Uvođenjem carina na robu koju se izvozi na američko tržište, Donald Trump doveo je svijet na rub recesije i uznemirio tržišta kao u vrijeme pandemije koronavirusa 2020. godine.
Ekonomski analitičari odreda tvrde da će Trumpov ishitreni potez dodatno pojačati inflaciju, koja već prilično "ždere" naš novac.
Gdje onda s ušteđevinom iz vremena "debelih krava"? Gdje najbolje investirati teškom mukom zarađeni novac, a da mu inflacija ne bi smanjila vrijednost, i da bi, kad recesija mine, kapitalizirali uloženo?
Ilustracije radi, uzet ćemo okruglu cifru od 300 tisuća eura.
Za ziheraše, kojima je ulaganje u nekretnine svetinja, 300 tisuća eura najbolje je potrošiti za kupnju kuće u Lici ili Gorskom kotaru. Zašto tamo? Zato što će te regije, koje su manje od sat vremena vožnje do mora, a i dalje nude idilu prirode i božanski mir kakvog na obali i otocima ljeti više nema, postati, a već su i postale – hit-destinacije.
Kupnja stare kuće
Za 300 tisuća eura bolje je kupiti staru kuću nego graditi novu. Za dio novca ćete kupiti kuću i plac oko nje, a ostatak postupno ulagati u njezino renoviranje. Na taj način izbjeći ćete peripetije oko imovinskopravnih zavrzlama s "čišćenjem" zemljišnoknjižnog stanja, što u napuštenoj Lici i Gorskom kotaru zna biti iznimno komplicirano, a nećete se mučiti ni s traženjem građevinske tvrtke koja bi vam izgradila kuću za odmor koju možete rentati.
Za sto tisuća eura na ovim se lokacijama mogu kupiti kuće u relativno pristojnom stanju i u kojima se odmah može stanovati, a onda se s vremenom ostatak novca ulaže u obnovu fasade, krovišta, zatvore, unutrašnje uređenje, bazen... U međuvremenu, cijena takvih nekretnina će rasti i sigurno ćete profitirati, ali ne očekujte brz povrat investicije.
Više se tu radi o pretvaranju novca u ciglu ili beton, no kad se investicija zaokruži, a s 300 tisuća eura u Lici i Gorskom kotaru (još) možete napraviti malo čudo, bit ćete zadovoljni. U Opatiji, recimo, za taj novac ne možete kupiti ni dobar dvosobni stan.
Za nekih desetak godina iznajmljivanja takve nekretnine u Lici ili Gorskom kotaru, vratit ćete uložena sredstva, a vrijednost kuće će narasti.
Kad smo kod ulaganja u nekretnine, pametni su ulagali u parkirališna mjesta u velikim gradovima. Za takvu vrstu biznisa još nije kasno. Garažna su mjesta prije desetak godina u Splitu stajala u prosjeku deset do dvanaest tisuća, a danas su dvadeset i pet ili čak trideset tisuća eura!
Da ne govorimo o tome da se uvijek mogu iznajmiti, a na onim lokacijama gdje kronično manjka parkirnih mjesta radi se o oko sto eura mjesečno. S obzirom da Grad ne može napraviti toliko javnih garaža da bi udovoljio potrebama stanara, cijena najma parkirališnog mjesta sigurno će rasti.
Danas bi se za 300 tisuća eura isplatilo kupiti plac u blizini novogradnji, poput onih na Mejašima ili Sirobuji, jer stanari najčešće kupuju jedno parkirališno mjesto, a nerijetko imaju dva automobila, pa nakon što se usele ne prođe ni mjesec dana da shvate kako jednostavno nemaju gdje parkirati drugi auto.
Kad bi se za 300 tisuća eura kupio plac od 1000 do 1400 metara četvornih na splitskoj periferiji, dalo bi se uz minimalne investicije, kao što su poravnanje terena i podizanje zaštitne ograde, rampe, urediti prilično veliko parkiralište, a koje bi se, s obzirom kako se broj vozila u gradu povećava, brzo moglo pretvoriti u malu tvornicu novca.
