Njemačke šećerane uputile su dramatičan apel javnosti da je na tržište Europske unije plasirano oko 600 tisuća tona sirovog i jeftinog šećera iz uvoza koji ne zadovoljava ekološke i socijalne standarde Unije.
- Riječ je o zloporabi uredbe o bescarinskom uvozu šećera u proceduri poznatoj kao Postupak unutarnje proizvodnje (IPP) koja sve više postaje rupa u zakonu - upozorili su iz njemačkog Udruženja industrije šećera (WVZ), nakon čijih je navoda uslijedila reakcija Europske komisije.
Povjerenik EK za poljoprivredu i hranu Christophe Hansen najavio je da će ta uredba o bescarinskom uvozu šećera biti stavljena izvan snage kako bi se zaštitili europski uzgajivači šećerne repe i industrija šećera. Prema podacima WVZ-a, samo do kolovoza prošle godine u EU je bez carine ušlo 470 tisuća tona sirovog šećera i 135 tisuća tona bijelog šećera, od čega gotovo 440 tisuća tona iz Brazila. Te količine, prema istom izvoru, predstavljaju 70 posto ukupnoga godišnjeg uvoza šećera u Uniju, piše Jutarnji list.
Protokol IPP omogućava tvrtkama u Uniji uvoz šećera u EU bez carine i količinskih ograničenja pod uvjetom da se šećer rafinira ili prerađuje u prehrambene proizvode, a zatim ponovno izvozi iz Europske unije. Sudeći prema apelu WVZ-a, šećer uvezen kao sirovina za daljnju obradu u EU stavlja se izravno na tržište.
- Više nego dvostruko šećera bez carine iz Brazila nego što je dopušteno sporazumom Mercosur već ulazi na tržište EU putem rupe u zakonu o unutarnjoj obradi. Ta količina nije potrebna za sigurnost opskrbe, nego uništava tržište i ugrožava europsku proizvodnju šećera - izjavio je predsjednik WVZ-a Stefan Streng.
U korijenu istupa njemačkih šećerana nesporno je osjetan pad cijena šećera na tržištu EU. Cijene na unutarnjem tržištu EU, navodi WVZ, pale su sa 767 eura za tonu na 529 eura za tonu ili više od 30 posto u roku od godinu dana, a svjetsko tržište, dodaju u tom udruženju, na najnižoj je razini u pet godina. Prema podacima Europske komisije, u tržišnoj godini 2024./2025. uvoz sirovog šećera u EU u sklopu IPP-a porastao je za 19 posto u usporedbi s prethodnom godinom, od čega je 95 posto došlo iz Brazila.
Budući da njemački mediji pišu kako je povjerenik Hansen najavu suspendiranja IPP-a iznio na sastanku ministara poljoprivrede Europske unije krajem prošlog tjedna, pokušali smo u Ministarstvu poljoprivrede doznati što je dogovoreno tom prilikom i što će ukidanje protokola značiti za domaće uzgajivače šećerne repe. Iz Ministarstva su nam poručili da ne mogu komentirati moguće promjene u bescarinskom uvozu šećera sve dok ne vide službeni prijedlog Europske komisije.
U jedinoj domaćoj šećerani, Hrvatskoj industriji šećera d.d. (HIŠ), skeptični su oko najavljenih mjera Europske komisije.
- Poučeni negativnim iskustvima o brzini (ne)djelovanja Europske komisije u slučajevima cjenovnog poremećaja za šećer na tržištu Unije, teško je ne biti skeptičan. Prisjećam se najvećeg tržišnog poremećaja izazvanog ukidanjem kvota kad je skoro pune četiri godine cijena šećera bila ispod razine minimalne koju je utvrdila sama Komisija pa nije donesena baš nikakva mjera - komentira savjetnik predsjednika Uprave HIŠ-a Miroslav Božić.
I on nam je skrenuo pozornost na podatak da je prosječna cijena na tržištu EU za prosinac prošle godine najniža u posljednjih 39 mjeseci što, ističe Božić, znači da je sektor suočen sa sličnim poremećajem te da, kao i u vrijeme ukidanja kvota, dodatni pritisak čini globalni višak šećera, piše Jutarnji list.
- Povjerenik EK za poljoprivredu je, pritisnut ovim podacima, najavio kao prvi korak mogućnost privremene suspenzije carinskog režima unutarnje trgovine za šećer kao pomoć proizvođačima šećera u EU. To pitanje zapravo nije u njegovoj nadležnosti jer je riječ o modalitetu carinskih postupaka koji se desetljećima primjenjuju za sve proizvode, kako poljoprivredne tako i one druge - napominje naš sugovornik.
Lobističke pozicije
Božić dodaje kako iz vrlo kratke objave povjerenika EK nije jasno na što bi se odnosila privremena suspenzija i koliko bi trajala.
