Amerikanizacija ovogodišnjeg Svjetskog nogometnog prvenstva očita je u svakom segmentu, jedan od njih je i da će stanka između dva poluvremena večerašnjeg finala trajati tridesetak minuta, tijekom kojih će nastupiti velike glazbene zvijezde poput Madonne, Shakire, Justina Biebera...
Dosad su te stanke gledateljima služile da odu na WC, osvježe se i nešto popiju, a tijekom ove će, bogme, moći i večerati. Kao što je uvela i ne uvijek potrebne kratke stanke tijekom svakog poluvremena utakmica, i to prvenstveno zbog komercijalnih razloga, a ne potrebe da se nogometaši osvježe, FIFA je i dugu stanku između poluvremena na stadionu MetLife u New Jerseyju uvela usprkos činjenici da je u suprotnosti sa sportskim pravilima, koja predviđaju maksimalno 15-minutnu stanku.
Osim što će neizmjerno živcirati prvenstveno televizijske gledatelje, jer mnoge mreže uopće ne prenose događanja tijekom stanke između dva poluvremena, tako duga pauza predstavlja i rizik za igrače Španjolske i Argentine, koji će se boriti za titulu svjetskih prvaka.
Opasnost od ozljeda
Naime, stručnjaci upozoravaju na to da duga stanka djeluje na temperaturu mišića, koja je ključna za optimalnu izvedbu, te smatraju da bi FIFA morala nogometašima omogućiti dvije do četiri minute ponovnog zagrijavanja prije početka drugog poluvremena kako bi se izbjegao rizik od ozljeda. Hoće li toga zaista biti, vidjet ćemo večeras.
Inače, krovna svjetska nogometna organizacija FIFA definitivno je jedan od najvećih financijskih dobitnika ovog Svjetskog prvenstva, na kojemu je nastupilo najviše reprezentacija dosad i odigrano je najviše utakmica, što je omogućilo i puno više prilika za zaradu, piše BBC. FIFA će imati astronomsku zaradu. Premda konačni iznosi još nisu poznati, FIFA je na prošlom Mundijalu u Katru 2022. godine ostvarila rekordnih 7,6 milijardi dolara, a ove će godine to biti, procjenjuje se, značajno veći iznos.
FIFA-ina zarada dolazi od prodaje televizijskih i raznih drugih prava, sponzorstva i prodaje ulaznica. A upravo su cijene ulaznica jedan od razloga zbog kojih su navijači najveći gubitnici ovog Svjetskog prvenstva. Premda su, kao i uvijek na ovakvim natjecanjima, ispisali neke od najljepših priča, mnogi i ostvarili snove prateći svoje nogometne junake uživo na stadionima u SAD-u, Kanadi i Meksiku, financijski su gadno prošli.
Prvenstveno je to zbog cijena ulaznica, koje je FIFA podizala ovisno o potražnji, što je, normalno, izazvalo val kritika na račun krovne svjetske nogometne organizacije. Čak je i američki predsjednik Donald Trump rekao kako ne bi platio tisuću dolara za prvu utakmicu svoje nacionalne vrste na SP-u protiv Paragvaja.
Astronomske cijene
A za večerašnji finale ulaznice su službeno ponuđene po cijeni od 32.970 dolara, ali u preprodaji su neke dosegnule cijenu veću od dva milijuna dolara. Predsjednik FIFA-e Gianni Infantino branio je cijene ulaznica tvrdeći kako su u skladu s cijenama na drugim velikim američkim sportskim događajima.
Osim ulaznica, navijači su “iscijeđeni” i cijenama prijevoza, hrane i smještaja. Jedan od primjera je cijena karte za vlak New Jersey Transit. Vožnja od 30 minuta do stadiona MetLife za ovu je priliku podignuta na čak 150 dolara, iako uobičajeno povratna karta košta samo 12,90 dolara.
