Zamislite umirovljenika koji je tijekom života uspio nešto uštedjeti. Ne radi se o milijunima, ali dovoljno da želi biti siguran da njegov novac neće izgubiti vrijednost. Kamate na štednju gotovo ništa ne donose, a cijene stalno rastu. U takvim situacijama mnogi se okreću zlatu, sredstvu koje se stoljećima koristi za očuvanje vrijednosti novca.
Za umirovljenike to znači da i mali iznosi ušteđevine mogu biti zaštićeni od inflacije i tržišnih fluktuacija. Kupnjom zlata, bilo fizičkog ili kroz financijske instrumente, oni mogu osigurati da njihov novac zadrži vrijednost, bez velikih rizika koji dolaze s drugim ulaganjima.
Što se nudi?
Za ljude s manjom ušteđevinom ili umirovljenike postoje različite mogućnosti ulaganja u zlato.
Fizičko zlato – poluge i zlatnici. Prednost je što ih možete držati u ruci i pohraniti u sefu ili kod ovlaštenog trgovca. Cijena investicijskog zlatnika od jedne unce trenutačno iznosi oko 4.278 eura (prema tečaju 4.600 USD je 4.278 EUR).
Manji zlatnici od pola ili četvrt unce imaju proporcionalno nižu cijenu, što omogućuje ulaganje i osobama s manjom ušteđevinom. Za umirovljenike to znači da čak i manji iznosi mogu biti uključeni u strategiju očuvanja vrijednosti.
Financijski instrumenti – fondovi i ETF-ovi (Exchange Traded Funds) koji prate cijenu zlata. Kada kupite udio u fondu ili ETF-u, pratite kretanje cijene zlata na tržištu, ali fizičko zlato ne posjedujete. Prednost ovakvog ulaganja je jednostavnost i praktičnost – nema potrebe za pohranom i sigurnošću metala. ETF-ovima se trguje na burzi, često već od nekoliko desetaka eura, što ih čini dostupnim i osobama s manjom ušteđevinom. S druge strane, kratkoročne fluktuacije cijene zlata mogu smanjiti vrijednost ulaganja, a neki fondovi naplaćuju naknadu za upravljanje.
Dionice rudarskih kompanija, povezane s cijenom zlata, mogu donijeti veći prinos, ali uključuju i dodatni rizik poslovanja i tržišta.
Kako ulagati ?
Za umirovljenika ulaganje u zlato može početi već s manjim iznosima – dovoljno je kupiti manji zlatnik ili uložiti u ETF ili fond. Fizičko zlato je likvidno i može se prodati ovlaštenim trgovcima, dok financijski instrumenti omogućuju ulaganje bez potrebe za fizičkim skladištenjem.
Što to znači za umirovljenike: njihova ušteđevina ostaje zaštićena od inflacije, a oni imaju osjećaj sigurnosti jer zlato ne ovisi o bankama ili kratkoročnim tržišnim kretanjima.
Cilj ulaganja u zlato nije brza zarada, nego sigurnost i očuvanje vrijednosti. U kombinaciji s drugim ulaganjima, zlato može pomoći da portfelj bude otporniji na inflaciju i tržišne promjene.
Zlato sve skuplje
Cijene zlata posljednjih mjeseci snažno rastu i dosežu povijesno visoke razine. Razlog je globalna nesigurnost – ratovi, političke napetosti, inflacija i nestabilnost pojedinih država – što povećava potražnju za zlatom kao sigurnom imovinom.
Početkom tjedna cijena zlata dosegnula je novi rekord, probivši razinu od 4.600 USD po unci. Glavni razlog rasta je povećana geopolitička napetost, posebno u odnosima SAD-a i Irana.
U takvim situacijama investitori traže sigurnost u zlatu, pa se njegova potražnja i cijena dodatno povećavaju.
– U takvim uvjetima zlato se nameće kao "sigurna luka" – instrument koji čuva vrijednost kada druge klase imovine pokazuju visoku volatilnost i rizik. Prema globalnim analizama, broj oružanih sukoba širom svijeta u prošloj godini bio je najveći od 1946., s desecima konflikata u više regija. U takvim okolnostima cijena zlata pojačano raste te se trenutačno nalazi iznad novog povijesnog vrhunca od 4.600 dolara za uncu – rekao je Davor Žic, direktor marketinga i razvoja u Auro Domusu, lideru u trgovini plemenitim metalima u Hrvatskoj i regiji.
Takva globalna kretanja odražavaju se i na lokalno tržište. U Hrvatskoj građani, uključujući umirovljenike, mogu kupovati zlato u različitim iznosima – od poluga teških svega nekoliko grama do većih poluga i zlatnika. Investicijsko zlato oslobođeno je PDV-a, a pri prodaji se obično ne plaća porez na kapitalnu dobit, što ga čini porezno povoljnijim od drugih oblika ulaganja.
Prednosti i rizici
Glavna prednost zlata je očuvanje vrijednosti na dug rok, osobito u kriznim vremenima. Međutim, zlato ne donosi redovite prihode poput kamata ili dividendi, a njegova cijena može i padati. Fondovi i ETF-ovi nude praktičnost i fleksibilnost, ali ne zamjenjuju fizičko vlasništvo nad zlatom. Zbog toga se preporučuje da zlato bude dio diverzificiranog portfelja, a ne jedini oblik ulaganja.
Tako umirovljenici mogu zaštititi dio svoje ušteđevine, smanjiti rizik od inflacije i tržišnih nestabilnosti, a da pritom ne moraju upravljati složenim financijskim instrumentima.
Njima, ali i građanima s manjom ušteđevinom, zlato može biti koristan alat za očuvanje vrijednosti novca. Ulaganje u zlato ima smisla dugoročno i umjereno, kao dodatak drugim oblicima štednje i ulaganja. Trenutne cijene zlatnika i dostupnost fondova ili ETF-ova pokazuju da i manji iznosi mogu biti uključeni u strategiju ulaganja, čime zlato postaje dostupno široj publici.
– Kratkotrajne fluktuacije u cijeni zlata su normalne i očekivane, no dugoročno gledano, cijena zlata ima pozitivan trend rasta – u posljednjih pet godina vrijednost zlata je narasla za 150 posto, a u posljednjih dvadeset godina za čak 730 posto. Upravo zato na zlato treba gledati kao na investiciju na duge staze. Ulaganjem 5 do 20 posto ukupnog portfelja u fizičko zlato, mali ulagači mogu stvoriti otpornost na inflaciju, geopolitičke rizike i kolebanja tržišta kapitala – zaključio je Žic.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....