I naša dijaspora u dvojbi: je li u Njemačkoj bolje raditi za minimalac ili primati socijalnu naknadu?

U Njemačkoj se posljednjih mjeseci ponovno vodi žustra rasprava o odnosu između minimalne satnice (Mindestlohn) i socijalne naknade Bürgergeld, koja je zamijenila bivši sustav pomoći poznat kao Hartz IV.

Dio političara i javnosti tvrdi da se rad za minimalnu plaću više ne isplati jer, navodno, oni koji primaju Bürgergeld imaju gotovo jednaka primanja kao zaposleni. No, analiza časopisa Der Spiegel pokazuje suprotno – rad se i dalje isplati, iako sustav ima ozbiljne manjkavosti, piše fenix-magazin.de.

Spiegel: Rad ipak donosi više, ali mnogi ne koriste prava na potpore

Prema analizi, nekoliko je razloga zbog kojih rad za minimalac ostaje financijski povoljniji od života uz Bürgergeld.

Prvo, minimalna satnica će se nastaviti povećavati i nakon 2026. godine.

Drugo, zaposleni s niskim primanjima mogu ostvariti brojne dodatne naknade – Wohngeld (pomoć za stanarinu), Kinderzuschlag (dječji dodatak) i Unterhaltsvorschuss (doplatak za samohrane roditelje). Kada se te potpore uračunaju, razlika između primanja zaposlenih i nezaposlenih postaje znatno veća.

AFP

Problem je, međutim, što velik broj ljudi uopće ne koristi te potpore – ili ne zna da na njih ima pravo. Spiegel navodi da između 33 i 88 posto građana koji bi mogli primati određene dodatke – to ne čine, najčešće zbog birokracije i kompliciranih procedura. Svaka naknada ima zaseban ured, obrasce i kriterije, što mnoge obeshrabruje.

Socijalne organizacije: ‘Rad se isplati – ali sustav ne funkcionira kako treba‘

Predsjednica Socijalnog saveza Njemačke (SoVD), Michaela Engelmeier, poručila je da je „pogrešno tvrditi da se rad ne isplati“.

„U sustavu Bürgergelda postoje pravila koja jamče da osoba koja radi uvijek ima više od one koja ne radi“, rekla je za merkur.de.

Ipak, dodaje, mnogi radnici i dalje žive na rubu siromaštva. To, kaže, pokazuje da su razlike u prihodima premale, a olakšice u svakodnevnom životu gotovo nevidljive.

„To je ozbiljan znak upozorenja. Umjesto populističkih rasprava o zavisti, političari bi se trebali usredotočiti na činjenice i osigurati da rad donosi stvarnu sigurnost“, poručila je Engelmeier.

Slično poručuje i Verena Bentele, predsjednica organizacije VdK.

Prema njezinim riječima, „uvijek je bilo jasno da se rad isplati“, dok su suprotne tvrdnje bile „dio kampanje dezinformacija protiv Bürgergelda“.

„Cilj takvih priča bio je posvađati siromašne ljude međusobno“, rekla je Bentele.

Političke promjene i novi sustav

Bentele upozorava da će nova osnovna socijalna sigurnost (Neue Grundsicherung), kojom vlada planira zamijeniti Bürgergeld, zadržati iste iznose pomoći, ali uvesti strože kontrole.

Primjerice, moguće je da će se plaćanje stanarine obustaviti ako primatelji pomoći ne surađuju s vlastima.

AFP

Zaključak: rad se isplati, ali razlike su premale

Stručnjaci se slažu: rad donosi više od socijalne pomoći, ali problem leži u neučinkovitom sustavu potpora i prevelikoj birokraciji.

Prema njima, cilj politike ne bi trebao biti suprotstavljanje radnika i nezaposlenih, nego povećanje plaća, bolji pristup obrazovanju i pojednostavljenje sustava naknada.

Samo tako će, kažu, Njemačka postati društvo u kojem se rad doista isplati – i u kojem dostojanstven život nije privilegij, nego standard, piše fenix-magazin.de.