- Takvu bismo mjeru pozdravili ako bi se odnosila na sav šećer, što uključuje rafinirani bijeli šećer i nerafinirani sirovi trščani šećer. Interpretacije koje su se pojavile odražavaju lobističke pozicije pojedinih dionika na tržištu. S jedne strane, najvećih proizvođača u Njemačkoj i Francuskoj koji bi rado vidjeli ovakvu mjeru kojom bi se onemogućio uvoz samo sirovog šećera. S druge strane, HIŠ se nikako ne bi mogao složiti s takvim parcijalnim i u osnovi diskriminacijskim rješenjem koje bi izazvalo više štete nego koristi sektoru šećera i uzgoju šećerne repe u zemljama EU koje su na njezinoj periferiji. Uz Hrvatsku, to su ponajprije Španjolska, Italija i Rumunjska gdje ionako bilježimo najveći pad površina pod šećernom repom - naveo nam je savjetnik predsjednika Uprave HIŠ-a.
Skrenuo nam je pozornost na snažno lobiranje industrijskih potrošača šećera koji su načelno protiv bilo kakve zabrane korištenja ovog mehanizma za šećer. Paradoks je, dodaje, što ti proizvođači opravdavaju mogućnost bescarinskog uvoza bijelog šećera za svoje finalne proizvode u zemljama kao što je SAD u kojima je cijena šećera, napominje Božić, približno dvostruko viša nego na tržištu EU.
- HIŠ je oko ovog pitanja dosljedan, ako se nastavi s ovom inicijativom, ona mora obuhvatiti sav šećer, rafinirani i nerafinirani. To bi bilo prije svega nediskriminacijsko postupanje, a uz to bi i učinak takve mjere na ublažavanje postojećeg cjenovnog poremećaja bio veći - ističe Božić.
Prepolovljeni uvoz
U prilog stajalištu da bi izuzimanje samo sirovog šećera iz postupaka unutarnje proizvodnje bila pogrešna odluka ide i činjenica da je ukupni uvoz sirovog šećera u EU u posljednje dvije godine više nego prepolovljen. Stoga je, zaključuje Božić, apsurdno tvrditi da bi rast uvoza sirovog šećera prema režimu unutarnje proizvodnje doveo do poremećaja na tržištu kad je ukupni uvoz tog istog proizvoda, sirovog šećera, u značajnom padu.
- Očito je da su problemi negdje drugdje, a Komisija treba pomoći svojim proizvođačima šećera i repe na drugi način - zaključuje sugovornik.
Savjetnik predsjednika Uprave jedine domaće šećerane odbacuje navode njemačkih industrijalaca da se korištenjem rupa u propisima na tržište EU stavlja šećer koji ne zadovoljava ekološke i socijalne standarde Unije. Pritom Božić potvrđuje kako značajan dio uvoznog šećera u EU jako zaostaje za standardima koji vrijede za europske proizvođače.
- Kako može biti rupa u carinskom propisu koji se primjenjuje desetljećima, a koji regulira unutarnju proizvodnju svih proizvoda pa tako i šećera? Međutim, apsolutno je točno da uvozni proizvodi iz trećih zemalja, prije svega s područja Mercosur, iz Indije i Tajlanda koji su najveći proizvođači i izvoznici, jako zaostaju za standardima koji vrijede za proizvođače u EU - kaže sugovornik.
Zabrinjava, dodaje Božić, što EK sama sebi puca u nogu nametanjem obveza koje nitko drugi u svijetu nema. Napominje kako najveće opterećenje u cijelom sektoru proizvodnje poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda trpe upravo proizvođači šećera koji su s obzirom na tehnologiju proizvodnje prinuđeni trošiti velike količine toplinske energije za preradu šećerne repe, što dovodi do emisija ugljikova dioksida (CO2), piše Jutarnji list.
- Tako HIŠ, premda čini samo dva posto ukupnih emisija, plaća pet puta više nego svi poljoprivrednici i prehrambena industrija zajedno. Slično je, iako nešto blaže, i na razini šećerne industrije u EU. Paradoks je utoliko veći što proizvodnja šećerne repe vezuje najviše ugljika, a da sektor šećera ne ostvaruje nikakvu praktičnu korist u smislu obveza - ističe naš sugovornik.
Upravo po pitanju obveza za šećerane kod emisija CO2 u HIŠ-u vide područje poželjne intervencije kako povjerenika za poljoprivredu tako i cijele Komisije. Rasteretite, predlažu Komisiji iz jedine domaće šećerane, proizvođače šećera i šećerne repe u EU ili uvedite istu obvezu za uvozne proizvode. Kada bi takva obveza postojala i za uvozne proizvode, bilo da je riječ o šećeru iz Brazila, Indije, Maroka, Ukrajine ili Srbije koji svi imaju određenu bescarinsku kvotu, onda bi i sektor u EU imao ravnopravni tretman te bi ovaj problem bio riješen, zaključuju u HIŠ-u.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....