao potencijalni korisnici tih usluga, ali još više liječnici obiteljske medicine, pedijatri i drugi iz primarne zdravstvene zaštite, koji od pet radnih dana u tjednu imaju zakonsku obvezu dva dana raditi u poslijepodnevnoj smjeni. Kako je laboratorij u Sinju do utorka bio (polu)privatni, vodila ga je diplomirana inženjerka biokemije kao zakupoprimac, a od srijede je u sastavu županijskog Doma zdravlja, sav bijes nezadovoljnih išao je prema upravi Doma zdravlja i njegovu ravnatelju dr. Marku Rađi.
– Razumijem nezadovoljstvo zbog skraćenog radnog vremena laboratorija u Sinju, ali ni ja osobno ni ustanova kojoj sam na čelu nismo adresa koja, bez obzira koliko bismo to željeli, može riješiti taj problem. Mi smo se na vrijeme pripremili na odlazak dosadašnje zakupnice i sutradan po njezinu odlasku u mirovinu osigurali smo magistru biokemije, tako da laboratorij ni jedan dan nije prestao s pružanjem usluga. Sada je istovjetno radno vrijeme u svim našim ispostavama u kojima imamo laboratorije. Adresa kojoj se treba obratiti je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. Oni propisuju i plaćaju opseg poslova i usluga – kaže dr. Rađa.
Pitamo ravnatelja kako je laboratorij u Sinju do utorka mogao raditi i poslijepodne, do 20 sati, a od srijede, kada je u ulozi njegove odgovorne osobe novi zaposlenik, više ne može.
– To vam najbolje može objasniti dosadašnja šefica laboratorija – odgovorio je ravnatelj.
‘Radila sam na vlastitu štetu‘
Nazvali smo novopečenu umirovljenicu dipl. ing. biokemije Vesnu Romić i kazali što nam je rekao ravnatelj Doma zdravlja.
– Točna je informacija koju ste dobili od dr. Rađe. Svi laboratoriji u županijskom Domu zdravlja, a jednako je i u cijeloj Hrvatskoj, rade od 7 do 14.30. Ja sam kao zakupac odlučila održavati poslijepodnevnu smjenu, do 20 sati, na vlastitu štetu – kazala nam je gospođa Romić.
– Na osnovi toga što ste čuli od gospođe Romić mogli ste se uvjeriti da su meni i Domu zdravlja ruke vezane i da mi sami ništa ne možemo promijeniti – ponovio nam je dr. Rađa.
Upitali smo ravnatelja postoji li moguće rješenje.
– Ovaj se problem može riješiti dogovorno u trokutu Komora biokemičara – HZZO – Ministarstvo zdravstva. Drugo djelomično rješenje bilo bi da se ambulantama primarne zdravstvene zaštite osiguraju mali POCT aparati na kojima bi se na licu mjesta pacijentu mogli provjeriti CRP, leukociti, traponin i još nekoliko jednostavnijih pretraga. Iz Komore biokemičara, štiteći struku, ističu da svaki laboratorijski nalaz mora potpisati magistar biokemije i takvoj praksi se protive. Treće rješenje, koje bi se u praksi moglo pokazati kao najčešće jest da se pacijenti iz Sinja u poslijepodnevnim satima šalju s uputnicom u laboratorij KBC-a Split ili, ako bi pacijenti tako sami odlučili, u neki od privatnih laboratorija – objasnio nam je ravnatelj dr. Marko Rađa.
Šalju u Split
Liječnici će vjerojatno pribjeći praksi treće varijante jer im, u danim okolnostima, ona jedina preostaje. Nitko od njih s kojima smo razgovarali ne želi u javnost s imenom i prezimenom.
– Morate nas shvatiti. Mi ovisimo o onima koji donose odluke i ne smijemo protiv njih ma koliko bili svjesni da oni ovakvom praksom ne vide koliki su problemi nama i pacijentima. Mi kao liječnici možemo kod pristiglih pacijenata procijeniti o kakvoj zdravstvenoj teškoći se radi, ali da bismo uspostavili valjanu dijagnozu i propisali lijek, moramo imati nekakve osnove, a njih iščitavamo iz laboratorijskih nalaza. Bez takvih nalaza mogli bismo pogriješiti, a to nitko od nas ne želi. Zbog toga ćemo do daljnjega, dok se ne postigne neko rješenje, a vjerujemo da može i mora jer sinjski kraj ima oko 45.000 zdravstvenih osiguranika, biti prisiljeni pacijente slati u laboratorij KBC-a Split. Hoćemo li na taj način, uz izlaganje pacijenta dodatnim troškovima, zakrčiti bolnički laboratorij, pokazat će vrijeme – kazali su nam kontaktirani liječnici.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....