Za 300 tisuća eura puno je bolje kupiti zemljište koje bi se moglo pretvoriti u parkiralište nego stan, naravno, pod uvjetom da ste već riješili svoje stambeno pitanje. Investiciju ćete vratiti već za koju godinu.
Vizionari koji su početkom stoljeća ulagali novac u parkirališna mjesta trljaju ruke. U Splitu prodavatelji garaža od 18 metara četvornih kupca pronađu i za cijenu od 3000 eura po kvadratu, pa ispada da slično vrijede metar četvorni stana i parkirališnog mjesta?!
Novac uložen u "parkplac" vratit će se bez problema ili kroz rast cijene nekretnine na dugi rok ili kroz najam. Komu ponestane novca, uvijek može pronaći kupca za parking po većoj cijeni nego što ga je platio.
Dionice i informacije
Ako ste se spremni više izložiti riziku, ulažite u dionice, međutim, imajte na umu da su one poput klađenja. Dioničar treba raspolagati informacijama o određenim akvizicijama na tržištu, što onda podiže vrijednost dionica i potiče ga na kupnju, a takvim informacijama ne raspolaže svatko.
Što se tržišta dionica tiče, indeksi su posljednjih dana uzdrmani zbog Trumpovih carina. Sad je vrijeme za kupnju dionica koje su se strmoglavile. Kad se stanje na tržištu vrijednosnih papira stabilizira, a cijene dionica porastu iznad onoga što ste platili – prodajte ih.
Što se tiče kriptovaluta, tu je riječ o visokorizičnom ulaganju: kad je interes za kriptovalute velik, kad za to postoji razlog, onda ih se isplati imati i njima trgovati, u suprotnom, možete sve izgubiti!
Tko se usudi uložiti 300 tisuća eura u kriptovalute i čekati strpljivo da im vrijednost višestruko naraste, mora biti ludo hrabar i spreman na ogroman rizik, jer se može dogoditi da taj virtualni novac potpuno devalvira i više se nikad ne oporavi. Kriptovalute su, kad je u pitanju iznos od 300 tisuća eura koji smo uzeli za primjer, samo za one investitore koji ne znaju gdje će s novcem pa kockaju na veliko.
I na koncu – zlato. Zlatne poluge sve su popularniji način neoporezivog ulaganja. Ulaganje u zlato isplativo je u kriznim vremenima, a ona su pred vratima. Tko kupi zlato za 300 tisuća eura svakako će spasiti novac od inflacije koja ga na godišnjoj razini obezvrjeđuje po stopi od tri do pet posto, a mogao bi se i usrećiti bude li se kriza produbljivala.
Plemenite kovine
Burzovna cijena zlata u eurima lani je porasla za gotovo 35 posto. Cijena zlata raste sedmu godinu zaredom, a očito će se tako i nastaviti. Pozor, na tržištu postoji određeni broj trgovaca koji prodaju i isporučuju investicijske zlatne poluge i zlatnike, ali ako nakon nekog vremena svoje zlato želite prodati, ti ga trgovci nisu spremni otkupiti.
Što je s onima koji bi 300 tisuća eura oročili? Neće bogzna što profitirati, jer se inflacija ne smiruje, ali kako se najavljuje rast kamata na oročenu štednju, barem bi mogli spasiti gotovinu od obezvrjeđivanja inflacijom, dakle, ostati "na svome".
Po naputcima Europske centralne banke, HNB i banke koje posluju u Hrvatskoj pooštravaju kriterije za podizanje kredita jer se procjenjuje da je svaki peti kredit rizičan. To znači da će se plasirati manje novca na tržište, a onaj koji je na oročenoj štednji, vrijedit će više. Realno je očekivati porast kamata na štednju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....