StoryEditorOCM
ZagoraU NISKOM STARTU

Već je porazio aktualnog ministra, sad ima novi adut za pobjedu: ‘U Trilju gradimo 160 stanova, bit će posla za sve...‘

Piše Toni Paštar
25. travnja 2025. - 08:34

Potpuno očekivano, Gradski odbor HDZ-a Trilj kandidirao je dosadašnjeg gradonačelnika Ivana Bugarina za još jedan mandat. Ovaj diplomirani inženjer elektrotehnike, oženjeni otac troje djece, koji je u velikom fajtu prije četiri godine po broju glasova nadvisio dugogodišnjeg triljskog gradonačelnika i sadašnjeg DP-ovog ministra demografije Ivana Šipića, uvjeren je da će mu građani Trilja dati povjerenje kako bi mogao nastaviti sa započetim i krenuti u realizaciju s novim razvojnim projektima, a zahvaljujući čemu se, tvrdi Bugarin, ubrzano stvaraju uvjeti da Trilj postane bolje mjesto za život svih njegovih građana s naglaskom na mlade čiji ostanak u Trilju i aktivno uključivanje u društvene aktivnosti drži ključnim.

Uz dužnost gradonačelnika Ivan Bugarin obnaša i dužnost zastupnika HDZ-a u Hrvatskom saboru. Koliko ga taj rad na "dva razboja" iscrpljuje te koliko njegovo djelovanje u Hrvatskom saboru i lobiranje u ministarstvima i državnim tvrtkama za svoj grad i sugrađane daje rezultate? O svemu tome razgovarali smo s gradonačelničkim kandidatom Ivanom Bugarinom koji je u niskom startu nove izborne kampanje.

Što Vas je motiviralo na kandidiranje za novi gradonačelnički mandat?

- Smatram da je to moja obveza prema građanima Trilja. U tomu su me jednoglasno podržali članovi Gradskog odbora HDZ-a Trilj kojima iskazujem zahvalnost, jednako kao i zaposlenicima gradske uprave koji su kroz minule četiri godine odgovorno i savjesno radili u korist Trilja i svih njegovih građana. Našem zajedničkom uspjehu svjedoče rezultati koji neupitno kazuju da su Trilj i njegova gradska uprava danas puno bolji nego prije četiri godine. Kada sam preuzeo dužnost gradonačelnika sa svojim sam suradnicima zacrtao koja bi trebala biti strateška pozicija našega grada i tako smo trasirali sasvim novi razvojni put. Temeljni cilj takvog puta jest da Trilj transformiramo iz tranzitnog u regionalno čvorište Dalmatinske zagore. Svi dobronamjerni građani vide koliko smo do sada napravili. Radi se, doista, o kolosalnim rezultatima za sredine naše veličine i trenutačnog financijskog potencijala. Dio planiranog nismo uspjeli ostvariti, kako zbog subjektivnih još više iz objektivnih razloga. To mene i moje suradnike potiče da nastavimo dalje. Meni osobno glavni je motiv da s pozicije gradonačelnika u sinergiji s dužnosti zastupnika nastavim s realizacijom započetih i brojnih već pripremljenih projekata kao i da pokrenemo novi razvojni ciklus našega grada.

image

Ivan Bugarin

Vojko Bašić/Cropix

Što biste od projekata važnih za Trilj posebno izdvojili?

- Puno je toga što smo uspjeli napraviti. Krenut ću od Aglomeracije Trilj. Taj projekt kojega sam prije izbora za gradonačelnika profesionalno pripremao u "Vodovodu i odvodnji Cetinske krajine", a čija je vrijednost ulaganja 12,6 milijuna eura i uspješno je realiziran, unaprijedio je vodoopskrbnu i kanalizacijsku mrežu koju smo ranije samo djelomično imali u Trilju, a u drugim naseljima gdje je sada izgrađena opće je nije bilo. Drugo infrastrukturno područje na kojemu smo posebno radili je cestovna infrastruktura. Za sada smo se izborili za dva izuzetno vrijedna projekta. Prvi je spojnica državnih cesta D-60 i D-1 od Dodiga u Košutama do Kukuzovca čime ćemo cestovno Trilj približiti Splitu za više od 10 kilometara. Drugi je spojnica D-60 i D-220 od Čaporica do Vrpolja čime će se gradske prometnice osloboditi tranzita od i u smjeru graničnog prijelaza Kamensko. U Košutama je izgrađen novi nogostup s javnom rasvjetom, širili smo i asfaltirali brojne lokalne i regionalne prometnice i uz njih gradili nogostupe, sve u cilju funkcionalnije i veće sigurnosti svih sudonika u prometu. Privlačenjem novih investitora i završetkom projekta CEKOM 3LJ napravili smo novi iskorak s Gospodarskom zonom Čaporice. Zbog povećanog interesa i iskorištenosti dosadašnjeg prostora ići ćemo na njeno širenje.

