INA je prije nekoliko dana svečano obilježila dovršetak Projekta nadogradnje Rafinerije nafte Rijeka, čime je ovo postrojenje transformirano u jednu od tehnološki najnaprednijih rafinerija u regiji. Investicija vrijedna gotovo 700 milijuna eura predstavlja najveću pojedinačnu investiciju u povijesti Ine te jednu od najvećih industrijskih investicija u suvremenoj Hrvatskoj.
Novo postrojenje za obradu teških ostataka (DCU) eliminira potrebu za uvozom vakuumskog plinskog ulja (VGO), a udio dizela u ukupnoj proizvodnji povećat će se za oko 30 posto. Time su INA i MOL Grupa osigurali dugoročno održivo rafinerijsko poslovanje u Rijeci te dodatno ojačali energetsku stabilnost Hrvatske i šire regije.
Na događaju obilježavanja završetka modernizacije rafinerije sudjelovali su predstavnici Vlade Republike Hrvatske, Vlade Mađarske, veleposlanici nekoliko zemalja, predstavnici regionalne i lokalne zajednice te menadžment Ine i MOL Grupe.
Optimizacija i strateška važnost
Dovršetkom izgradnje postrojenja za obradu teških ostataka i pratećih objekata, instalirani kapacitet prerade Rafinerije nafte Rijeka iznosit će do četiri milijuna tona sirove nafte godišnje, a sada će moći prerađivati širu lepezu nafta, uključujući i one teže. Ključni iskorak očituje se u optimizaciji proizvodnje: nova jedinica omogućit će da se iz iste količine sirove nafte dobije znatno više visokovrijednih proizvoda, među kojima je dizel posebno važan tijekom vrhunca turističke sezone u Hrvatskoj. U proizvodnji više neće biti potrebe za uvozom vakuumskog plinskog ulja (VGO), koji je na europskom tržištu većinom ruskog porijekla, što dodatno jača energetsku sigurnost Hrvatske i smanjuje ovisnost o uvoznim sirovinama.
Zsuzsanna Ortutay, predsjednica Uprave Ine, naglasila je strateški značaj projekta: „Svaki barel sirove nafte sada ćemo moći iskoristiti učinkovitije i ostati konkurentni dugi niz godina. Prednosti ovog projekta nadilaze granice rafinerije. Za Hrvatsku i regiju znači veću energetsku sigurnost, stabilniju opskrbu za naše kupce i snažniju poziciju Ine kao regionalnog dobavljača. Uz to, projekt je snažan motor razvoja gospodarstva i lokalne zajednice. Moderno postrojenje poput ovoga podržat će našu tranziciju prema gospodarstvu s nižim udjelom ugljika. U Ini već provodimo projekte obnovljivih izvora energije, a do kraja godine ovdje na lokaciji bit će izgrađeno postrojenje za proizvodnju komercijalnog zelenog vodika, prvo takvo u Hrvatskoj.“
Ante Šušnjar, ministar gospodarstva Republike Hrvatske, istaknuo je važnost projekta za energetsku sigurnost Hrvatske i regije: „Puštanje u rad postrojenja za obradu teških ostataka u Rafineriji nafte Rijeka važan je korak za jačanje hrvatske energetske sigurnosti i industrije. U vremenu geopolitičke nestabilnosti snažna i pouzdana energetska infrastruktura znači sigurniju opskrbu, stabilnije tržište i otpornije gospodarstvo. Očekujemo da rafinerija u Rijeci radi stabilno, dugoročno i u punom kapacitetu, na korist hrvatskog gospodarstva, energetskog sustava i naših partnera u regiji. Hrvatska će nastaviti jačati svoju energetsku infrastrukturu i kapacitete jer snažan energetski sustav znači snažnije gospodarstvo, veću otpornost države i veću sigurnost za naše građane i gospodarstvo.“
Levente Magyar, zamjenik ministra vanjske trgovine i vanjskih poslova Mađarske, naglasio je zajedničku energetsku sigurnost: „Ovo je veliki dan za Hrvatsku. Ovo je veliki dan za Mađarsku. Ovo je veliki dan za energetsku sigurnost naše regije, jer duboko vjerujemo da je energetska sigurnost u ovom području nedjeljiva. Hrvatska ne može imati energetsku sigurnost bez Mađarske, a Mađarska ne može imati energetsku sigurnost bez Hrvatske. Ova povijesna investicija utjelovljuje tu nedjeljivost i bit će jamac naše zajedničke energetske sigurnosti, osobito u ovim izazovnim vremenima. Ovo je povijesni korak u pravom smjeru jačanja naše zajedničke energetske suverenosti i sigurnosti.“
József Molnár, glavni izvršni direktor MOL Grupe i zamjenik predsjednika Nadzornog odbora Ine, izjavio je: „Današnji dan označava početak novog poglavlja u Ininim rafinerijskim aktivnostima. Završili smo fazu izgradnje najvećeg industrijskog investicijskog projekta koji je ikada realizirala INA i Hrvatska. No, posao tek započinje. Globalno tržište energije ostaje krhko, stoga moramo učiniti sve što je moguće kako bismo osigurali visoku produktivnost i učinili Rijeku jednom od najučinkovitijih rafinerija u Europi. Naš interes je jasan: želimo snažnu Inu. A snažna INA znači snažniju Hrvatsku, pouzdaniju opskrbu energijom za regiju i snažniju MOL Grupu.“
Impresivne brojke i lokalni doprinos
Veličinu ovog graditeljskog i inženjerskog pothvata najbolje ilustriraju brojke: u konstrukciju novih postrojenja ugrađeno je više od 10.000 tona čelika - što odgovara težini od gotovo jedne i pol konstrukcije Eiffelovog tornja. Utrošeno je 60.000 kubičnih metara betona, dovoljno za izgradnju srednje velikog nogometnog stadiona. Više od polovice posla vrijednog gotovo 700 milijuna eura izvršili su domaći izvođači, a dovršetkom projekta INA je osigurala dugoročno održivo rafinerijsko poslovanje u Rijeci, čime nastavlja davati značajan doprinos gospodarskom rastu, razvoju te stabilnosti zapošljavanja na cijelom širem riječkom području.
Ulaganje u održivu budućnost: projekt zelenog vodika
Uoči ceremonije, INA je s Ministarstvom gospodarstva potpisala Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost u iznosu do 15 milijuna eura za izgradnju postrojenja za proizvodnju zelenog vodika u rafineriji, najavljujući daljnja ulaganja u održivi razvoj. INA u ovaj projekt ulaže više od 60 milijuna eura, a uz elektrolizator snage 10 MW, izgradit će se i prateća solarna elektrana snage 11 MW. Proizvedeni zeleni vodik bit će namijenjen tržištu, prije svega u prometu, ali će se moći primjenjivati i u proizvodnom procesu same rafinerije. Dovršetak radova planiran je za kraj 2026., a početak proizvodnje prvih molekula zelenog vodika u 2027. godini.
Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost, do najviše 15 milijuna eura, potpisali su u ime Ine predsjednica i član Uprave, Zsuzsanna Ortutay i Hrvoje Šimović, zajedno s ministrom gospodarstva Antom Šušnjarom i direktorom Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Lukom Balenom.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....