HNB uvodi nova pravila i ograničenja: evo koliku ćete najveću ratu kredita moći otplaćivati ovisno o svojoj plaći

Građani s 1500 eura mjesečne plaće su sve do ove godine mogli podići kredite s mjesečnom ratom od najviše 746 eura, a od travnja će moći podići stambeni kredit s mjesečnom ratom koja ne prelazi 675 eura ili gotovinski kredit s ratom od najviše 600 eura. Oni s 2000 eura plaće prošlog su mjeseca mogli podići kredit s najvišom mjesečnom ratom od 1246 eura, a od travnja će im vrijediti drugačija pravila pa će moći podići manje kredita:  stambeni kredit s najviše 900 eura mjesečne rate ili gotovinski s mjesečnim anuitetom od najviše 800 eura.

Ovi se primjeri tiču samo onih koji nemaju nikakvih opterećenja i dugova kao i banaka koje se čvrsto drže pravila za utvrđivanje kreditne sposobnosti. Ta se pravila nisu mijenjala pa oni s plaćama koje su ispod tog prosječne, kreditna sposobnost je jedna četvrtina plaće za koliko se smiju zadužiti u bankama. Novost je to što Hrvatska narodna banka (HNB) namjerava ograničiti zaduživanje pa je jučer objavila da od travnja uvodi mjere za sprječavanje prekomjernog popuštanja kriterija kreditiranja.

Iz HNB-a su nova pravila stavili na otvoreno savjetovanje koje traje do 20. veljače. Objašnjavaju da uvode nova pravila kojim ograničavaju građane u prekomjernom zaduživanju i banke u prekomjernom preuzimanju rizika što bi moglo dovesti do poteškoća pri otplati kredita, stvoriti gubitke za obje strane, nepovoljno utječući na gospodarski rast i financijsku stabilnost.

Uz ograničavanje kreditiranja potrošača na najviše 45 posto ukupnog dohodaka za stambene i 40 posto za gotovinske kredite, su još neke mjere pa ukupan iznos kredita ne smije biti veći od 90 posto vrijednosti nekretnine u zalogu, dok se ročnost stambenih kredita ograničava na 30 godina, a nestambenih kredita na deset godina.

No, postoje i iznimke pa banke do 20 posto stambenih i 10 posto nestambenih kredita u svakom tromjesečju mogu odobriti i mimo ograničenja na osnovu vlastite procjene. Pritom se iznimke pri odobravanju stambenih kredita u najvećoj mjeri smiju primjenjivati za potrošače koji kreditom rješavaju svoje stambene potrebe.

Nepridržavanje mjera, odnosno postupanje protivno odluci HNB-a jest povreda koja u skladu sa Zakonom o kreditnim institucijama rezultira novčanom kaznom za banku i odgovornu osobu iz njezine uprave.

Popuštanje kriterija

- Noviji podaci pokazuju popuštanje kriterija po kojima se odobravaju stambeni krediti i produljenje njihove prosječne ročnosti, što povećava rizik nenaplativosti kredita tijekom otplate. Pogoršanje naplativosti gotovinskih nenamjenskih kredita već je donekle vidljivo, i to za kredite odobrene prije dvije do tri godine. Ti su krediti odobreni u vrijeme relativno slaboga kreditnog rasta, a naplativost im se pogoršala u razdoblju vrlo snažnog rasta dohodaka – kažu u HNB-u.

U središnjoj banci dodaju da se osobito se ubrzala godišnja stopa rasta gotovinskih nenamjenskih kredita, i to s 3,6 posto krajem 2022. na 15,9 posto krajem 2024. Pritom se naplativost tih kredita relativno brzo pogoršava, pa je udio gotovinskih nenamjenskih kredita odobrenih 2021. do kraja 2023. dosegnuo približno četiri posto.

Navedeni bi se pokazatelj mogao dodatno pogoršati za novije kredite s obzirom na znatno veće volumene odobrenih kredita i očekivano usporavanje rasta dohodaka. I u segmentu stambenih kredita, koji u posljednje četiri godine rastu po povišenim stopama, prosječno oko 10 posto godišnje, postoje naznake rasta rizika neuredne otplate.

Hrvatska narodna banka ograničava zaduživanje građana

 

Darko Tomas/Cropix

- Naime, snažan rast cijena stambenih nekretnina i povećanje kamatnih stopa potaknuli su potrošače na podizanje sve većih kredita, uz rastuće opterećenje dohotka troškovima otplate duga i sve dulju ročnost kredita – kažu u HNB-u i dodaju da sve navedeno upućuje na povećanje ranjivosti kućanstava na moguće nepovoljne makroekonomske i financijske šokove, poput smanjenja dohotka ili gubitka posla.

HNB očekuje da će primjena mjera blago usporiti rast zaduživanja kućanstava, a ograničavanje kriterija kreditiranja može smanjiti kreditno financiranu potrošnju i posredno utjecati na usporavanje rasta cijena i smanjivanje inflatornih pritisaka povezanih s povećanom potražnjom, navode u središnjoj banci iz koje o mogućem djelovanju mjera na cijene nekretnina ističu da se mjere makrobonitetne politike ne uvode se s namjerom djelovanja na tržište nekretnina i da na na ponudu i potražnju za stambenim nekretninama utječu brojni čimbenici, kao i različite politike poput porezne, socijalne, stambene ili monetarne politike.

Jeftiniji Slovenci i Nijemci

- Mjere se uvode kako bi ograničile prekomjerno zaduživanje i podržale odgovorne prakse banaka pri kreditiranju potrošača. Time ujedno pomažu očuvanju financijske otpornosti kućanstava na nepovoljne makrofinancijske uvjete i stabilnosti financijskog sustava. Međutim, istraživanja pokazuju da mjere makrobonitetne politike kojima se ograničavaju kriteriji kreditiranja u srednjem roku mogu posredno ublažiti intenzitet porasta cijena stambenih nekretnina, a taj utjecaj ovisi i o dijelu potražnje za stambenim nekretninama koji je financiran kreditima – ističu u HNB-u te dodaju daće Hrvatska biti 24. članica EU-a koja primjenjuje mjere kojima se ograničavaju kriteriji kreditiranja potrošača prema preporuci Europske središnje banke.

Svi oni koji su se možda ponadali da će biti jeftinijih kredita, osobito stambenih, nakon što je Hrvatska poštanska banka oglasila polovicom ovog mjeseca da ih nudi po 2,89 posto fiksne nominalne kamate možda su se malo ohladili kad su doznali da je to kamata koju odobravaju samo svojim klijentima i onima koji postanu njihovi klijenti, a za ostale vrijedi fiksna kamata od 3,49 posto do 3,69 posto.

Ostale banke uglavnom se reklamiraju kamatama koje nude svim klijentima, od 3,99 do 4,19 posto, dok svojim klijentima neke nude povoljnije cijene, a neke imaju i akcije koje traju tijekom cijelog siječnja. Prosječna kamatna stopa na stambene kredite u studenom je u Hrvatskoj iznosila 3,72 posto i po tome je osma od 20 zemalja članica eurozone u kojoj je prosječna cijena stambenih kredita 3,44 posto, prema posljednjim podacima Europske središnje banke

Najskuplji su stambeni krediti u Estoniji gdje prosječno koštaju po 4,73 posto, a najjeftiniji na Malti 1,79 posto. Jeftinije stambene kredite od Hrvatske imaju Austrijanci koji su ih u studenom prošle godine prosječno plaćali po 3,65 posto, Nijemci 3,54 posto, Slovenci 3,29 posto, Španjolci 3,04 posto...