Ususret Split maratonu održana panel rasprava: poznati govornici istaknuli važnost cjeloživotnog obrazovanja sportaša

U povodu održavanja 26. izdanja Split Maratona, koji nas očekuje sljedećeg vikenda, u trgovačkom centru Mall of Split održana je panel rasprava "Znanje je dio forme", na kojemu je istaknuta važnost cjeloživotnog obrazovanja sportaša. 

Na panelu su sudjelovali Blanka Vlašić, naša proslavljena atletičarka i predsjednica ASK-a Split, Vik Lalić, organizator Apfel Arena Makarska Half Marathona, dr. sc. Frane Žuvela, dekan Kineziološkog fakulteta, Nelija Rudolfi, magistra psihologije i dopredsjednica Hrvatskog psihološkog društva, te Kristijan Sindik, predsjednik Split Marathona (STM). Moderatorica panela je bila Stela Lara Tenšek, studentica završne godine diplomskog studija psihologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu, koja se, dodajmo, prvi put našla u toj ulozi, te vrlo kvalitetno odradila svoj dio posla.

Također je postavljena izložba sportske fotografije "Između 2 otkucaja", koja kroz objektiv bilježi emociju, napor i trenutke koji definiraju sport.

Panel je otvorio Vik Lalić, istaknuvši kako se vrhunski sportski rezultati ne stvaraju samo fizičkom pripremom.

- Vrhunski rezultati dolaze od mentalnog spoja. Sve je u glavi. Treba trenirati i nju. Tijelo je lakše istrenirati nego um - rekao je, naglasivši kako sportaš mora upoznati sebe i vlastite granice.

- Bitno je doći do limita, spoznati sebe i dokazati si da možeš dalje - naglasio je Lalić.

Blanka Vlašić nastavila je s osobnim iskustvom, istaknuvši koliko joj je sport dao izvan samog natjecanja.

- Sve što mi je sport dao koristim svaki dan. Prije svega naučio me strpljenju – cilj ne bi smio biti postignut odmah, jer kakav je to onda cilj - poručila je Blanka.

Dodala je zatim kako sport uči postavljanju manjih ciljeva i svakodnevnom radu.

- Svaki dan je prilika za popunjavanje mozaika koji se zove postignuće cilja. Nije važan samo dobro odrađen trening, nego i sve između – kako razmišljaš, kako trošiš energiju, koliko si usmjeren na detalje - kazala je i istaknula kako ju je sport naučio i pobjeđivati i gubiti.

- U oba slučaja moraš sačuvati dodir s realnošću. Naučio me emocijama, disciplini, odgovornosti i rezilijentnosti, što je po meni najveća vještina koju čovjek može imati - zaključila je.

Na istu temu nadovezao se Kristijan Sindik naglasivši važnost kvalitetnog rada.

- Talent se u sportu prepoznaje od malih nogu, ali on je dovoljan samo do otprilike dvanaeste godine. Nakon toga ostaje isključivo rad. Sport uči poštovanju protivnika, pravila i organizatora, ali i najvažnije poštovanju samoga sebe. Kad pobjeđuješ, učiš se ne bahatiti. Kad gubiš, učiš se ne slomiti. To su lekcije koje kasnije vrijede u životu - rekao je Sindik.

Vik Lalić ponovno se osvrnuo na djecu i odgoj, istaknuvši kako sport ima važnu obrazovnu ulogu.

- Sport je najbolji za razvoj djece. Znamo kakvo je stanje sada u školama. Biti profesor je postalo ajme zanimanje jer djeca nemaju respekta. Sport je danas ono što je nekad bila škola. Kroz njega djeca stječu prave navike, uče poštovanje i odgovornost. Ako si dobar i ulažeš u sebe, isplivat ćeš. Tako je rad kroz klubove došao kao životna škola kroz koje odgajamo djecu - naglasio je Lalić, a nakon njega ove se teme dotaknula i Blanka Vlašić

- Djeca danas sve više sjede pred ekranima, a sport im daje prostor da potroše energiju. No, nije isto pustiti dijete u igraonicu ili ga odvesti da odrađuje fizičku aktivnost po stručnom vodstvu. Trener ga vodi da radi pravilno vježbe, s njime radi na koordinaciji, uči ga koristiti obje strane tijela jednako vješto. Sve to utječe na razvoj mozga, ali i daje podlogu za buduće sportaše - navela je.

Kristijan Sindik istaknuo je kako sport treba započeti u školama.

- Baza mora biti škola – od prvog razreda osnovne pa nadalje. Djecu treba pustiti da kroz igru pronađu ono što ih zanima. Kad to pronađu, treba ih podržati, a ne gurati. Treba im dopustiti da budu djeca i da u tome uživaju - rekao je.

