U Gospodarskoj zoni Čaporice svečano je otvoreno jedno od tehnološki najnaprednijih postrojenja za obradu biootpada u Hrvatskoj. Riječ je o investiciji vrijednoj 17,35 milijuna eura, odnosno gotovo 20 milijuna eura s PDV-om, koju je realizirala tvrtka INOVAPRO d.o.o. iz Šestanovca. Ovo je prvo postrojenje u Hrvatskoj koje koristi tehnologiju suhe anaerobne digestije u tunelskim fermentorima, a biootpad pretvara u električnu i toplinsku energiju te organski poboljšivač tla.
Otvaranju su nazočili brojni uzvanici iz državnog i lokalnog vrha, među kojima ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković, župan Splitsko-dalmatinske županije Blaženko Boban, predstavnici Grada Trilja te vlasnik i investitor projekta Ante Čikotić.
Tom je prilikom ministrica Vučković naglasila kako je riječ o jedinstvenom projektu za Hrvatsku, koji predstavlja spoj poduzetničke vizije, znanja i učinkovite provedbe.
– Ovo postrojenje Hrvatskoj znači mnogo. Takvih projekata praktički nemamo. Vrijednost investicije iznosi oko 20 milijuna eura s PDV-om, pri čemu je kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti osigurano više od 13 milijuna eura bespovratnih sredstava. No prije svega, ovo je rezultat poduzetničke vizije, stručnosti i spremnosti na brzu realizaciju jednog iznimno inovativnog projekta – istaknula je ministrica. Posebno je naglasila kako će postrojenje proizvoditi električnu i toplinsku energiju, ali i digestat – prirodni materijal koji predstavlja kvalitetno organsko gnojivo za hrvatsku poljoprivredu.
‘Najveći i tehnološki najzahtjevniji‘
Podsjetila je kako je upravo ovaj projekt omogućio Hrvatskoj ispunjenje jednog od ključnih pokazatelja Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
– Europska komisija od Hrvatske je tražila realizaciju triju projekata za obradu biorazgradivog otpada. Danas možemo reći da smo taj indikator ostvarili. Projekt u Čaporicama financijski je najveći i tehnološki najzahtjevniji od sva tri, a bez njegove realizacije Hrvatska ne bi ispunila preuzete obveze – rekla je ministrica, naglasivši da se uz projekt u Čaporicama u okviru istog pokazatelja Nacionalnog plana oporavka i otpornosti provode i projekti kompostane u Slavonskom Brodu te postrojenja za obradu biootpada na području Čakovca.
Kompostana u Slavonskom Brodu vrijedna je oko 3,18 milijuna eura i imat će kapacitet obrade 5400 tona biorazgradivog otpada godišnje, dok je projekt u Čakovcu također dio skupine triju strateških projekata kojima je Hrvatska ispunila obveze preuzete prema Europskoj komisiji u području gospodarenja biootpadom. Ministrica Vučković istaknula je kako je upravo postrojenje u Čaporicama financijski najvrjednije i tehnološki najzahtjevnije među ta tri projekta. Također je kazala kako ovakvi projekti otvaraju prostor za daljnji razvoj poljoprivrede kroz korištenje toplinske energije za plasteničku i stakleničku proizvodnju te kvalitetnije gospodarenje biootpadom.
Važnost radnih mjesta
Župan Splitsko-dalmatinske županije Blaženko Boban ocijenio je kako projekt nosi tri snažne poruke – gospodarsku, demografsku i ekološku.
– Ovo je prvo postrojenje ovakve vrste u našoj županiji. Ono potvrđuje koliko su europska sredstva važna kada postoje vizija, znanje i upornost. Obitelj Čikotić razmišljala je najmanje deset godina unaprijed, a danas od toga koristi nema samo investitor nego cijela zajednica – rekao je Boban, posebno ističući kako upravo ovakve investicije stvaraju preduvjete za ostanak i povratak mladih obitelji u Dalmatinsku zagoru.
– Radna mjesta temelj su demografske obnove. Ovakvi projekti moraju biti nadograđeni vrtićima, stanogradnjom i drugom infrastrukturom, ali upravo kvalitetno radno mjesto predstavlja ključ razvoja ovog kraja – poručio je.
Poseban naglasak stavio je na gospodarenje biootpadom.
– Pošto na području Splitsko-dalmatinske županije godišnje nastaje više od 105 tisuća tona biootpada, pozivam sve lokalne zajednice, komunalna društva, ugostitelje i građane da odvajaju biootpad jer danas konačno imamo mjesto gdje taj otpad postaje vrijedan resurs. Time štitimo okoliš, smanjujemo količine otpada na odlagalištima i stvaramo kvalitetan proizvod koji se vraća u poljoprivredu – istaknuo je Boban.
