Može li sportska infrastruktura biti razvojna investicija, a ne samo javni trošak? Ovi gradovi su dokaz da - može

Kada se govori o sportskoj infrastrukturi, rasprava se najčešće svodi na cijenu gradnje. Koliko će koštati nova dvorana, stadion ili bazen, tko će financirati projekt i hoće li investicija premašiti planirani proračun. No puno važnije pitanje dolazi tek nakon što se prereže vrpca i ugase reflektori svečanog otvorenja.

Može li sportski objekt živjeti svakoga dana u godini? Može li privlačiti sportaše, rekreativce, međunarodna natjecanja i turiste te istodobno biti mjesto koje koriste lokalni klubovi i građani? Drugim riječima – može li sportska infrastruktura biti razvojna investicija, a ne samo javni trošak?

Sve je više hrvatskih primjera koji pokazuju da odgovor može biti potvrdan. Sportski centri danas više nisu namijenjeni isključivo profesionalnom sportu. Oni postaju domaćini priprema različitih ekipa, međunarodnih turnira, rekreativnih kampova i velikih manifestacija koje u gradove dovode tisuće posjetitelja, pune hotele i restorane izvan glavne turističke sezone te stvaraju novu vrijednost za lokalno gospodarstvo.

Međutim, uspjeh pritom ne ovisi samo o kvaliteti objekta, nego i o tome kako se njime upravlja, koliko je povezan s lokalnom zajednicom i može li tijekom cijele godine stvarati dodatnu vrijednost.

Spartan ‘probudi‘ Hvar u listopadu

Upravo će o tim pitanjima biti riječi na panelu "Sportska infrastruktura, turizam i biznis", koji će se održati u sklopu konferencije "IGRA NA DUGI ROK: Sportska infrastruktura između izvrsnosti i isplativosti", koju organiziraju Slobodna Dalmacija i Hrvatski ragbijaški savez (petak, 11 sati, stadion Park mladeži). Kroz primjere iz Hrvatske i inozemstva sudionici će pokušati odgovoriti može li sportska infrastruktura biti razvojna investicija, a ne samo javni trošak, te kako sport, turizam i gospodarstvo mogu zajedno stvarati održiv model razvoja lokalnih zajednica.

Jedan od najboljih hrvatskih primjera kako sport može mijenjati jednu destinaciju posljednjih godina dolazi s Hvara. Otok koji je desetljećima bio sinonim za ljetni turizam danas je postao i jedno od najprepoznatljivijih odredišta aktivnog odmora, a važnu ulogu u tome ima upravo Spartan World Championship, najveće svjetsko natjecanje u utrkama s preprekama.

Dok se većina jadranskih destinacija sredinom listopada polako oprašta od turističke sezone, Hvar tih dana ponovno vrvi posjetiteljima. Tisuće sportaša, njihovih obitelji i pratitelja ispune ulice, hotele, restorane i kafiće, a otok na nekoliko dana postaje središte svjetske OCR scene. Upravo je Spartan pokazao kako jedan sportski događaj može postati razlog dolaska u razdoblju godine koje je donedavno bilo rezervirano za kraj sezone.

Direktorica Turističke zajednice grada Hvara Iva Belaj Šantić nakon prošlogodišnjeg izdanja istaknula je kako je upravo Spartan bio primarni motiv dolaska za više od 4.000 posjetitelja izvan glavne turističke sezone.

"Mnogi natjecatelji do tada možda nisu bili upoznati s ljepotama Hvara, našom baštinom i mediteranskim ugođajem, pa osim što su otkrili Hvar kao destinaciju za sportske aktivnosti, vjerujemo da će ih otok osvojiti i potaknuti da nam se ponovno vrate", poručila je Belaj Šantić.

A i mi smo se samo uvjerili u rečeno. Toliki broj natjecatelja popularne utrke ostaje oduševljen destinacijom i rado se vraća u Lijepu Našu. Uz to, redovito prepričavaju doživljaje kad se vrate kući. Ima li bolje razglednice?

WTA Makarska

Takvi primjeri pokazuju da sport danas više nije samo natjecanje. Sve veći broj rekreativaca putovanja planira upravo oko sportskih događaja, pa utrka ili turnir postaju tek dio cjelokupnog iskustva. Sudionici nakon natjecanja ostaju nekoliko dana dulje, obilaze destinaciju, upoznaju lokalnu gastronomiju i prirodne ljepote te stvaraju novu vrijednost za lokalno gospodarstvo. Upravo zato sportski turizam posljednjih godina postaje jedan od najvažnijih alata za produljenje turističke sezone.

Sličnim putem posljednjih godina ide i Makarska. Grad koji je desetljećima bio prepoznat prvenstveno kao ljetna destinacija danas sve snažnije ulaže u sportsku infrastrukturu i međunarodna natjecanja kako bi sadržajem privlačio goste tijekom cijele godine.

Jedan od najprepoznatljivijih primjera svakako je WTA Makarska Open, turnir koji je tijekom godina izrastao u jedno od najvažnijih ženskih teniskih natjecanja u Hrvatskoj. Ovogodišnje izdanje dodatno je potvrdilo njegov značaj. Podršku turniru svojim su dolaskom dali predsjednik Vlade Andrej Plenković i više članova Vlade, čime je još jednom potvrđeno da ovakva događanja odavno nadilaze okvire sporta i postaju važan dio razvoja destinacije.

Gradonačelnik Makarske, Zoran Paunović, ističe kako ulaganja u sportsku infrastrukturu nikada nisu bila usmjerena isključivo na organizaciju velikih natjecanja.

