Najveći sportski događaj u Europi 2028. godine trebao bi Splitu donijeti višemilijunska ulaganja i novu sportsku infrastrukturu. No, koliko su ambiciozni planovi doista izvedivi i što će od svega ostati nakon što se ugase reflektori Europskih sveučilišnih igara?
Upravo su ta pitanja otvorena na okruglom stolu „EUG Split 2028 – očekivanja vs. realnost“, na kojem su predstavnici institucija uključenih u organizaciju i provedbu projekta iznijeli svoja očekivanja, ali i odgovorili na dvojbe koje prate jedan od najvećih razvojnih sportskih projekata u novijoj povijesti grada.
U raspravi su sudjelovali zamjenik splitskog gradonačelnika Ivo Bilić, splitsko-dalmatinski dožupan Stipe Čogelja, savjetnik za sport Grada Splita Toni Tomas, predsjednik Hrvatskog akademskog sportskog saveza Nikola Vincetić, predstavnici Ministarstva turizma i sporta, Blanka Vlašić te direktor Koordinacijskog odbora EUG 2028 Toni Gamulin.
Grad podno Marjana će u ljeto 2028. godine postati središte europskog studentskog sporta. Ugostit će više od 5.500 studenata-sportaša iz cijele Europe koji će se natjecati u čak 21 sportskoj disciplini u sklopu Europskih sveučilišnih igara 2028., događaja koji se već sada najavljuje kao najveća sportska manifestacija u Europi te godine.
Osim sportskog značaja, Igre predstavljaju i važnu razvojnu priliku za grad i hrvatski sport. Prema podacima organizatora, Republika Hrvatska dosad je za projekte povezane s Igrama osigurala više od 50 milijuna eura. Riječ je o ulaganjima koja bi trebala unaprijediti uvjete za održavanje natjecanja, ali i ostaviti trajnu vrijednost lokalnoj zajednici.
Jedan od ključnih ciljeva organizatora jest da obnovljeni i novoizgrađeni sportski sadržaji ne služe samo tijekom trajanja Igara, nego da i nakon završetka natjecanja ostanu na raspolaganju sportašima, sportskim klubovima i budućim generacijama rekreativaca.
Europske sveučilišne igre tako neće biti samo festival sporta i mladosti, već i prilika za stvaranje kvalitetnijih uvjeta za razvoj sporta u Splitu i Hrvatskoj, uz nasljeđe koje bi se trebalo osjećati još godinama nakon što se ugase natjecateljska svjetla 2028. godine.
Splićani dobro znaju koliko su Mediteranske igre 1979. godine ostavile gradu podno Marjana. Brojni objekti iz tog razdoblja i danas su u funkciji, a njihova ostavština i smatra se jednim od najvećih sportskih nasljeđa u povijesti srca Dalmacije. Nije stoga iznenađenje da su se brojni govornici u svojim obraćanjima prisjetili upravo Mediteranskih igara i njihova trajnog utjecaja na razvoj sporta u Splitu.
- Znate što su Mediteranske igre učinile za naš grad i sport. Ostavile infrastrukturu u trajno vlasništvo. Međutim, ta infrastruktura već dugo traži renovaciju i u ovim Sveučilišnim igrama svi mi sportski djelatnici vidimo priliku za obnovu i novi dah splitskom sportu, istaknula je Blanka Vlašić.
O konkretnim projektima koji bi Splitu i njegovim sportašima trebali ostati kao trajna vrijednost nakon Europskih sveučilišnih igara govorio je zamjenik gradonačelnika Ivo Bilić, istaknuvši kako su neki od planiranih radova već započeli.
– Naš je cilj do 2028. godine u potpunosti obnoviti Dvoranu na Gripama. To nije jednostavan zadatak, ali vjerujemo da smo na dobrom putu. Trenutačno je u tijeku zamjena sjedalica u Velikoj dvorani, a tijekom ove godine planiramo realizirati projekte vrijedne oko 7,5 milijuna eura vezane uz kompleks Gripa. U sljedećoj godini slijedi obnova vanjskog dijela objekta te ulaganja u sigurnosne sustave, ozvučenje i ostalu potrebnu infrastrukturu, ukupne vrijednosti oko 10 milijuna eura. Sve zajedno riječ je o investiciji od približno 17,5 milijuna eura.
– Na Brodarici se gradi sportski balon vrijedan 1,3 milijuna eura, koji će praktički zamijeniti dvoranu za male sportove i omogućiti rad u punim dimenzijama. Uz to, mijenja se i travnjak, što predstavlja dodatno ulaganje od oko 350 tisuća eura.
– Paralelno radimo na projektnom zadatku za atletski stadion na Brodarici. Riječ je o relativno novom projektu na koji smo se usmjerili nakon odluke Gradskog vijeća. U prvoj fazi stadion bi imao kapacitet od 3.500 gledatelja, a ispod zapadne tribine bila bi smještena dvorana dužine 120 metara sa svim potrebnim atletskim borilištima. Planirana je i gimnastička dvorana. Ukupna vrijednost projekta procjenjuje se na između 40 i 45 milijuna eura, ovisno o tome hoće li se uspjeti uklopiti svi planirani sadržaji. Jasno je da taj projekt neće biti dovršen do 2028. godine, ali moramo razmišljati dugoročno. Upravo je to ono što ovakve igre donose. Jedan od pokazatelja njihove uspješnosti bit će i povećanje broja djece koja se bave sportom, a za to nam je potrebna kvalitetna infrastruktura. Očekujemo da bi gradnja stadiona mogla započeti za dvije godine, a plan je da bude dovršen unutar sljedeće četiri godine – kazao je Bilić.
Da ulaganja u sportsku infrastrukturu nisu usmjerena samo na Split, već na cijelu županiju, naglasio je i splitsko-dalmatinski dožupan Stipe Čogelja, govoreći o projektima koji se realiziraju uz pomoć državnih i europskih sredstava te županijskog proračuna.
- Grade se dvorane u Sinju, Podstrani, Imotskom, Trogiru, Kaštelima, Solinu, ali i u gradu Splitu koji će biti epicentar Europskih sveučilišnih igara - dodao je Čogelja.
Iako će sportska natjecanja i svečanosti trajati tek nekoliko tjedana u ljeto 2028. godine, njihova bi ostavština trebala ostati vidljiva desetljećima. Upravo obnovljena i nova sportska infrastruktura smatra se najvećim dobitkom Europskih sveučilišnih igara, jer bi kvalitetniji uvjeti za trening i natjecanje trebali privući veći broj djece i mladih u sport.
Ipak, pitanje je mogu li Europske sveučilišne igre 2028. ostaviti trag sličan onome koji su Splitu donijele Mediteranske igre 1979. godine?
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....