Dekan Žuvela govorio je zatim o studentima i obrazovanju, istaknuvši kako većina njihovih studenata dolazi iz svijeta sporta.

- Ta prethodna znanja daju im temelje za aktivno sudjelovanje na fakultetu. Sportaš koji ima obrazovanje ima širinu i sigurnost. To mu omogućuje i pomaže da kasnije donosi kvalitetne odluke, bilo kao sportaš, trener ili u nekom drugom području - kazao je.

Nelija Rudolfi posebno se dotaknula teme samopouzdanja i toga kako se ono može razvijati pomoću sporta.

- Ne postoji ljepše mjesto za razvoj samopouzdanja od bavljenja sportom od malih nogu. Djeca kroz sport nauče dvije riječi – "ja mogu". Trude se, vide rezultat i shvate da su sposobna - naglasila je i dodala kako je važno normalizirati pogreške.

- Griješiti je normalno. Iz pogrešaka učimo, baš kao što smo učili hodati. Ono što je također vrlo važno jest donošenje odluka. Danas pogotovo mladi ljudi ne donose nikakve odluke. U sportu često imaš samo djelić sekunde da doneseš odluku, a to je vještina koja se prenosi u život - poručila je.

Vik Lalić upozorio je zatim na probleme s koncentracijom kod mladih i djece.

- Današnje generacije imaju velik problem s koncentracijom. Pročitao sam negdje da je njihova sposobnost koncetracije samo šest sekundi. To je jedan reel ili TikTok video. Sport ih odvaja od tog virtualnog svijeta i uči procesu - pripremi, radu i strpljenju - kratko je kazao.

Nelija Rudolfi istaknula je kako su društvene mreže poseban izazov za mlade sportaše.

- Prije je bilo lakše – bilo je manje javnih nastupa i manje izloženosti kritikama. Danas je svaki nastup gotovo automatski javan i sportaši bi se trebali educirati o tome kako se nositi s tim pritiskom. Koliko god mislimo da smo otporni na kritiku, dovoljno je da smo umorni i već nam može teže pasti, a na društvenim mrežama smo javno dostupni i onda svi pišu svakakve gluposti - naglasila je. Dodala je da sportaš s kojim radi tijekom velikih natjecanja ne koristi društvene mreže jer čak i pohvale ili poruke prijatelja mogu ometati fokus i stvarati stres.

- U psihologiji je nešto s čime se bavim - digitalni detoks. Trebali bismo učiti kako se zaštititi i koristiti tehnologiju na zdrav način jer ona neće nestati - poručila je Rudolfi.

Sličan je stav imala i Blanka Vlašić, koja je istaknula važnost rada sa sportskim psihologom.

- Rad sa psihologom omogućava ti da se izoliraš od nepotrebnog pritiska, da razumiješ i kontroliraš emocije, te da se zaštitiš od negativnog utjecaja medija i društvenih mreža - nadodala je.

Govoreći o životu nakon sportske karijere, Blanka Vlašić je priznala kako joj je tiha patnja što nije ranije završila fakultet.

- Pokušala sam u više navrata, ali čovjek mora biti objektivan. Mogu raditi jednu stvar i u nju se dam sto posto, ali onda za drugu nemam energije. Upisala sam sportski menadžment i htjela biti najbolja što mogu, ali shvatila sam da sam često ostajala budna učeći do dva ujutro, a sutradan bih imala trening. Tada sam još i bila u naponu karijere. Svaka čast onima koji to mogu izdržati, ali ja nisam mogla. Danas bih voljela da sam se na vrijeme počela spremati za život nakon sporta. Trebaju nam fleksibilniji oblici obrazovanja, nekavi mentorski programi ili nešto kako bi sportaši lakše prešli u novu fazu života - rekla je.

Dekan Frane Žuvela naglasio je, pak, važnost tzv. dualne karijere.

- Obrazovanje ne smije biti prepreka vrhunskom sportu, nego njegova nadogradnja. Sportaš mora imati širinu i sigurnost izbora - rekao je, istaknuvši kako fakulteti sve više nastoje prilagoditi sustav potrebama vrhunskih sportaša.

Zaključno, sudionici su poslali kratku poruku mladima i njihovim roditeljima.

- Mladi moraju biti iskreni prema sebi o tome s čime raspolažu i što mogu, a što ne. Ne može svatko sve – i to je u redu. Talent bez rada nije dovoljan, jako je važno naći svoju iskru - poručila je Vlašić, a Sindik je zaključio kako je važno da mladi imaju strast.

- Želim da u njihovim očima vidim strast da rade kroz sport. Na koji način će to biti, neka oni odluče - istaknuo je na kraju.