– To nam svakako jest jedan od ciljeva, ali nije jedini niti najvažniji. Sportsku infrastrukturu prvenstveno gradimo zbog naših građana. Želimo da djeca imaju gdje trenirati, da rekreativci imaju kvalitetne uvjete, da naši klubovi mogu raditi i ostvarivati rezultate, a da osobe treće životne dobi ostanu aktivne što je dulje moguće – kaže Paunović.

Dodaje kako kvalitetni sportski sadržaji istodobno otvaraju potpuno novu razvojnu priliku za grad.

– Danas više nije dovoljno živjeti od dva ljetna mjeseca. Sportske pripreme, turniri i natjecanja dovode sportaše tijekom proljeća, jeseni i zime, pune hotele i apartmane, koriste restorane, trgovine i druge usluge. To je upravo onakav održivi turizam kakav želimo razvijati.

Svaki događaj ostavlja trag

Posljednjih godina Makarska je obnovila gradsku sportsku dvoranu i bazen, rekonstruirala pomoćni nogometni teren nakon rješavanja dugogodišnjih imovinsko-pravnih pitanja, uređuje novo futsal igralište u Gradskom sportskom centru te priprema izgradnju nove školske sportske dvorane na Zelenki. Paunović pritom posebno ističe i važnost privatnih ulaganja u sportsku infrastrukturu.

– Veseli me i svaka ozbiljna privatna investicija u sportsku infrastrukturu, poput Apfel Arene. Ona pokazuje da sport može biti i kvalitetan poslovni model. Ono što nam sada nedostaje jest da još više gospodarstvenika prepozna ulaganje u sport i mlade kao dugoročnu investiciju u zajednicu i u vlastitu budućnost.

Da veliki sportski događaji ostavljaju trag koji nadilazi nekoliko dana natjecanja, potvrđuje i primjer WTA turnira.

– Takvi događaji imaju puno širi značaj od nekoliko dana natjecanja. Naravno da nam je važno što je WTA Makarsku pozicionirao na svjetskoj teniskoj karti, ali jednako mi je važno što djevojčice iz Makarske mogu iz neposredne blizine gledati najbolje svjetske tenisačice i dobiti motivaciju da i same krenu trenirati. Slično vrijedi i za druga velika natjecanja koja organiziramo ili ugošćujemo. Svaki takav događaj ostavlja trag. Ne samo kroz turističku potrošnju nego kroz inspiraciju koju ostavlja našoj djeci.

Sport, smatra Paunović, danas postaje jedan od ključnih pokretača održivog turizma.

– Sportaši ne dolaze samo zbog sunca. Oni dolaze zbog uvjeta za trening, sigurnosti, infrastrukture, prirode i kvalitete života. Makarska ima more, Biokovo, izvrsnu klimu i sve bolje sportske sadržaje. To je kombinacija koju danas traže brojni klubovi i reprezentacije. Zato sport više ne promatram kao zaseban resor nego kao razvojnu politiku koja povezuje zdravlje, turizam, gospodarstvo i kvalitetu života.

Velik potencijal vidi upravo u produljenju turističke sezone.

– Jedan međunarodni turnir ili pripreme reprezentacije znače stotine ili tisuće noćenja u mjesecima kada je grad nekada bio gotovo prazan. Ali još je važnije što sport donosi drukčiju strukturu gostiju. To su ljudi koji cijene prirodu, koriste lokalne sadržaje, dolaze više puta i stvaraju dugoročan odnos s destinacijom. To je upravo ono što želimo.

Na pitanje kako odgovara onima koji sportske objekte promatraju isključivo kao velik trošak za gradski proračun, Paunović ima jasan odgovor.

– Na sport nikada nisam gledao kao na trošak. Sport je ulaganje. Ako dijete odrasta u sportu, veća je vjerojatnost da će biti zdravije, discipliniranije i uspješnije. Ako starije osobe ostanu aktivne dulje kroz različite programe rekreacije, živjet će kvalitetnije. A ako kroz sport razvijamo turizam i gospodarstvo, onda se taj novac vraća višestruko. Zato sport nije rashod. Sport je jedna od najboljih investicija koje grad može napraviti. Mislim da upravo u tome leži budućnost Makarske. Sport nije samo dio našeg identiteta. Sport je jedan od temelja našeg razvoja – zaključio je Zoran Paunović.

Ravnoteža

Upravo će se na takvim primjerima temeljiti rasprava ovog petka na Parku mladeži od 11 sati, na panelu "Sportska infrastruktura, turizam i biznis". Sudionici će pokušati odgovoriti kako sportski objekti mogu postati održivi razvojni projekti, na koji način sport produžuje turističku sezonu, kakve gospodarske učinke donose međunarodna natjecanja te kako pronaći ravnotežu između javnog interesa i financijske održivosti.

Na panelu će sudjelovati konzultant za sport i turizam Siniša Topalović, direktor prodaje Unilinea Boris Malinarić, Renco Posinković, vaterpolski trener i dugogodišnji upravitelj Spaladium Arene, organizator međunarodnih sportskih događanja Feliks Lukas te predsjednica Komisije za sportsko graditeljstvo i okoliš Hrvatskog olimpijskog odbora Mirjana Čagalj.

Njihova će rasprava pokušati odgovoriti na pitanje koje se danas postavlja sve većem broju hrvatskih gradova – može li sportska infrastruktura biti mnogo više od mjesta na kojem se održavaju natjecanja te postati pokretač razvoja lokalnog gospodarstva, turizma i kvalitete života građana. Primjeri poput Hvara i Makarske pokazuju da odgovor već postoji. Ostaje još pronaći model kako takve priče učiniti pravilom, a ne iznimkom.