Zasuli su ih samo komplimentima, prigovora nije bilo, tek niz pohvala za veliki trud, za uspjeh organizacije 21. izdanja Europskog prvenstva u daljinskom plivanju, u Starom Gradu, kolijevci ovog sporta.
Gradu koji u svojim temeljima broji više od 2400 godina, antičkom Paizu, koji je i davne 1989. godine bio domaćin prvom, premijernom prvenstvu Starog kontinenta u daljinskom plivanju. I sada se europska plivačka krema vratila na Hvar, na otok koji im nudi sve što se natjecanja tiče, starograjski zaljev je bogom dan za utrke u bistrom moru, uz onu toplu dobrodošlicu otočana.
A kako je bilo to sve organizirati, kako je preko 400 gostiju, od 91 plivača iz 20 zemalja, oko 250 što trenera, pa delegata, sudaca, službenih osoba krovne plivačke asocijacije European Aquatics, pa Hrvatskog plivačkog saveza, Ministarstva turizma i sporta, i brojnih drugih,... mogao biti domaćin jedan mali grad, od oko 1500 stanovnika na popisu, dok ih je mnogo, mnogo manje sa stalnim životom na škoju.
- Teško, jer nam uvijek nedostaje ljudi, no Starograjani su vam uvijek pri pomoći, kada treba. Volonteri su tu i svi uskaču, na koju god poziciju treba. Svatko od nas je imao po pet-šest uloga, no mogu slobodno reći hvala svima od srca, svi su izgarali da ovo prvenstvo prođe u najboljem redu – rekli bi i pomalo politički, smireno nam zbori na kraju svega Antonio Škarpa, predsjednik Organizacijskog odbora, jer ipak je on osam godina bio i gradonačelnik Starog Grada, pa zna sve detalje.
Koliko treba truda, prvenstveno lobiranja da bi se dobilo ovakvo prvenstvo, pa da bi se sve uskladilo i sa lokalnom zajednicom i sa potrebama, pravilima Europskog saveza, sa plivačkim sportskim segmentima, kao i medijskim praćenjima, od tv-kamera, dronova, do brodova i kajaka u moru, uz plivače. Pa medicinske službe, spasiteljske službe, ronioci, Policijska postaja Hvar, pomorska policija, lučka uprava, zaštitari, vatrogasci,… Uz Kuzmu Matijevića, koji je radio sve, uskakao gdje god je bilo potrebe, do Lukija Ljubića koji je dužio kompletnu audio, video i rasvjetnu tehniku.
Sve treba posložiti, kao mozaik sve kockice moraju “leći”, a mnogo toga sam otok ne pruža.
- Pa morali smo sa kopna donijeti i aparat za plastificiranje akreditacije. Eto samo je to dio onoga što je minus organizacije na otoku, no našom upornošću, hrabrošću i srcem, smo uspjeli sve posložiti kako treba – dodaje Škarpa, prvi među jednakima, kako sam ističe, jer smo i mi “sinjali” kako je Odbor dio od sedam osoba.
Sedam veličanstvenih kako za njih vole reći mještani, četiri muškarca i tri žene. Redom Antonio Škarpa, pa Janez Maroević, Jakša Damjanić, Nikola Lupi i Žaneta Roić, Magdalena Plenković te Jelena Gracin.
Uz podršku preko 60 volontera, predano su radili mjesecima na organizaciji ovog zahtjevnog sportskog događaja, odradili su sve i zaslužili ocjenu – pet! A što je bilo najteže?
- Najteže je što što smo mnogo stvari i opreme trebali donijeti na otok, neke stvari smo čak morali naručivati iz Italije. Dostava je bila najveći izazov – iznosi nam organizacijske detalje Škarpa, naglašavajući:
- Promocija samog Starog Grada, vidljivost i na sportskoj sceni, no prvenstveno na turističkoj, globalnoj platformi je ono nemjerljivo za sav naš trud. Ovo je sve dio našeg pozicioniranja na tržištu i što se Faros maratona tiče, a logičan slijed svega bi bilo i domaćinstvo Svjetskog kupa.
