Sa službenih govornica često nas uvjeravaju da smo jako ekonomski napredovali i da nam standard doseže dosad nesagledive razmjere. Ako je vjerovati premijeru i njegovim stranačkim kolegama, Hrvati oru po dnu samo zato što su svi puni ko brod, pa im kolumba ispod površine gazi prilično nisko. No, najnovije statistike o osobnome bogatstvu u Europi, koje je na temelju istraživanja s Euronewsom objavio UBS, najveća švicarska banka sa sjedištem u Zürichu, svojim brojkama ni izbliza ne potvrđuju ružičaste vizije naših dužnosnika.
Nejednakost bogatstva diljem Europe je prilično velika i nije tajna da su ljudi u nekim zemljama puno bogatiji od drugih. Bogatstvo odraslih osoba najzornije pokazuje snažnu razliku između bogatijih i siromašnijih europskih zemalja. Neto vrijednost ili "bogatstvo" odraslog pojedinca je ukupna vrijednost svega onoga što on ili kućanstvo posjeduje, a umanjena za ono što duguje (kredite, ulaganja itd.). Osobno bogatstvo uključuje svu financijsku imovinu i stvarnu imovinu, dakle i bankovne i štedne račune, i pokretnine, i nekretnine. Zatim se od tog ukupnog iznosa oduzimaju dugovi pojedinca: ono što ostane, to zapravo realno i imate.
Prema Izvješću o globalnom bogatstvu za 2025. godinu koje je objavio UBS, prosječno bogatstvo po odrasloj osobi u 31 europskoj zemlji kretalo se od prilično mizernih 29.923 eura u Turskoj do čak 634.584 eura u Švicarskoj. Unutar EU-a razlike u bogatstvu odraslih građana su nešto manje, ali su i dalje značajne i višestruke: prosječno bogatstvo po odrasloj osobi kreće se od 44.568 eura u Rumunjskoj do 523.591 eura u Luksemburgu.
Hrvatska je na toj listi gotovo na samom dnu sa 76.358 eura prosječne imovine po odraslom pojedincu. Nama za utjehu, još gori od nas su Estonija, Litva, Slovačka, Poljska, Mađarska, Bugarska i Rumunjska, no razlog je vjerojatno taj što prosječna cijena nekretnina, tj. stanova i kuća u Hrvatskoj, daleko nadmašuje iste cijene u istočnoeuropskim zemljama. No, kad se izuzme prosjek i za referentnu uzme medijalna vrijednost osobne imovine odraslih – koja predstavlja crtu ispod koje je polovica nacije, a druga polovica iznad – Hrvati su prilično zorna europska i svjetska bijeda, s 37.885 eura medijalnog bogatstva po odraslom pojedincu. Podsjećamo, tu spadaju i bankovni računi, i obiteljsko zlato, i automobili, i voćnjaci i povrtnjaci, i apsolutno sve nekretnine kojima odrasla osoba raspolaže.
Prosječno bogatstvo iznad 300.000 eura po odrasloj glavi bilježi se u Nizozemskoj (342.477 eura), Norveškoj (340.364 eura), Belgiji (322.805 eura), Ujedinjenom Kraljevstvu (313.840 eura) i Švedskoj (308.935 eura). U Francuskoj ta prosječna brojka iznosi 278.550 €, u Njemačkoj 237.172 €, a u Španjolskoj 215.945 €. Italija ima najniže prosječno bogatstvo među velikim europskim zemljama s 198.321 € po glavi zrelog građanina.
Da je Europa kontinent snažnih socijalnih razlika i kontrasta, proizlazi iz činjenice da čak više od trećine europskih zemalja ima prosječno bogatstvo po odrasloj osobi ispod 100.000 eura. Susjedna Slovenija prelazi tu psihološku granicu, sa 106 tisuća eura prosjeka, dok Latvija ima samo nešto nižu vrijednost, oko 92 tisuće eura prosječnog bogatstva, a Češka 86.791 euro.
Prosječno i medijalno bogatstvo po odrasloj osobi, međutim, prilično odudaraju u svim zemljama jer su prosječne brojke često nepravedno iskrivljene naviše zbog relativno malog broja pojedinaca s nerazmjerno velikim bogatstvom u pojedinim društvima. Srednje brojke (medijan) tradicionalno daju znatno bolji uvid u stvarne razine bogatstva neke nacije.
Razlika između prosječnog i medijalnog bogatstva u pojedinim zemljama je vrlo velika. U Švicarskoj, na primjer, prvo bogatstvo iznosi 634.584 eura, a drugo "samo" 168.374 eura: razlog je svakako natprosječna koncentracija megamilijunaša i njihove imovine u ovoj bankarskoj zemlji.
Belgija ima medijalno osobno bogatstvo od 234.238 eura, Danska oko 200 tisuća, Ujedinjeno Kraljevstvo 162.944 eura... Srednje bogatstvo iznad 100 tisuća eura imaju i građani u Francuskoj, Norveškoj, Nizozemskoj, Španjolskoj, Italiji... Medijan bogatstva po odrasloj osobi niži od 50.000 eura, međutim, bilježi samo nekoliko istočnoeuropskih zemalja, imovinskih marginalaca u Europi. Hrvatska je, nažalost, upravo među njima, s ciglih 37.885 eura. Toliko danas vrijedi novi automobil srednje klase, i to je vrijednost imovine o kojoj čak polovica Hrvata doslovce sanja, a druga polovica je donekle premašuje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....