CEKOM 3LJ postao je nastavnom jedinicom Sveučilišta u Splitu. Naš fokus bio je na mladima, ali nismo zaboravili ni starije, posebno građane u težem socijalnom stanju. Uz sve ostale mjere koje smo uvodili i redovito ostvarivali naveo bih još proširenje kapaciteta gradskog dječjeg vrtića i otvaranje vrtića u domu časnih sestara u Košutama pa bi od narednog rujna sva djeca u vrtiću imala sigurno mjesto. Nastavili smo s projektom "Zaželi". Za sve to su nam trebali milijuni eura kojih u izvornom gradskom proračunu nema, ali smo ih pribavili i ulagali zahvaljujući suradnji i razumijevanju Vlade RH, brojnim ministarstvima, državnim tvrtkama od kojih bi posebno izdvojio Hrvatske ceste i Hrvatske vode te potpore koje nam je redovito osiguravala Splitsko-dalmatinska županija. Za to se trebalo izboriti, a moj tim i ja smo znali i uspjeli. Još dugo vremensko razdoblje Trilj neće imati dostatne količine vlastitog novca za ulaganje u razvoj. Morat ćemo ga pribavljati sa strane. Zbog toga vjerujem da će nam, znajući koliko smo novca dovukli u Trilj kroz minule četiri godine, građani Trilja dati povjerenje da s jednakim ili još većim uspjehom nastavimo.

Kao jedan od najvažnijih strateških projekata, na kojemu ste puno radili, ističete stambeno-poslovni centar Trilja na prostoru bivše tvornice Cetinka?

- Da nas nije kočila predstavnička većina na tom bi se projektu puno manje iscrpljivali, uz manje financijskih izdataka, i već bi bio u izvedbi. Unatoč svemu uspjeli smo riješiti administrativne barijere, dovesti do kraja imovinsko-pravne odnose i sada smo pred početkom slojevite realizacije. Definirano je da ćemo na tom kompleksu, koji će biti novi centar našega grada i značajno utjecati na promjenu njegove vizure, izgraditi novi stambeno-poslovni kompleks. Uvršteni smo u program Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine gradnje stanova za priuštivo stanovanje mladih za koje će naredne jeseni u ex Cetinki krenuti izgradnja prve stambene višekatnice. Konačni plan su ukupno četiri zgrade sa 160 stanova. Odlazak mladih je rak-rana cijele Hrvatske, a kako je poznato i Trilj je tome snažno izložen. Zato smo činili, činimo i činit ćemo sve što je u našoj moću da zaustavimo taj odlazak i mlade zadržimo u njihovu rodnom kraju. To radimo kroz otvaranje novih radnih mjesta u Gospodarskoj zoni Čaporice, poticanju poduzetnika, sada, evo, i gradnjom stanova uz nastavak davanja poticaja za gradnju obiteljskih kuća kao i širenjem svakodnevno potrebnih usluga. Uređena je zgrada Zdravstvene stanice, a prije dvije godine izborili smo se da Trilj ponovno ima ambulantu pedijatrije što su posebno pozdravile obitelji s djecom.

image

Bivša Cetinka

Nikola Vilić/Cropix

Osobno sam se izborio da Trilj bude među prvima u Hrvatskoj obuhvaćen projektom sređivanja zemljišno-knjižnog stanja katastarskih čestica, usklađivanja posjedovanja i vlasništva, a bez novčane obveze građana. Do sada je tako riješeno oko 2.770 parcela, još za oko 3.000 parcela je u obuhvatu, a potom ćemo nastaviti dalje. Posebno sam ponosan što sam se kod Vlade i Ministarstva državne imovine izborio da Trilj u vlasništvo dobije zgradu SMS-a, nakon čega su me žestoko napali iz vladajuće većine u Gradskom vijeću da otkud mi pravo potpisivati ugovor o prijenosu te zgrade s države na grad bez njihova odobrenja.

Trilj je nadaleko poznat po gastronomskoj ponudi u ugostiteljskim objektima s velikom tradicijom pripreme jela i u posljednje vrijeme sve više vina iz ovdašnjih vinograda. Postaje li Trilj sve više i turističko-zabavno središte?

- Rekao bih da je već postao. Grad je upisan na globalnu kartu svijeta zaslugom Thrill Blues Festivala koji je na pozornicu našega Gradskog parka doveo najveće velikane blues glazbe svijeta i golemi broj ljubitelja te vrste glazbe. Stopama Thrill Blues Festivala ide i EKO Trilj Festival koji je ekološko-edukativnog i zabavnog karaktera. Oba festivala pokušala je "ugušiti" većina u Gradskom vijeću smanjenjem novčanih sredstava za njihovo održavanje. Za razliku od njih oba festivala otvorenog srca podržao je naš slavni reper i tekstopisac Grše, istinski ponos Trilja, koji je oba festivala i promovirao na svojim nastupima i zato mu u ime naših građana od srca hvala.

Kroz protekle četiri godine napravili ste zaokret u organizaciji sporta, a vidljiva su i velika ulaganja u sportsku infrastrukturu?

