U Sinju odana počast vođi proboja iz Jasenovca. Uhićen u proljeće 1942., bio je zatočenik s najviše dana u logoru

U povodu 81. obljetnice proboja iz ustaškog logora Jasenovac, u srijedu je izaslanstvo Udruge antifašističkih boraca i antifašista Cetinske krajine Sinj položilo vijenac na rodnu kuću Ante Bakotića Bake, vođe proboja, na spomen-ploču postavljenu na pročelju zgrade na križanju Trga kralja Tomislava i Puta Petrovca u Sinju.

Ante Bakotić rođen je u Sinju 1921. godine. Završio je vojno-tehničku školu u Kruševu u Srbiji, poslije čega se zaposlio u vojnoj industriji u Sarajevu. Zarobljen je kao partizan u proljeće 1942. godine u dolini rijeke Neretve te je poslije kratkog boravka u zatvoru u Sarajevu deportiran u koncentracijski logor u Jasenovcu, gdje je do travnja 1945. godine bio zatočenik s najduljim logoraškim stažom. Nakon što su u rujnu 1944. godine ustaše u logoru otkrili tajnu komunističku ćeliju likvidirali su Milu Boškovića, vođu partijske organizacije i gotovo sve njezine članove. Od tada se kao čelna osoba tajne logorske partijske organizacije pojavljuje Ante Bakotić.

U travnju 1945. godine ustaše i njemački zapovjednici sastali su se u Zagrebu i dogovorili likvidaciju svih preostalih zatočenika Jasenovca kako ne bi ostao ni jedan živi svjedok njihovih zločina. Nakon što je 21. travnja pobijena posljednja grupa od 80 zatočenih žena, 22. travnja u Jasenovcu su bila 1073 zatočenika koji su znali da ih čeka ista sudbina. Stoga je skupina logoraških vođa na čelu s Antom Bakotićem u noći na 22. travnja odlučila da se ujutro u 10 sati krene u juriš i proboj.

Upravo je Ante Bakotić povikom "Naprijed, drugovi!" označio početak juriša logoraša prema slobodi. Mnogi od njih pokošeni su rafalima iz ustaških mitraljeza. Među njima je bio i Ante Bakotić, koji je pogođen kod istočne kapije logora. Prema svjedočenju preživjelih logoraša Čedomila Hubera i Mile Ristića, ranjeni Bakotić dovukao se do obale Save i nestao u njezinoj vodi. Od 1073 posljednja logoraša, proboj su preživjela njih 54.

Na rodnoj kući u Sinju Anti Bakotiću Baki u bivšoj je državi postavljena spomen-ploča. Ona je maknuta kada je prvi sinjski gradonačelnik, od 1993. godine, pokrenuo obnovu fasade na toj zgradi. Nova spomen-ploča je ponovno postavljena, a 31. listopada 2009. godine otkrio ju je tadašnji predsjednik RH Stjepan Mesić. Tu ploču je u noći na 24. veljače 2013. godine pokušao skinuti jedan Triljanin, brat danas istaknutog hrvatskog političara, koji je u tom pokušaju ploču oštetio i osobno se padom sa skala ozlijedio. Kasnije je izjavio da nije imao ništa protiv Ante Bakotića, ali jest protiv Mesića, koji je tu ploču otkrio.

Svake godine 22. travnja udruga sinjskih antifašističkih boraca i antifašista odaje počast Anti Bakotiću polažući vijenac kod spomen-ploče na pročelju njegove rodne kuće u Sinju. Aktualna sinjska vlast, koja upravlja alkarskim gradom već pet godina, ni na koji način ne sudjeluje u toj komemoraciji.