Financijski su dobitnici Mundijala 2026. i televizijske kuće i sponzori. Premda su TV kuće morale potrošiti pravo bogatstvo na osiguravanje prava prijenosa, pokazatelji gledanosti i broj sponzora koji su željeli reklamirati svoje proizvode donijet će im puno više nego što su u startu potrošili.
Dodatnu priliku za zaradu FIFA im je omogućila već spomenutim trominutnim stankama za osvježenje igrača na polovini svakog poluvremena, što je pružilo novi prostor za emitiranje reklama. Fox Sports, koji je navodno platio 485 milijuna dolara za američka prava prijenosa, naplaćivao je reklame od 30 sekundi između 200.000 i 300.000 dolara, a dosezale su i cijenu od 750.000 dolara tijekom utakmica američke reprezentacije u završnim fazama.
Ništa bez Beckhama
Službeni sponzori Svjetskog prvenstva platili su goleme iznose kako bi se njihovi brendovi povezali s natjecanjem, ali će bez sumnje imati financijske koristi od toga, među ostalima Adidas, Coca-Cola, Nike... U tom kontekstu financijski dobitnik ovog SP-a je i sir David Beckham, usprkos činjenici da je njegova voljena Engleska izgubila u polufinalu od Argentine.
Prvi britanski sportski milijarder bio je u toliko reklama vezanih uz SP, od Home Depota do Bank of America, da je nemoguće sjetiti se koji brend on zapravo predstavlja. Premda je igračku karijeru završio prije više od desetljeća, Beckham nastavlja biti zaštitno lice nogometa u SAD-u, od Inter Miamija, kluba čiji je suvlasnik i koji je najvrjednija MLS franšiza s vrijednošću od 1,45 milijardi dolara.
Među gubitnicima su gradovi domaćini, u koje su se, doduše, slile rijeke navijača, ali to neće imati dugoročnih povoljnih ekonomskih utjecaja. FIFA je procjenjivala da će Mundijal pridonijeti globalnoj ekonomiji s 41 milijardom dolara, od čega bi 17 milijardi bio doprinos američkoj ekonomiji sa 185.000 novih radnih mjesta, ponajprije u ugostiteljstvu i smještaju.
Međutim, ekonomski stručnjaci tvrde da dugoročne koristi od domaćinstva ovako velikih sportskih događaja nema, a gradovi domaćini zapravo dožive pad broja posjetitelja jer se mnogi ne žele suočiti s kaosom koji izazivaju navijači. Što se tiče otvaranja novih radnih mjesta, porast se bilježi samo kod slabije plaćenih poslova u ugostiteljskim djelatnostima.
Oklade lete u nebo
Radna mjesta se otvaraju, ali se bogatstvo ne stvara. Službene brojke pokazuju da je zapošljavanje u američkim pubovima, barovima i restoranima povećano u svibnju, ali taj je bum bio kratkog daha. Jedini gospodarski benefit mogu biti projekti obnove, kao što je to bio slučaj s gradnjom i obnovom stambenih prostora u Londonu vezano za Olimpijske igre 2012. godine. Ali budući da je Svjetsko nogometno prvenstvo koristilo postojeće stadione, hotele, trening-komplekse i putničku infrastrukturu, neće biti nikakvih razvojnih koristi od njega.
Među financijskim dobitnicima su kladioničarske tvrtke, ovaj Mundijal će gotovo sigurno završiti kao najveći kladioničarski događaj svih vremena s procijenjenih 50 milijardi dolara uloženih u oklade. Razlog leži u većem broju sudionika i utakmica, kojih će biti 104, dok su na zadnjem SP-u bile 64 utakmice.
Predviđa se da će ukupni iznos uložen u oklade biti dvostruko veći u odnosu na prethodni Mundijal zahvaljujući porastu u SAD-u i Brazilu. U SAD-u je sportsko klađenje još uvijek relativno nova industrija. Do 2018. klađenje na sportske događaje bilo je legalno samo u Nevadi, gdje se nalazi Las Vegas, ali je jedna odluka Vrhovnog suda otvorila mnogim saveznim državama mogućnost da legaliziraju klađenje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....