U posljednjih desetak godina Hrvatska nogometna liga doživjela je znatne promjene, a jedan od najuočljivijih trendova sve je veći broj stranih igrača u redovima klubova iz najvišeg ranga hrvatskog nogometa. Dok su se nekada u prvim momčadima uglavnom nalazili igrači iz domaćih omladinskih pogona, danas klubovi sve češće angažiraju strance, tražeći dodatnu kvalitetu i iskustvo koje donose s internacionalnih tržišta.
Taj trend nastavio se i ove sezone. Naime, na početku prošle sezone SHNL-a bilo je 109 stranaca, a sada ih imamo 128. To znači da su od 318 registriranih igrača u 10 hrvatskih prvoligaša, njih čak 40 posto stranci, što je porast za nekoliko posto u odnosu na prošlu sezonu. Stranci u HNL-u dolaze iz 46 različitih zemalja. Najveći broj ih je iz Bosne i Hercegovine, njih 16, druga na listi je Španjolska, s 11 igrača. Zanimljivo, čak osam Španjolaca je u HNL stiglo u ovom prijelaznom roku.
Sa svih strana
Na toj listi još su Kanada, SAD, Brazil, Kolumbija, Venezuela. Također, imamo i igrače iz nekoliko afričkih zemalja, poput Konga, Zambije, Zelenortskih Otoka, Gambije, Obale Bjelokosti, Nigerije, Gane i Senegala. Za kraj tu su još Filipini te Australija.
Što se klubova tiče, u broju stranih igrača prednjači Istra, koja u svome rosteru od 29 igrača ima 20 stranaca! Gotovo 70 posto je udio stranaca u istarskom prvoligašu, što uistinu izgleda nestvarno. Za njima puno ne zaostaje ni Rijeka, koja ima 19 stranaca. No njezin roster čini 36 igrača, pa je postotak stranih igrača nešto manji, točnije 52 posto. Na trećem mjestu po broju stranaca je naš novi prvoligaš – Vukovar. Točno polovicu njihova kadra čine strani igrači. Vukovarci ih imaju 17, a od toga je njih devet došlo u ljetnom prijelaznom roku.
Zatim slijedi zlatna sredina, tu se našlo nekoliko klubova. Predvodi je Osijek s 14 stranaca, a iza Osječana je Hajduk sa samo jednim manje. "Bijeli" su protekle dvije sezone imali 16 stranaca, dok su sada tu brojku smanjili za njih trojicu. Nakon toga, šesto mjesto dijele Dinamo i Lokomotiva, s 12 stranih igrača u svojim rosterima. "Modri" su također ove sezone smanjili broj stranih igrača u svojoj momčadi. U prošloj sezoni su ih imali četiri više nego sada. Izdvojit ćemo tu još i podatak kako Lokomotiva u svom rosteru ima čak 38 igrača, pa strani igrači kod njih kroje 31 posto ekipe.
Hej, Slaveni
Na dnu tablice po broju stranih igrača nalaze se Varaždin, Gorica i Slaven Belupo, točno po tom redoslijedu. Varaždinci ih imaju osam, Goričani sedam, dok posljednji Slaven ima šest stranih igrača u svojoj momčadi. To je, pak, najmanje što je neki hrvatski prvoligaš imao u posljednjih devet sezona. Taj podatak možda najbolje govori u kolikom je porastu dovođenje stranih igrača u našoj ligi.
No, iako stranci donose dodatnu kvalitetu i iskustvo, treba razmišljati i o tome što nam to donosi dugoročno budući da zbog toga naši mladi domaći igrači dobivaju sve manje prilika za nastupe u prvim momčadima. Statistika kaže kako je sve manje debitanata iz omladinskih pogona, te da se sve više mladih talenata ne uspijeva zadržati u prvoj momčadi više od jedne sezone. Struka ponukana time jako često upozorava da treba pažljivo balansirati između dovođenja stranaca i razvoja domaćih igrača, kako bi se očuvala kvaliteta hrvatskog nogometa.
To da je razvoj mladih igrača u hrvatskom nogometu u opasnosti, očito su shvatili i u Hrvatskom nogometnom savezu, pa je u sklopu strategije poticanja razvoja domaćih nogometaša HNS uveo novo pravilo o obaveznom korištenju mladih igrača. Prema njemu, počevši od sezone 2026./2027., svaki klub će u zapisniku za utakmicu morati imati najmanje dva igrača mlađa od 21 godine, od kojih jedan mora započeti utakmicu u početnoj postavi. Ova je mjera donesena kako bi se mladim igračima osigurale prijeko potrebne minute u seniorskom nogometu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....