Velika se fešta sprema u Blatu na Korčuli, klub ove godine slavi stogodišnjicu djelovanja, a ujedno je 90 godina od rođenja Ante Žanetića, legendarnog nogometaša BŠK Zmaja i splitskog Hajduka. U povodu toga će u petak 24. travnja na prigodnoj svečanosti biti i službeno imenovanje nogometne škole BŠK Zmaj – Ante Žanetić Luli na igralištu Zlinje u Blatu.
Ante Žanetić (Zalante) Luli rođen je 18. studenoga 1936. godine u Blatu na Korčuli. Osnovnu školu završio je u Blatu, a učiteljsku školu 1955. godine u Dubrovniku. Tijekom školovanja u Dubrovniku igrao je za BŠK Zmaj i NK Dubrovnik u sezoni 1954./1955. Iz Dubrovnika u HNK Hajduk prelazi u svibnju 1955. godine te za klub nastupa do 1961. godine.
Nogometnu karijeru započeo je 1949. godine, s 13 godina, u nogometnoj školi, a zatim i u seniorskoj momčadi svoga prvog i matičnog kluba BŠK Zmaj, za koji je bio registrirani igrač do 1954. godine.
Za HNK Hajduk odigrao je 254 utakmice i postigao 41 pogodak u razdoblju od 1955. do 1961. godine.
U tom razdoblju nastupao je za reprezentaciju bivše Jugoslavije (15 nastupa i 2 pogotka). Za reprezentaciju Hrvatske nastupio je 1956. godine u utakmici Hrvatska – Indonezija (5:2), koja je bila jedina utakmica Hrvatske u bivšoj Jugoslaviji. Kao igrač HNK Hajduk i član nogometne reprezentacije bivše Jugoslavije osvojio je zlatnu medalju na Olimpijskim igrama u Rimu 1960. godine, srebrnu medalju na Europskom prvenstvu u Francuskoj 1960. godine, te bio proglašen najboljim europskim veznim igračem 1960. godine.
Bio je i prvi Hrvat u povijesti izabran u najbolju momčad svijeta. Engleski sportski časopis World Soccer, preteča današnjem zajedničkom izboru FIFA-e i magazina France Football, zajedno s organizacijom FIFPRO (udrugom profesionalnih nogometaša), izabrao ga je u najbolju momčad svijeta 1960. godine. U toj su momčadi bili: Grosics, Bergmark, Santamaria, N. Santos, Vergas, Žanetić, Julinho, Pelé, Di Stefano, Puškaš i Gento.
Na vrhuncu karijere, 1961. godine, emigrirao je iz bivše Jugoslavije u Belgiju, gdje dobiva politički azil i prelazi u klub Bruges (Club Brugge KV). Imao je ponudu i predugovor s Barcelonom, no u isto vrijeme u Belgiji mu je otkrivena teška nasljedna bolest kralježnice (spina bifida occulta). Od te je bolesti, ne znajući dijagnozu, patio još od djetinjstva te je tijekom cijele nogometne karijere trpio velike bolove. Zbog toga je nakon operacije 1963. godine i liječenja bio prisiljen vrlo rano, u 26. godini života, prekinuti nogometnu karijeru.
Nakon završetka nogometne karijere, na poziv brata Marka Žanetića, 1967. godine odlazi u Australiju, gdje radi u bankarskom sektoru do umirovljenja. Tijekom 1967. godine kratko je, svega tri mjeseca, bio trener kluba FC Croatia Sydney, nakon čega se više nije bavio nogometom.
Hrvatski sportski dnevnik Sportske novosti 2016. godine uvrstio ga je u najbolju momčad Hrvatske svih vremena na europskim prvenstvima, u kojoj su bili: Ladić, Srna, R. Kovač, Holcer, Jarni, Modrić, Žanetić, Asanović, Boban, D. Jerković i Šuker.
S obzirom na postignute uspjehe, Ante Žanetić i danas se smatra jednim od igrača s najznačajnijim osvojenim trofejima i nagradama u povijesti HNK Hajduka te jednim od najboljih igrača u povijesti kluba. Prema mišljenju nogometnih stručnjaka, Žanetić je bio vezni igrač neiscrpne energije i nogometaš ispred svog vremena – igrač "totalnog nogometa" prije nego što je taj pojam uopće bio definiran. Svojim talentom, izuzetnom kvalitetom, vrhunskim igrama i uspjesima upisao se u hrvatsku, europsku i svjetsku nogometnu povijest.
Kao hrvatski domoljub, što je pokazivao tijekom cijelog života, osobito se angažirao 1990-ih godina u pružanju financijske i svake druge pomoći Hrvatskoj, na početku stvaranja državnosti i tijekom Domovinskog rata. Godine 2004. napisao je autobiografsku knjigu "Zlato Rima, srebro Pariza – Športski memoari i trnovit put Ante Žanetića", u kojoj je opisao svoj životni put i nogometnu karijeru.
Ante Žanetić preminuo je 18. prosinca 2014. godine, u 78. godini života, te je pokopan u Wollongongu u Australiji. Na pogrebnom oproštaju bio je ispraćen s Hajdukovim dresom, hrvatskom zastavom, zlatnom olimpijskom medaljom i olimpijskom bakljom koju je nosio uoči početka Olimpijskih igara 2000. godine u Sydneyju. Pokopan je uz hrvatsku zastavu te sa šalom i kravatom Hajduka.
Njegovo ime postavljeno je na poznatoj splitskoj šetnici na Zapadnoj obali, gdje su istaknuta imena svih splitskih osvajača olimpijskih medalja. Na inicijativu DPH Korkyra, njegovo je ime upisano i u Hajdukov tematski park "Za sva vrimena".
U povodu pete obljetnice smrti, HNK Hajduk je zajedno s Hrvatskom poštom i Hrvatskim društvom olimpijske filatelije i memorabilije 2019. godine izdao prigodnu dopisnicu s portretom i životopisom Ante Žanetića te prigodni poštanski žig s njegovim likom. Time se pridružio skupini rijetkih nogometaša Hajduka kojima je odana takva počast: Luka Kaliterna, Bernard Vukas, Tomislav Ivić, Leo Lemešić, Ratko Kacian, Andrija Anković, Vladimir Beara, Frane Matošić i Aleksandar Kozlina. Prvi žig sa Žanetićevim likom na dopisnici udarila je Antina sestra Katija Vlatko.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....