Solin je danas bio središte rasprava o energetskoj budućnosti Hrvatske. U hotelu "President" održana je konferencija "Energetska budućnost: izazovi i rješenja za održivi razvoj", u organizaciji Slobodne Dalmacije. Skup je okupio vodeće stručnjake iz područja energetike, gospodarstva i održivog razvoja, s ciljem rasprave o smjerovima energetske tranzicije, novim tehnologijama i ulaganjima koja oblikuju budućnost Hrvatske.
Konferenciju su otvorili Vinko Ursić Glavanović, direktor Slobodne Dalmacije i Blaženko Boban, župan Splitsko-dalmatinske županije, istaknuvši važnost energetske neovisnosti i održivog upravljanja resursima za razvoj Dalmacije i cijele zemlje.
– Tema današnje konferencije u sebi sadržava sve one zahtjeve i prioritete koji su pretpostavka za toliko željeni stabilan i održiv razvoj, kvalitetan i čist okoliš te općenito poboljšanje kvalitete života. Može se reći da je ovo o čemu ćemo danas razgovarati tema broj jedan u čitavoj Europi, od Atene pa do Londona, Helsinkija i Lisabona. Vjerujem da će nam naši uvaženi panelisti, kojom ovom prilikom i zahvaljujem, približiti današnju temu i dati odgovore na pitanja koja se svakodnevno nameću na geopolitičkom planu, ali i, kad govorimo o stanovništvu Dalmacije, rješenja koja se njima mogu ponuditi – rekao je direktor Slobodne Dalmacije Vinko Ursić Glavanović.
– Mi u Splitsko-dalmatinskoj županiji smo u zadnje dvije-tri godine jako krenuli prema tim energetskim izvorima zato što shvaćamo da sve ono što se događa u svijetu košta nas kao krajnje korisnike energenata. Zato pristupamo na način da budemo samoodrživi, da budemo na neki način individue. Unatrag tri godine pokrenuli smo projekt ugradnje solarnih elektrana i dizalica topline na obiteljskim kućama. Dosad smo potpisali 824 ugovora. Ali ono što je zanimljivo u svemu tome jest da smo prvu godinu, kad smo pokrenuli projekt, imali 34 ugovora. Ovu godinu imamo 420 ugovora u jednoj godini. Govorimo o svijesti građana u svega tri godine razlike. Brojke pokazuju svijest građana i koliko je to važno za sve veći interes. To je najmjerodavniji parametar. Zato jesmo pokrenuli ovu priču – da samoodrživost, samoisplativost ljudi što više instaliraju na svoje obiteljske kuće, ustanove, objekte, škole, vrtiće, zgrade – poručio je Blaženko Boban, župan Splitsko-dalmatinske županije, te je naglasio važnost jasne komunikacije prema javnosti – jer, kako je rekao, struka mora znanje i argumente približiti svakom građanu.
– Kad se tome posveti dovoljno pažnje, projekti takve prirode lakše će prolaziti – istaknuo je.
U panel-raspravi, koju je moderirao Jozo Vrdoljak, sudjelovali su Danijel Benčić, predsjednik uprave Rudana d.o.o., Ines Božičević, načelnica Sektora za energetsku učinkovitost, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Ante Čikotić, direktor društva Inovapro d.o.o., Mario Jakić, ravnatelj Dalmatinske energetske agencije, Ivan Andročec, direktor Obnovljivih izvora energije i inovacija, INA d.d., Maja Zelić, viši projektni manager, VSB Obnovljiva energija Hrvatska d.o.o., i Marina Jurašin, direktorica Područnog ureda za srednju i južnu Dalmaciju, HBOR.
Stručnjaci i predstavnici vodećih energetskih tvrtki raspravljali su o ključnim temama, poput energetske učinkovitosti, ulaganja u obnovljive izvore te financiranja zelenih projekata. Hrvatska sve intenzivnije usmjerava ulaganja prema obnovljivim izvorima energije, a na konferenciji su se predstavili i najnoviji projekti, aktualni izazovi te mogućnosti koje donosi energetska tranzicija. Pokazalo se da su upravo inovacije, investicije i suradnja različitih sektora temelj održivog razvoja i dugoročne stabilnosti domaćeg energetskog sustava.
