Bankama ne fali ni ptičjeg mlijeka, u tri mjeseca zaradile 375 milijuna eura. Imamo detaljan pregled

Banke su u prvom kvartalu ove godine poslovale s dobiti od 375 milijuna eura što je 9,4 posto manje nego u prvom lanjskom tromjesečju kada su zaradile 413,4 milijuna eura. Kako kažu iz Hrvatske narodne banke (HNB), zbog toga su im pali pokazatelji profitabilnosti: prinos na imovinu (ROA) iznosio je 1,8 posto, a prinos na kapital (ROE) 15,4 posto. Ipak, i dalje je riječ o vrlo visokoj profitabilnosti, iznad one iz pretprošle godine.

Iz HNB-a kažu da je prošle godine profitabilnost kreditnih institucija bila na povijesnom vrhuncu, pod utjecajem povišenih kamata i povoljnog makroekonomskog okružja. Iz središnje banke dodaju da postoje naznake mogućeg obrata pa objašnjavaju da bi se i nadalje profitabilnost mogla zadržati znatno iznad prosjeka posljednjeg desetljeća, ali se očekuje njezin postupni pad.

Banke su prošle godine poslovale s dobiti od 1,5 milijardi eura, dok im je godinu ranije dobit iznosila 1,35 milijardi eura. Lanjski pokazatelji profitabilnosti poboljšali su se u odnosu na kraj pretprošle godine zbog povećanja prihoda iz poslovanja od svih sektora: prinos na imovinu povećao se s 1,8 posto na 1,9 posto, a prinos na kapital povećao se s 15,5 posto na 16,4 posto.

Profitabilnost

U HNB-u smatraju da će na smanjenje profitabilnosti utjecati silazni trend tržišnih stopa što se na nove kredite poduzećima počeo prelijevati sredinom prošle godine, a na nove kredite kućanstvima početkom ove godine, osobito u stambenom kreditiranju uz fiksne kamate što bi bankama moglo smaniti neto kamatni prihod.

HNB očekuje da bi kreditiranje kratkoročno mogle prigušiti njezine mjere makrobonitetne politike koje startaju u srpnju i tiču se ograničavanja kreditiranja građana, no dugoročno bi smanjenje troškova rizika i jačanje financijske stabilnosti trebali dovesti do smanjenoga kreditnog rizika.

U prvom kvartalu ove godine je najveću zaradu imala najveća domaća banka koja predvoditi i profitabilnošću. Tako je dobit Zagrebačke banke u prva tri mjeseca ove godine iznosila 136,9 milijuna eura dok joj je profitabilnost bila znatno iznad kompletnog sektora, prinos na imovinu iznosio je 2,57 posto, a na kapital 24,97 posto.

Zaradom je slijede Privredna banka sa 79,6 milijuna eura i Erste&Steiermärkische sa 62,29 milijuna eura dobiti. Sve su banke u prvom kvartalu imale dobit uz izuzetak J&T banke koja je tromjesečje završila s gubitkom od 648 tisuća eura. U cijeloj prošloj godini Zagrebačka banka imala dobit od 449,6 milijuna eura, Privredna banka Zagreb 436,9 milijuna eura, a Erste&Steiermärkische 225 milijuna eura.

HNB je objavila podatke o iznosima kamata, naknada i provizija za prvi ovogodišnji kvartal. Sve su banke imale ukupni neto kamatni prihod od svih sektora od 554,89 milijuna eura koji im je za 25 milijuna eura bio manji u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Od građana su ipak imale veći neto prihod od kamata od 220 milijuna eura ili 30,7 milijuna eura više u odnosu na prvi lanjski kvartal. Bankama su porasli neto prihodi od naknada i provizija za 19 milijuna eura na 157,73 milijuna eura.

Tekući, platni promet...

Od svih vrsta naknada koje naplaćuju jedino su im opali prihodi od naknada po sklopljenim ugovorima za društva za osiguranje i to 1,4 milijuna eura na 4,89 milijuna eura koliko su naplatile u prvom kvartalu ove godine. To je malena stavka u odnosu na naknade i provizije za platni promet od 71,23 milijuna eura koje su im porasle 6,6 milijuna eura u odnosu na prva tri mjeseca prošle godine.

Nakon platnog prometa, najviše provizija i naknada banke naplate za kreditne kartice i vođenje tekućih računa. Tako su u prvom kvartalu naplatile 44,11 milijuna eura naknada vezanih uz kreditne kartice što je bilo 3,8 milijuna eura više nego u prvom lanjskom tromjesečju dok su im istovremeno za dva milijuna eura na 26,55 milijuna eura porasle provizije i naknade za vođenje tekućih računa i žiroračuna.

Iz Hrvatske narodne banke kažu da se domaći financijski ciklus i u prvom polugodištu ove godine zadržao u ekspanziji, kreditiranje i dalje raste, pri čemu je godišnji rast kredita privatnom nefinancijskom sektoru u ožujku iznosio 12,4 posto. Najveći doprinos ukupnom povećanju kredita kućanstvima dali su gotovinski nenamjenski krediti što se ubrzavaju već treću godinu zaredom, s godišnjom stopom rasta od 15,6 posto u ožujku.

Stambeni krediti rastu po stabilnim povišenim stopama, uz godišnju stopu promjene od 10 posto što je bilo dodatno potaknuto snižavanjem kamata na te kredite početkom ove godine. U odnosu na prethodnu godinu, navode u HNB-u, ubrzalo se i kreditiranje poduzeća na što je utjecalo i smanjenje kamata na kredite. Tako je zbog ubrzanoga kreditiranja poduzeća i kućanstava, imovina bankarskog sektora nastavila s rastom i u ovoj godini te je na kraju ožujka dosegnula 87 milijarde eura, uz godišnji rast od 7,5 posto.