Još donedavno Južna interkonekcija, planirano plinsko povezivanje Hrvatske i Bosne i Hercegovine preko Dalmacije, bio je projekt zbog kojeg su američki emisari svako malo pohodili Andreja Plenkovića i uvjeravali ga u sve moguće blagodati, dok su prema vodstvu Hrvata u BiH bili puno manje diplomatični, pa čak i prijetili "zavrtanjem ruku", eliminacijom iz političkog života, uhićenjima...
Prednjačili su u tome ljudi iz američkog veleposlanstva u Sarajevu, na čelu s veleposlanikom Michaelom Murphyjem. Vrhunac je bio kada je u prosincu prošle godine u Zastupničkom domu federalnog parlamenta, po scenariju koji je skrojio upravo Murphy, izglasan zakon. Njegova je bit da je sve dano u ruke sarajevskog BH-Gasa, što je Bošnjacima perfektno odgovaralo jer je tvrtka prekrcana kadrovima njihovih političkih stranaka. Hrvati su tražili da sve vodi zajednička tvrtka iz Mostara, ali udružene bošnjačko-američke snage za to nisu željele ni čuti.
Isprika Bošnjaka
Nakon što je obavio posao i pobrao slavu kod sarajevske političke čaršije, Murphy je ubrzo napustio susjednu državu. Projekt je proteklih mjeseci gotovo pao u zaborav, a na terenu se gotovo ništa nije događalo. I onda, kao grom iz vedra neba, ovog je tjedna Hrvatima stigla isprika od Bošnjaka, točnije najutjecajnijih ljudi njihove vladajuće trojke (SDP-NiP-NS).
– Mi smo na Vladi, nakon dogovora koji smo Dragan Čović i ja imali kako da riješimo, i riješili bismo za mjesec-dva kako smo dogovorili, preglasali HDZ, ali imali smo pritisak – svi znamo od koga – i promijenilo se. Nakon toga sam se ispričao Draganu i objasnio mu. To je bila prva točka na Vladi. Nakon toga smo imali 79 točaka koje smo donijeli jednoglasno. Ti odnosi moraju biti zalog. Ako se ne slažemo oko nečega, ajmo razgovarati, a ne da ratujemo jedni protiv drugih, hvatamo se za vratove ili donosimo odluke koje se ne reflektiraju na sve građane FBiH – izjavio je ovog tjedna u Mostaru federalni premijer i šef SDP-a BiH Nermin Nikšić.
Zabludu da se može bez Hrvata, preko čijih većinskih područja bi trebala proći trasa plinovoda, duga 169 kilometara, priznao je i šef bosanskohercegovačke diplomacije Elmedin Konaković, uključujući u priču i Hrvatsku.
– HDZ drži određene poluge kojima može kontrolirati daljnji put ovog zakona, pogotovo kad je riječ o izdavanju dozvola u područjima u kojima su na vlasti kadrovi Hrvatske demokratske zajednice. Na kraju ćemo morati sjesti, mada sam i dalje stava da imamo rješenje, da je BH-Gas i najbolja i jedina opcija, s tim da pozivamo HDZ da se uključi u rukovođenje ovom kompanijom. Objektivno, mi bez HDZ-a BiH i Vlade Hrvatske ne možemo završiti ovu priču, pogotovo jer hrvatski premijer Andrej Plenković ima fantastične odnose s Čovićem i vjerojatno će držati stranu HDZ-u po ovom pitanju. Nadam se da ćemo se na koncu dogovoriti i riješiti se energetske ovisnosti na dobrobit svih ljudi u BiH – konstatirao je Konaković.
Osam točaka
Dragan Čović nije ipak mogao skriti dozu likovanja te je bošnjačkoj strani dao do znanja da će se morati korigirati zakon usvojen bez Hrvata, na kojemu Konaković i još neki od bošnjačkih političara i dalje inzistiraju. U suprotnom, po Čovićevu mišljenju, prijeti novi zastoj, a nešto će se morati pitati i Srbe, jer se ovakvi projekti definiraju na razini između država, a ne entiteta. Milorad Dodik i ekipa sve su još ranije uvjetovali istodobnim odobrenjem za još jedan plinovod prema Srbiji.
I dok je politika dogovarala po principu "ja tebi, ti meni", gurajući projekt Južna interkonekcija ovisno o vlastitim interesima, njime se baš nedavno pozabavila i struka, konkretno eksperti Europe CEE Bankwatch Networka, predvođeni Pippom Gallop, stručnjakinjom za energetsku politiku jugoistočne Europe. Njihovu studiju financirali su Europska unija i Švedska agencija za međunarodni razvoj i suradnju, a po onome što se iz nje iščitava, oni projektu ne predviđaju svijetlu budućnost, dapače "pokopavaju" ga konkretnim argumentima.
Saželi su to u osam točaka, počevši od toga da plin čini tek oko tri posto današnje opskrbe energijom u BiH pa, po njihovu mišljenju, nema smisla ulagati ogromne iznose u novu infrastrukturu za fosilna goriva koja će se graditi godinama, a zatim će se morati postupno ukinuti, gotovo odmah nakon završetka, zbog potrebe za dekarbonizacijom najkasnije do 2050. Kapacitet planirane Južne plinske interkonekcije između BiH i Hrvatske bio bi šest puta veći od trenutačne potrošnje plina u BiH, dok prethodni plinovod, koji je financirala Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), u Kantonu Srednja Bosna, izgrađen prije više od deset godina, nikada nije korišten jer nije bio ekonomski održiv.
Čeka se Trump
– Slična sudbina vjerojatno čeka i Južnu plinsku interkonekciju ako ikada bude izgrađena – mišljenja su u Bankwatch Networku.
Također napominju da izvlaštenje zemljišta još nije započelo i nije osigurano nikakvo financiranje. Osim toga, uz teško pristupačan teren, ne postoji velika vjerojatnost da će plinovod biti izgrađen u manje od deset godina, što je "prekasno" da bi pomoglo FBiH s diversifikacijom opskrbe energijom koja nije ruski plin. Štoviše, vlasti Republike Srpske pristat će na to samo ako i FBiH pristane na novu istočnu interkonekciju, što će produljiti izvoz ruskog plina u BiH.
A onda i vjerojatno i nešto najvažnije – novac. Vrijednost projekta, ovisno o izvoru, procjenjuje se na iznos između 250 i 300 milijuna eura i računa se na kreditore.
– Europska komisija i EBRD već su potvrdili da neće financirati Južnu interkonekciju, a Europska investicijska banka (EIB) već nekoliko godina ne financira fosilna goriva. Postoji veliki rizik da će projekt odvratiti goleme količine vremena, novca i javnosti od isplativih i realnih rješenja – stajalište je autora ekspertize.
Jedinu nadu da bi od svega nešto moglo biti vide u politici, i to onoj visokoj. S obzirom na snažnu uključenost SAD-a u promociju projekta, može se očekivati podrška američke Međunarodne razvojne financijske korporacije, ali i tu stavljaju upitnik, jer "ostaje otvoren daljnji tijek politike" nove, Trumpove administracije prema Balkanu. S jedne strane, interes SAD-a jest prodaja LNG-a, no, s druge strane, BiH nikad neće biti veliko tržište plina i nije jasno hoće li biti prioritet, zaključuje studija Bankwatcha.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....