Konferencija, koju su podržali partneri HEP, INA, JANAF, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Končar, Inovapro, Rudan, Dalmatinska energetska agencija, VSB Obnovljiva energija Hrvatska i HBOR, još jednom je potvrdila važnost dijaloga između javnog i privatnog sektora u oblikovanju održive energetske budućnosti Hrvatske.
Podrška građanima i poduzetnicima
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost nastavlja snažno ulagati u energetsku tranziciju Hrvatske, potičući građane i poduzetnike da doprinesu zelenijoj i održivijoj budućnosti. Kako je pojasnila Ines Božičević, građanima su trenutno na raspolaganju dva poziva kroz koje se sufinancira ugradnja fotonaponskih elektrana. Prvi se poziv odnosi na sufinanciranje fotonaponskih elektrana koje su instalirane i puštene u pogon tijekom 2025. godine, za koji je zbog velikog interesa građana osigurano dvostruko više sredstava. Drugi poziv, otvoren prošlog tjedna, namijenjen je elektranama iz 2024. godine, vrijedan 7,5 milijuna eura, te će se njime sufinancirati elektrane u koje su građani već uložili vlastita sredstva, dok su za poduzetnike dostupni zasebni pozivi namijenjeni ulaganju u fotonaponske elektrane i skladištenje energije.
O energetskoj neovisnosti i mogućnostima njezina postizanja u turističkim objektima govorio je i Danijel Benčić, predsjednik Uprave tvrtke Rudan, poznate, među ostalim, po realizaciji prve pasivne poslovne zgrade u Hrvatskoj. Njegovo izlaganje otvorilo je pitanje mogu li, i u kojoj mjeri, turistički objekti postati potpuno energetski samoodrživi.
– Danas više nije pitanje mogu li ili ne mogu. Novac za investicije je dostupan. Mogućnosti su za sve zainteresirane ogromne. Prilike su nikad bolje. Svijest građana je također tu, tako da nema prepreka. Imamo sve adute – rekao je.
Da interes za ulaganja u zelene tehnologije nije prisutan samo među građanima, već i u poduzetničkom sektoru, potvrdila je i Marina Jurašin iz Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR). Kako je istaknula, interes poduzetnika za programe HBOR-a vezane uz financiranje energetskih projekata posljednjih je godina u stalnom porastu. Od prvih vjetroelektrana i sunčanih elektrana, kada su tek započinjali s projektima sufinanciranja, do danas broj korisnika značajno je narastao, od mikro poduzetnika do velikih kompanija koje ulažu u solarne sustave i obnovljive izvore energije.
– Dovoljno govori podatak da je od 2020. do 30. 9. ove godine HBOR financirao više od 600 projekata ukupne vrijednosti 1,2 milijarde eura, koji su u okviru svojih namjena imali obnovljive izvore energije – istaknula je.
Da je vrijeme izazovno i zanimljiva tema, slaže se i Mario Jakić, ravnatelj Dalmatinske energetske agencije, koja djeluje kao podrška građanima, poduzetnicima i lokalnim zajednicama u ostvarivanju projekata obnovljive energije i energetske učinkovitosti. Trenutno je u izradi Akcijski plan energetske učinkovitosti Splitsko-dalmatinske županije za razdoblje 2025. – 2027., ključan dokument koji će definirati mjere za smanjenje potrošnje energije, poticanje obnovljivih izvora i održive mobilnosti te unapređenje kvalitete života u županiji.
– Naši ciljevi usmjereni su prema građanstvu i prema javnom sektoru, ali i prema poduzetnicima da budemo jedno mjesto na kojemu će svi zajedno moći dobiti jednu informaciju, pomoć i tehničko savjetovanje – rekao je.
