INA: Na razinu cijena najveći utjecaj imaju cijene sirovina i energenata - cijena nafte i prirodnog plina

Dana 21. ožujka 2026. u Slobodnoj Dalmaciji objavljen je članak pod naslovom "IEA: uvedite par - nepar, vozite sporije! Hrvatska: Imamo zalihe za tri mjeseca. Štern: Preuzmimo rafineriju u Rijeci!"

Nakon objave članka reagirali su iz Ine d.d., a njihov tekst ispravka prenosimo u cijelosti:

"U tekstu članka autor navodi ‘Što se tiče tehnologije prerade, naglašava ovaj stručnjak, nema razloga da dizel bude skup i da ga nema‘.

Ova tvrdnja nije točna. Cijene naftnih derivata – neovisno o tome gdje se proizvode i koje se tehnologije koriste – prvenstveno se oblikuju kretanjima na međunarodnim tržištima. Mediteransko tržište služi kao glavni referentni okvir za formiranje cijena u Hrvatskoj, a na razinu cijena najveći utjecaj imaju cijene sirovina i energenata – cijena nafte i prirodnog plina. Cijene sirove nafte porasle su za više od 60 posto od početka sukoba u Iranu. Cijena plina koji je glavni energent u rafinerijskoj proizvodnji je od početka rata u Iranu do danas porasla više od 80 posto što ima izravan utjecaj na cijenu proizvodnje dizela i drugih rafinerijskih proizvoda. Riječ je o temeljnim ulaznim troškovima s kojima se suočavaju sve rafinerije diljem svijeta. Čak i uz modernizaciju Rafinerije Rijeka, uključujući novo postrojenje za obradu teških ostataka (DCU), proizvodnja ne može značajno odstupati od tržišno uvjetovanih cijena.

U tekstu članka autor netočno navodi ‘Imamo svoju rafineriju, kupimo naftu, preradimo je tu kod nas i ima goriva za sve. Za takav potez naravno, treba postojati jaka politička volja. Njime bi se izbili krizni momenti‘.

INA ne očekuje narudžbe koje prolaze kroz Hormuški tjesnac te sirovine i proizvode za rafinerijsku preradu nabavlja u Azerbajdžanu, Kazahstanu, Africi, Americi ili na europskim tržištima. Ipak, situacija u tjesnacu utječe na sva svjetska tržišta jer približno 20 posto svjetske opskrbe sirovom naftom koja inače prolazi kroz Hormuški tjesnac trenutačno nije dostupno na tržištu. Slijedom navedenog, opskrba rafinerije sirovinom ne ovisi o političkoj volji već o dostupnosti sirovine na tržištu.

U tekstu članka autor navodi: ‘Imamo rafineriju koju MOL stalno svečano pušta u pogon, a koja nikako da proradi punim kapacitetom‘.

Tvrdnja o ‘stalnom puštanju u pogon‘ nije točna. Svečanost dovršetka Projekta modernizacije Rafinerije nafte Rijeka održana je 10. ožujka 2026. Nadalje, rafinerija je radila punim kapacitetom od travnja 2024. do veljače 2026. i ponovno je puštena u pogon 9. ožujka 2026. Rafinerija nafte Rijeka trenutačno proizvodi dizel i ostala goriva punim kapacitetom, a novo postrojenje za obradu teških ostataka je u fazi pokretanja i probnog rada. Kada bude u potpunosti pušteno u rad, proizvodnja dizela će porasti i do 30 posto.

U tekstu članka autor navodi: ‘A ona može zadovoljiti sve potrebe Hrvatske i dijela regije za derivatima i to po cijenama povoljnijima od burzi u ovim kriznim vremenima‘.

Ove tvrdnje su netočne jer riječka rafinerija u potpunosti pokriva potrebe Hrvatske i regije za derivatima po cijenama povoljnijim od burzovnih. Potražnja za dizelom u Hrvatskoj je 4-5 puta veća nego za benzinom, pa domaća proizvodnja trenutačno zadovoljava nešto više od polovice ukupnih potreba. Završetak novog postrojenja dodatno će povećati proizvodne kapacitete te omogućiti da se u Hrvatskoj pokrije do 75% ukupne potrošnje dizela. Čak i uz modernizaciju Rafinerije nafte Rijeka, uključujući novo postrojenje za obradu teških ostataka (DU), proizvodnja ne može značajno odstupati od tržišno uvjetovanih cijena zbog ranije opisanih čimbenika koji utječu na proizvodnju poput cijena sirove nafte i plina", stoji u tekstu kojeg potpisuje Josip Fiolić, direktor Odnosa s javnošću i komunikacijskog partneringa INA. d.d.