Potvrdu dobre organizacije dali su naravno i čelnici European Aquatics, delegati i suci nisu imali ni jednu primjedbu na organizaciju, osim naravno na onu na koju nije nitko mogao utjecati a to je bio jaki vjetar drugog dana nadmetanja. Što se također promtno riješilo “uvlačenje” staze dublje, unutar samog zaljeva.
- Veliko hvala nositeljima cjelokupne organizacije Hrvatskom plivačkom savezu i Josipu Varvodiću predsjedniku našeg domicinog saveza i dopredsjedniku europskog saveza, kao i podršci resornog Ministarstva turizma i sporta – rezimira Antonio Škarpa, dok bez ikakvih problema uzima stolice i banere u ruke, prebacuje ih do mjesta “brifinga” sudaca i plivača, odgovara na bezbrojne upite mnogih, od plivača, sudaca, volontera...
Ništa mu nije teško, kao ni ostalima iz plejade sedam veličanstvenih. Svatko sa različitim CV-om, ali zadnjih mjeseci samo s jednim ciljem – uspjeh 21. Europskog prvensta u njihovom gradu.
Žaneta Roić (48), kao direktorica Turističke zajednice Starog Grada minule tri godine, pravnica je sada naučila sve i o sportu.
- Kada je gradonačelnik došao s idejom organizacije EP, nismo baš ni bili svjesni što na sve to čeka, ako prođemo i dobijemo domaćinstvo. Uspjeli smo ostaviti iza sebe Beč, Barcelonu, Beograd, čak i Atenu. Odluka oko nove godine da smo mi domaćini, rezultirala je našim angažmanom i intezivnim pripremama puna četiri mjeseca svakodnevnih dogovora, sastanaka, usaglašavanja, od nas sedmero, pa kasnije i uključivanja volontera – zbori nam prva dama TZ-a, pa nastavlja:
- Samo su nas doma pitali – jel‘ opet sastanak zbog onog prvenstva? I na kraju smo ugostili olimpijske, svjetske, europske prvake, došla je kod nas plivačka krema! I nemojte zaboraviti kako je naš Paiz domaćin ovo godine, udario temelje za Pariz slijedeće godine, naš mali grad je bio domaćin prije Pariza!
Prema reakcijama i plivača i gostiju, grešaka nije bilo, na što je posebno ponosan Jakša Damjanić, čiji je zadatak bilo planiranje organizacijske strukture i financijski management prvenstva. Ovaj 46-godišnjak je bio i direktor TZ-a Stari Grad, pa iskustva u “slaganju” projekata, manifestacija itekako ima.
- Ništa nije problem, a sve je problem. To je kompleksna organizacija, pravila su točno utvrđena, nema previše prostora za improvizaciju, morate sve napraviti, odraditi precizno do najsitnijih detalja. I uspjeli smo – još uvijek bez prevelikog ushita, samo s brojkama kazuje nam Damjanić iznoseći kao su izdali 400 akreditacija, a trebalo je za te sve ljude osigurati i sve ostalo:
- Cilj smo postigli, brendirali smo Stari Grad tamo gdje i pripada, grad je sporta, mjesto tradicije daljinskog plivanja i premda plivanje nije toliko atraktivan sport, kada gledamo učinke cijele priče, ovo je pravi put. I zbog povijesti grada i zbog svih ljudi koji su sudjelovali u organizaciji.
Cijeloj priči prisnažuje i Magdalena Plenković, 43-godišnjakinja, djelatnica TZ-a, koja nam zbori:
- Komentari su odlični, mi smo jako zadovoljni, a najteže je bilo sve to skupa iskoordinirati, puno je ljudi, puno je sudionika i njihovih i naših i volontera. Trebalo je to sve uskladi.
Osim Magdalene, član sedmorke je i Nikola Lupi, koji je bio zadužen za smještaj, prihvat gostiju i transfere, za koordiniranje,...