- Pokretanje Zajednice sporta kao gradske krovne sportske institucije pokazalo se punim pogotkom. Pred završetkom je gradnja zgrade na ŠRC Luke čijim će sadržajima nogometni klub(ovi) dobiti vrhunske uvjete, a jednake uvjete moći će konzumirati svi naši sugrađani koji se bave sportom, od djece do starijih rekreativaca. U ŠRC Luke uloženo je nešto više od 1,5 milijuna eura. Već smo pribavili veći dio bespovratnih sredstava za izgradnju pomoćnog igrališta na tom kompleksu. Ulagali smo u igrališta u Košutama i Veliću, a za Čaporice smo pripremili ulaganje u zgradu, širenje samog terena te postavljanje reflektora. Sva triljska djeca imaju osiguran besplatni trening, prijevoz i liječničke preglede. Zajedno sa školom, odnosno županijom kao njenim osnivačem, radimo na pripremi energetske obnove postojeće sportske dvorane. Pred pokretanjem smo i projekta izgradnje Gradske sportske dvorane.

image

Trilj

Paun Paunović/Cropix

Među rijetkim ste gradonačelnicima koji su iskusili kohabitaciju?

- Ako se zna da je ta kohabitacija bila ekstra tvrda, jer su vijećnici koalicije NL Trilj, DP-a i Mosta radili sve kako bi blokirali mene kao gradonačelnika i gradsku upravu, a što je građanima Trilja dobro poznato, još sam zadovoljniji i ponosniji na postignute rezultate. Njihov vođa Miljenko Marić iz Mosta kao predsjednik Gradskog vijeća nije se uopće konzultirao sa mnom o dnevnom redu i terminu održavanja sjednica, na što ga je obvezivao gradski Statut i Poslovnik o radu Gradskog vijeća. Uvrštavanjem pojedinih točaka i traženjem izvješća kršio je zakon. S pozicije predstavničkog tijela uplitao se u poslove izvršne vlasti. U više navrata pokušali su blokirati projekt u ex Cetinki, o SMS-ovoj zgradi sam već rekao, a svojim bezumnim i neosnovanim pozivanjem na proceduru blokirali su projekt izgradnje ceste Gola Brda i odnijeli iz naše gradske blagajne 1,5 milijuna eura bespovratnih sredstava koja su nam bila odobrena za taj projekt. U takvim okolnostima stvarno nije bilo lako raditi. Ti ljudi koji su minirali gradske projekte, koji bi Trilj posvadili sa svima, željeli bi preuzeti vođenje Trilja.

Dio tih osoba bit će vam konkurenti na glasačkim listićima za gradonačelnika i Gradsko vijeće?

- Ja vjerujem u zdravi razum građana Trilja koji su prepoznali pozitivne promjene i smjer kojim se naš grad razvijao kroz posljednje četiri godine. Tvrdim da nitko od mene ne poznaje bolje potrebe građana i gradskih naselja niti može više doprinijeti na njihovu rješavanju. HDZ izlazi pred birače s osvježenom listom časnih i ispravnih ljudi među kojima je i nekoliko sposobnih mladih koji žele uložiti sve svoje psihofizičke potencijale radi postizanja boljih uvjeta za život svih građana Trilja. U tom kontekstu očekujem povjerenje za još jedan gradonačelnički mandat i povjerenje listi HDZ-a za Gradsko vijeće. 

Što se napravilo?

Navesti sve što smo napravili kroz minule četiri godine bilo bi gotovo nemoguće. Zato bih želio da se, uz već spomenuto, pobroji tek sljedeće: Otvorili smo reciklažno dvorište u Zoni Čaporice; Postavili smo spomenik braniteljima kod crkve u Trilju; Uredili smo i opremili Gradski park Trilj novim sadržajima; Uredili smo zgradu za Glazbenu školu u Trilju; Rekonstruirali smo i uredili zgradu Gradskog kina; Radimo odmaralište i vidikovac sv. Mihovil kod mosta u kanjonu Cetine; S tvrtkama iz BiH i Crne Gore provodimo međugranični EU projekt INTERREG; Donijeli smo niz UPU-a u svim gradskim naseljima; Povećane su božićnice i uskrsnice za umirovljenike i sufinanciramo dopunska zdravstvena osiguranja; Povećali smo pomoć za troškove stanovanja, liječenja, ogrjeva; Povećani su iznosi stipendija za studente; Uvedene su naknade za kupnju udžbenika za srednjoškolce te kupnju obrazovnih materijala za osnovnoškolce; Povećali smo sredstva za pomoć udrugama iz Domovinskog rata te drugim udruga iz kulture i sporta... Naš izvorni proračun za ovu godinu je oko 6 milijuna eura i taj novac odlazi za "hladni pogon" koji obuhvaća gradsku upravu, dječji vrtić, vatrogasce, sportske, kulturne i druge udruge udruge, socijalna davanja i drugo. Za sve projekte potrebni novac pribavljamo sa strane, a on je iz godine u godinu u pravilu u dvostruko većem iznosu od izvornih proračunskih prihoda, nabraja Bugarin.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
26. listopad 2025 17:10