Unatoč sve većoj potrebi za stranom radnom snagom, hrvatski obrtnici i poslodavci i dalje se suočavaju s dugim i kompliciranim procedurama prilikom zapošljavanja radnika iz inozemstva. Prepreke su brojne – od birokratskih procedura do zakonskih ograničenja – a posljednje izmjene Zakona o strancima dodatno su zakomplicirale situaciju.
Zakonske izmjene donijele nove poteškoće
Prema novim pravilima, poslodavci moraju ispuniti strože uvjete za pozitivno mišljenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. To uključuje dokazivanje aktivnog obavljanja djelatnosti, poštivanje omjera zaposlenih domaćih i stranih radnika – čak i u deficitarnim zanimanjima – te obvezu urednog podmirenja svih javnih davanja.
Uz to, postupak izdavanja dozvola za boravak i rad dodatno usporava rok od 15 dana u kojem policijske uprave trebaju obraditi zahtjev, a koji u praksi često višekratno probija, što poslodavcima stvara frustracije i nesigurnost.
Problemi i s promjenom poslodavca
Hrvatska obrtnička komora (HOK) pozdravila je uvođenje mogućnosti da radnici mijenjaju poslodavca u istom zanimanju bez ponovnog ishođenja dozvole, no odredba da se to može tek nakon godine dana pokazala se teško primjenjivom. Naime, dosadašnje radne dozvole izdavale su se upravo na rok od jedne godine, što praktički onemogućuje primjenu nove pogodnosti.
Zbog toga je HOK predložio Ministarstvu unutarnjih poslova da se rok za promjenu poslodavca skrati na šest mjeseci za dozvole izdane na kraći rok.
-Važno je voditi brigu i o prvom poslodavcu, jer je on taj koji ulaže trud i sredstva u dobivanje dozvole, obuku i integraciju radnika u društvo, poručuje Dalibor Kratohvil, predsjednik HOK-a.
On upozorava da postupci koji traju i više od četiri mjeseca obeshrabruju poslodavce: „Ako nema sigurnosti da će radnik ostati barem godinu dana, poslodavac gubi motivaciju za ponovno pokretanje zahtjeva za novog radnika. To otvara prostor da radnike preuzimaju drugi, što nikako ne smijemo dopustiti.“
Kratohvil ističe i problem nepoznavanja hrvatskog jezika, osobito u sektorima poput trgovine, zbog čega poslodavci moraju sami organizirati tečajeve za svoje radnike. „To je financijski i administrativno zahtjevno, a smatramo da bi država trebala preuzeti dio te odgovornosti“, dodaje.
Digitalizacija kao rješenje
HOK već dulje vrijeme apelira na nužnost digitalizacije i pojednostavljenja procedura. Predlaže uvođenje jedinstvene digitalne platforme za podnošenje zahtjeva i praćenje statusa, kao i centralizaciju komunikacije između institucija – MUP-a, HZZ-a i ENIC/NARIC centra.
Posebno problematično pokazalo se i različito tumačenje pojma „prometa“ koji poslodavci moraju dokazivati, pa HOK traži da se zakonski jasno definira radi li se o priljevu ili prometu, te da se rok za dokazivanje produlji na 12 mjeseci, čime bi se i novoosnovanim poduzetnicima olakšalo sudjelovanje u zapošljavanju stranaca.
Iako Hrvatska sve više ovisi o stranoj radnoj snazi, spori postupci i zakonske nejasnoće nastavljaju kočiti gospodarstvo. Poslodavci traže brže procedure, veću pravnu sigurnost i bolju institucionalnu podršku, a bez značajnih izmjena u sustavu, problemi sa zapošljavanjem stranaca nastavit će usporavati tržište rada.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....