Dok je jedan ženski glas, cijelo vrijeme “pratio” svaku utrku, start, najavu... Radi se o Jeleni Gracin, koja je sa kontinenta stigla na otok, iz Zagreba. Prije 11 godina je doselila na Hvar, u grad njene mame i ostala. Ova 45-godišnja profesorica viole nam govori:
- Bilo mi je minulih dana silno stresno i zahtjevno kao članu organizacijskog odbora, a onda sam imala na kraju večeri i koncert Hvar String Quarteta, no sve je odrađeno, baš sam zadovoljna - iznosi nam sugovornica, koja je imala i ulogu službenog spikera nadmetanja na hrvatskom i engleskom jeziku, te je bila zadužena, kao i svi – za sve što je trebalo napraviti, dok je njen dečko Bartul Plenković, koji vodi školu jedrenja u JK Helios-Stari Grad, pomagao oko plovila koja su pratila plivače tijekom trke.
Usporedbe radi – na Faros maratonu je 30 plivača, dok je sada na prvenstvu njih bilo 91, uz dvije utrke dnevno, u trajanju od pet dana!
- Jednostavno se to ne da opisati koliko je kompleksno, zahtjevno, odgovorno, i eto... Od medicinske službe, uz potporu prijevoza helihopterom, do svih onih detalja koje smo trebali predvidjeti, anulirati moguće probleme. Imali smo doslovne rezerve za sve opcije, back-upove za sve moguće - iznosi Jelena i ovaj organizacijski detalj.
Za kraj smo ostavili utiske onog koji je sve ovo pratio, sudjelovao prije punih 36 godina, kao 16-godišnjak te 1989. godine, kada se u Starom Gradu održavalo 1. Europsko prvenstvo, sa sada 21. izdanje 2025. godine. Janez Maroević, čovjek je koji je dio Faros maratona, čovjek koji je maratonac, trkač, ali uvijek uz plivače.
- Radio sam u TZ-u kao honorarac, i tada sam se uključio u organizaciju EP. Tako sam počeo sa daljinskim plivanjem, nastavio sa Vinkom Šoljanom u organizaciji Faros maratona, bih sam glavni tajnik Hrvatskog saveza daljinskog plivanja – kazuje nam 52-godišnjak, koji je bio u organizaciji tog prvog, te sada opet i aktualnog prvenstva.
A što se promijenilo?
- Ništa, vratilo se daljinsko plivanje u svoju kolijevku, a to je Stari Grad. Pa naš Faros maraton je prvi maraton u svijetu koji je dobio priznanje američke Kuće slavnih koncem rujna 2012. godine u Long Beachu, kao prvi maraton u svijetu koji je svečano inauguriran kao novi član Kuće slavnih sa sjedištem u Fort Lauderdaleu – iznosi nam Maroević, diplomirani ekonomista, koji je pravi “motor” organizacije. Non-stop je u pokretu:
- Perfekcionista sam pa ako sam ja zadovoljan, onda je sve OK, onda je stvarno sve štimalo. Maratonac sam, trčim i šest puta sam bio prvak države na 42 kilometra, uz bezbroj osvojenih medalja, međunarodnih utrka.
Janez sada već “gleda” i prema Faros maratonu, novom formatu utrke koja je proslavila Stari Grad, a nije na odmet imati u vidu i organizaciju nekog od Svjetskih kupova.
- Plivači su zadovoljni, sve smo im osigurali. Od predstavljanja na rivi, praćenja slikom uživo svih utrka, dronovima događanja na stazi, dodjele medalja,.. stvarno je sve bilo top.
Sa ovom potvrdom – pohvale od strane svih – Starograjani sada gledaju optimistično u budućnost. Vratili su daljinsko plivanje u kolijevku, a sada ih čekaju i neki novi plivačko-organizacijski izazovi. Za početak Faros maraton, a onda... Tko zna?!
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....