Obnovljivi izvori i inovacije
Među projektima koji zaslužuju posebnu pozornost ističe se Energetski park, koji razvija tvrtka Inovapro u poslovnoj zoni Čaporice. Riječ je o jedinstvenom projektu u Hrvatskoj koji objedinjuje lokalnu proizvodnju i potrošnju energije. Takav integrirani pristup, u kojem se spajaju različiti obnovljivi izvori i različiti potrošači energije, primjer je inovativnog i održivog modela koji bi mogao poslužiti kao smjernica za buduće energetske projekte u zemlji.
– U jednom procesu otpada energija, a u drugom ta otpadna energija postaje korisna energija. Na taj način mi stvaramo mikromrežu toplinske, rashladne, električne i kemijske energije, odnosno jedan energetski park kao strukturu budućnosti. To će biti prvi u Splitsko-dalmatinskoj županiji i prvi u svijetu. Nadam se da ćemo ta znanja moći razviti i prodavati drugima po svijetu – naglasio je Ante Čikotić.
Kako je istaknuo, Hrvatska raspolaže sirovinama koje još uvijek nisu dovoljno iskorištene, a upravo u njima leži veliki potencijal za razvoj značajnih energetskih projekata. Naglasio je da se i od onoga što se na prvi pogled čini bezvrijednim može stvoriti značajna vrijednost; uz znanje inženjera, odgovarajuće financiranje, podršku fondova te suradnju lokalne i regionalne samouprave u osiguravanju potrebne infrastrukture. Kada se svi ti elementi povežu, dodao je, nastaju projekti koji pokreću stvarne promjene.
Značajan doprinos energetskoj tranziciji daju i vjetroelektrane, koje su, kako ističe Maja Zelić, među strateški važnim nacionalnim projektima. Njihova je uloga osigurati proizvodnju unutar cijelog energetskog sektora sa svim ostalim načinima i izvorima proizvodnje električne energije, te osigurati stabilnu i dostupnu proizvodnju električne energije diljem zemlje.
Izazovi i administrativne prepreke
Također je ukazala na niz izazova koji i dalje usporavaju energetsku tranziciju, među kojima su administrativne prepreke te neusklađenost između institucija i zakona. Naglasila je kako je ključno otvoriti dijalog i potaknuti bolju komunikaciju, ne samo o problemima, nego i o rješenjima koja se već danas provode na terenu. Istaknula je da se moramo usmjeriti na konkretne korake: jačanje mreže, poticanje novih projekata i razvoj sustava koji će omogućiti energetsku dostatnost za svakog građanina.
Na panelu je dodatno istaknuto i kako prostornoplanska dokumentacija često predstavlja kočnicu razvoju. Složene i dugotrajne procedure za dobivanje dozvola usporavaju realizaciju projekata, pa se sve više naglašava potreba za njihovim pojednostavljenjem i većom usklađenošću propisa.
Među rješenjima koja bi mogla imati ključnu ulogu u energetskoj budućnosti Hrvatske, stručnjaci posebno izdvajaju reverzibilne hidroelektrane.
– Reverzibilne hidroelektrane su za Hrvatsku projekti s velikim potencijalom i s izvrsnim uvjetima za realizaciju. Imamo dovoljno brdovitog i planinskog terena, ali problem nastaje jer se velik dio tih područja nalazi unutar zaštićenih zona i ekoparkova, što otvara pitanje kako uskladiti energetske potrebe s očuvanjem okoliša – objasnio je Ivan Andročec, te dodao kako ovaj problem zahtijeva strateško planiranje i koordinaciju svih dionika. Takav izazov, rekao je, mogao bi se uspješno prevladati i realizirati u Hrvatskoj primjenom provjerenih modela iz Austrije i Švicarske.
Baterijski spremnici energije istaknuti su kao jedno od ključnih rješenja za stabilizaciju i učinkovitije korištenje električne energije. Također je predloženo uspostavljanje registra svih objekata koji još koriste loživo ulje, uz praćenje primjene učinkovitih alternativa poput dizalica topline. Stručnjaci smatraju da je potrebno razraditi jasan plan kako postupno zamijeniti zastarjele sustave i povećati energetsku učinkovitost.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....