Imotsko vinogorje jedno je od trenutačno najpotentnijih u Dalmaciji, ponajprije zahvaljujući nekolicini mini vinarija koje vode obrazovani potomci nekadašnjih starih imotskih vinogradara. Sinovi i unuci nekadašnjih vinogradara danas nastavljaju hodati i raditi utabanim stazama koje su im pripremili njihovi preci.
Ti djedovi i očevi, koji su svojim rukama i znojem, s motikom u ruci, radili u vinogradima, žuljevitim rukama vezali i podrezivali lozu te na leđima nosili posude s modrom galicom, prskajući lozu protiv peronospore, ostaju trajno upamćeni. Ti neuništivi neimari radili su praktički cijelu godinu kako bi u rujnu napunili badnje ubranim grožđem te dežurali, dan i noć, u podrumima dok bi se, kako se govorilo, "ocijedilo vino". Tada bi se nazdravljalo punom bukarom mladog vina. Tako je bilo iz godine u godinu, stoljećima unatrag.
Današnji njihovi nasljednici nastavljaju tu divnu vinsku priču. Taj kontinuitet, unatoč žalosnom raspadu nekadašnje imotske Vinarije, nekoć jedne od najvećih u tadašnjoj državi, danas se očituje u kvaliteti imotskih vina, ne samo u okvirima Hrvatske nego i šire.
Katićev kompleks
Otvaranjem mini vinarija i sadnjom novih čokota, uz velik trud, njihov se rad isplatio – komercijaliziran je, a u sustavu vinogradarstva otvaraju se i nova radna mjesta. Potomci starih majstora završavaju agronomske fakultete i, što je najvažnije, vraćaju se u Imotsku krajinu, među svoje vinograde, sada ne s motikom u rukama, nego uz suvremenu tehnologiju.
Upravo kroz dva primjera donosimo priču o uzletu imotskog vinogorja uz pomoć moderne tehnologije, prikazujući ono novo, moderno i napredno u obradi vinograda, praksu koju su već odavno usvojili veći proizvođači vina u Hrvatskoj, ali i vinogradari svjetski poznatih zemalja po uzgoju vinove loze i kvaliteti vina. Valja naglasiti da im Imoćani sve više konkuriraju.
Krenimo od trenutačne sadnje oko tri hektara mladih vinograda u Imotskom polju, i to autohtone imotske kujundžuše u kompleksu vinarije Katić.
"Upravo smo u fazi podizanja novih nasada vinove loze", kaže mag. dipl. agr. Viktor Zdilar iz mini vinarije Katić i nastavlja:
"Podižemo tri hektara novog vinograda s autohtonom kujundžušom, ali i dijelom sa sortama sauvignon i chardonnay, ukupno oko petnaest tisuća sadnica. Time ćemo zaokružiti oko deset hektara pod vinovom lozom, što je u hrvatskim okvirima već ozbiljna i komercijalna proizvodnja. Kako potražnja za našim vinima raste, planiramo i daljnju sadnju, ponajprije kujundžuše.
Danas koristimo automatsku sadilicu navođenu GPS-om, koja omogućuje iznimnu preciznost sadnje. Zadamo koordinate, razmake i širinu redova, a stroj automatski obavlja posao uz nadzor dvaju radnika. Ono što se nekada sadilo danima, danas završimo u jednom danu. Suočavamo se i s problemom radne snage, pa se sve više okrećemo automatizaciji, uključujući i strojnu berbu.
Precizna poljoprivreda je budućnost i kod nas, sve je prisutnija među vinogradarima. Uz pomoć Ministarstva poljoprivrede nabavili smo i dron za nadzor vinograda te sustav meteoroloških stanica koji nam omogućuje pravodobno obavljanje radova, osobito zaštite vinograda", ističe Zdilar.
Francuska beračica
Najveća imotska privatna vinarija svakako je Vinarija obitelji Grabovac iz Prološca. Njezin predstavnik Milan Grabovac o novim tehnologijama kaže:
"U sklopu projekta modernizacije primarne poljoprivredne proizvodnje nabavili smo niz opreme: novi traktor, kompletnu vinogradarsku mehanizaciju, od predrezača i kultivatora do malčera i atomizera, te vučenu beračicu, krunu investicije. Digitalni dio uključuje sustav Agrivi, agrometeorološku stanicu, dron s multispektralnim senzorom i sustav za precizno upravljanje traktorom.
Najvidljiviji rezultat bio je u prošloj berbi, kada je prvi put u povijesti imotskog vinogorja grožđe brala automatizirana beračica. Riječ je o sofisticiranom francuskom stroju koji je donio pravu revoluciju. Vinogradi su morali biti unaprijed prilagođeni, razmak između redova od dva metra omogućuje nesmetan prolaz strojeva.
Dok prosječan berač ubere do 500 kg grožđa dnevno, stroj u sat vremena obere do četiri tone. Ugrađeni selekcijski sustav odvaja bobice od nečistoća, pa u sabirni koš dolazi iznimno čisto grožđe, često čišće nego pri ručnoj berbi. Prednost je i mogućnost noćne berbe, čime grožđe na preradu dolazi na nižim temperaturama, što pozitivno utječe na kvalitetu vina. Naravno, dio vinograda i dalje će se brati ručno, ove dvije metode međusobno se nadopunjuju.
No prava transformacija odvija se kroz digitalnu infrastrukturu. Dronovi s multispektralnim senzorima otkrivaju stres biljaka i rane znakove bolesti prije nego što postanu vidljivi. Agrometeorološke stanice prate mikroklimatske uvjete svake parcele. Sve podatke objedinjuje sustav Agrivi, svojevrsni "mozak" vinograda. Rezultat su manji troškovi, manje kemijskih tretmana i viša kvaliteta vina."
Tradicija temelj uspjeha
S jednom nogom u tradiciji, a drugom u budućnosti, obitelj Grabovac postaje referentna točka modernog vinogradarstva u Imotskoj krajini.
Svoje mišljenje iznosi i predsjednik Udruge vinara i vinogradara Imotske krajine "Cvit razgovora", mag. ing. agr. Tomislav Jerković:
"Moderna tehnologija postaje ključan saveznik vinogradara. Dronovi omogućuju brže i preciznije praćenje stanja vinograda, dok senzori i sustavi daljinskog upravljanja pomažu u optimizaciji navodnjavanja i zaštite. Strojna berba može značajno ubrzati proces i smanjiti ovisnost o sezonskoj radnoj snazi, ali za vina s potencijalom odležavanja i dalje je poželjna ručna berba.
Unatoč svemu, tradicija i znanje vinogradara ostaju temelj uspjeha. Budućnost nije u zamjeni čovjeka strojem, nego u njihovoj pametnoj suradnji."
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....