Velika stvar za cijeli kraj
Višemilijunskom investicijom u svom mjestu posebno su zadovoljni u Trilju čiji je gradonačelnik Ivan Bugarin poručio kako je dolazak ovakve investicije veliko priznanje za cijelo triljsko područje i Gospodarsku zonu Čaporice. Naglašeno je kako projekt otvara nova radna mjesta, povećava atraktivnost zone za buduće investitore te potvrđuje kako Dalmatinska zagora može biti prostor razvoja suvremenih zelenih tehnologija. Poseban naglasak je stavio kako će sinergija gospodarstva, energetike i zaštite okoliša dugoročno pridonijeti razvoju cijelog cetinskog kraja.
Za vlasnika i direktora tvrtke INOVAPRO Antu Čikotića dileme nema, ono što je nekada bio trošak, danas je resurs. Kazao je to u prigodi otvaranja i obilaska pogona u Čaporicama, dodajući kako je projekt nastao iz želje da se pokaže kako se i u Dalmatinskoj zagori mogu razvijati svjetska tehnološka rješenja.
– Napravili smo ovo iz inata kako bismo dokazali da se ovdje mogu graditi projekti svjetske razine. Ovo nije samo bioplinsko postrojenje. Ovo je početak razvoja energetskog centra koji će proizvoditi energiju, toplinu, hranu i u budućnosti obrađivati podatke. Želimo hrvatsko znanje ponuditi Europi i svijetu – kazao je Čikotić te poručio kako projekt nije usmjeren samo na proizvodnju električne energije.
Tri izazova
– Naš cilj je riješiti tri velika izazova današnjice – energiju, hranu i informacije. Biootpad koji je nekada predstavljao trošak danas postaje vrijedna sirovina iz koje dobivamo električnu i toplinsku energiju te organski poboljšivač tla ili kompost. Umjesto uvoza mineralnih gnojiva želimo hrvatskim poljoprivrednicima ponuditi domaći, prirodni proizvod – kazao je vlasnik ovog bioplinskog postrojenja koje trenutno zapošljava sedam radnika, a završetkom svih razvojnih faza planira više od stotinu zaposlenih. Nakon prve investicije vrijedne gotovo 20 milijuna eura, u planu je dodatno ulaganje od šezdesetak milijuna eura kroz razvoj Energetskog parka Čaporice na površini od oko pet hektara. Prvenstveno se to odnosi na veliki podatkovni centar ili centar "umjetne inteligencije".
– Prije toga pozivamo sve gradove, općine i komunalna poduzeća da odvajaju biootpad. Danas više nitko ne može reći da za biootpad nema rješenja. Naš cilj nije da budemo jedini, nego da ovakvih postrojenja bude što više jer upravo tada Hrvatska dobiva najviše – poručio je Čikotić i na prigodnoj konferenciji vezano za ovaj jedinstveni objekt, koja se nakon zanimljivog obilaska bioplinskog postrojenja održala u prostoru CEKOM 3LJ.
Među dvjestotinjak gostiju iz javnog, političkog i gospodarskog spektra, mogli su se vidjeti i oni značajniji hrvatski gospodarstvenici poput Jake Andabaka koji uz američke partnere, stoji iza realizacije megaprojekta podatkovnog centra "Pantheon" u Topuskom vrijednog 50 milijardi eura.
Kako funkcionira tehnologija?
Naime, posebnost postrojenja u Čaporicama jest tehnologija suhe anaerobne digestije u tunelskim fermentorima, prva takve vrste u Hrvatskoj. Za razliku od klasičnih bioplinskih objekata, biootpad se ovdje ne obrađuje u velikim bazenima s tekućinom, već se pomoću utovarivača unosi u potpuno zatvorene fermentacijske tunele. U njima, bez prisutnosti kisika, prirodne anaerobne bakterije tijekom približno četiri tjedna razgrađuju organsku tvar i proizvode bioplin bogat metanom. Postrojenje raspolaže s četiri fermentora kapaciteta oko 240 tona biootpada, a zahvaljujući tjednom ciklusu punjenja i pražnjenja omogućena je kontinuirana proizvodnja tijekom cijele godine.
Nastali bioplin prolazi kroz sustav pročišćavanja, nakon čega pokreće kogeneracijsko postrojenje koje proizvodi oko 500 kilovata električne energije te korisnu toplinsku energiju. Toplina se ponovno koristi za zagrijavanje fermentora i sušenje digestata, čime se dodatno povećava energetska učinkovitost cijelog procesa.
Preostali materijal – digestat – prolazi higijenizaciju, sušenje i prosijavanje te postaje kvalitetan organski poboljšivač tla bogat hranjivim tvarima. Posebna pozornost posvećena je kontroli neugodnih mirisa. Cijeli sustav radi u zatvorenim objektima, a zrak prolazi kroz kemijsko pročišćavanje i biofiltere ispunjene drvnom sječkom, čime se neugodni mirisi zadržavaju unutar procesa.
Stoga energetsko-ekološki centar u Čaporicama nije samo nova industrijska investicija. On predstavlja primjer kako se suvremenom tehnologijom mogu povezati zaštita okoliša, proizvodnja obnovljive energije, razvoj poljoprivrede i gospodarski rast. Projekt koji je do jučer bio vizija danas pokazuje da ono što je nekad bilo otpad može postati jedna od najvrjednijih sirovina budućnosti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....