Pad cijene zlata uvijek otvara isto pitanje: je li to prilika ili zamka. Ovog puta, nakon povijesnog rasta u 2025. i naglog pada početkom 2026., odgovor analitičara širom svijeta je podijeljen – ali uz jasan naglasak da je važnije kako kupuješ, nego točno kada.
Jedan tabor stručnjaka poziva na hladnu glavu i – čekanje. Oštar pad više od 10 posto u kratkom razdoblju mnogi vide kao "čistku" nakon euforije, a ne kao već gotovu novu priliku za "kupuj dok je cijena niža". Analitičari upozoravaju da bi zlato moglo imati još nekoliko tjedana, pa i par mjeseci korekcije i visoke skokove gore-dolje, prije nego što se trend potpuno smiri. Dio tržišnih profesionalaca zato savjetuje da se sada ne ulazi u kupnju zlata velikim jednokratnim iznosima, jer se lako može dogoditi da nakon toga uslijedi još jedan val pada i da "sigurna luka" kratkoročno izgleda kao obična zamka za kasne ulagače. U pozadini te oprezne priče stoji strah da je dio rasta prošle godine bio više spekulativan nego fundamentalno opravdan, a svaki znak tvrdog stava američke središnje banke i jačeg dolara može još jednom pritisnuti zlato prema dolje.
DRUGI TABOR
Drugi tabor, jednako glasan, gleda više – dvije, tri godine unaprijed nego dva, tri tjedna. Velike kuće poput Goldman Sachsa, kao i niz neovisnih analitičara, i dalje ostaju pozitivno nastrojeni: u njihovim projekcijama zlato se kroz 2026. i dalje kreće u rasponu između 4400 i 5300 dolara po unci, uz scenarije u kojima, uz pojačanu potražnju i nastavak geopolitičkih napetosti, ide i više. Dio struke i dalje naglašava da središnje banke već godinama kupuju zlato rekordnim tempom kako bi se djelomično odmaknule od dolara, što stvara svojevrsni "pod" ispod cijene. Uz to, visoki državni dugovi, politički rizici i ciklus smanjivanja kamatnih stopa u SAD-u i Europi stvaraju okruženje u kojem zlato kao dugoročna zaštita i dalje ima smisla, čak i kad kratkoročno izgleda pregrijano.
ŠTO NAPRAVITI?
Kako onda pomiriti ova dva svijeta – "čekaj" i "kupi"? Tu se sve više nameće treći, praktični pristup koji mnogi savjetnici guraju u prvi plan: zlato da, ali postepeno. Umjesto lova na savršenu nisku cijenu nakon koje slijedi navodni rast i zarada, stručnjaci predlažu tzv. fazno ulaganje – kupnju u više manjih rata, kroz mjesece, bilo preko ETF-ova, bilo kroz fizičko zlato. Takav pristup smanjuje rizik da cijeli iznos ubaciš tik prije novog pada, a opet ti omogućuje da iskoristiš niže cijene u odnosu na nedavne rekorde. Za one koji već imaju zlato u portfelju, poruka je jednako umjerena: ne paničariti zbog korekcije, ali ni ne gomilati naslijepo – umjesto toga, održavati udio zlata na razini koja ima smisla za tvoj profil rizika, recimo 5-10 posto ukupne imovine, i povremeno rebalansirati, navode savjetnici iz Amerike.
Ako sve to prevedemo na jednostavan jezik: pali smo s vrha, ali nitko pouzdano ne zna je li ovo dno. Za špekulanta koji traži brzi dobitak možda je bolje još pričekati i promatrati. Za onoga tko zlato vidi kao dugoročno osiguranje protiv inflacije, kriza i političkih šokova, pad cijene je više prilika da se polako gradi pozicija po boljim razinama – ali s jasnim planom, strpljenjem i sviješću da ni "sigurna luka" nije imuna na oluje, navodi slikovito jedan strani analitičar.
PORUKA ZA OBIČNOG ČOVJEKA
Za običnog čitatelja koji razmišlja treba li sada "uletjeti" u zlato i srebro, poruka globalnih analitičara je nijansirana, ali jasna: da, plemeniti metali i dalje imaju smisla u portfelju, osobito kao dugoročna zaštita od inflacije, političkih šokova i kriza povjerenja u valute – ali ne kao jedina uzdanica, niti kao karta za brzo bogaćenje nakon kratkotrajnog pada. Zlato je, čini se, i dalje više polica osiguranja nego loto listić, a srebro – temperamentni mlađi brat koji može donijeti dodatni prinos, ali i gubitak.
A SREBRO?
Srebro je i dalje zanimljivo za ulaganje, ali uz puno više živaca nego zlato – većina analitičara ga vidi kao potencijalno profitabilno, ali je puno rizičniji ulog od zlata. Možete puno zaraditi, ali puno izgubiti. Tko je sklon žešćim rizicima, e za njega je srebro prava stvar.
Naime, nakon spektakularnog rasta u 2025. (skok od preko 100%, neki izvori govore i oko 147%), ovogodišnji povijesni pad od gotovo 30% u jednom danu dio stručnjaka vidi kao klasičnu korekciju nakon euforije, a ne kraj trenda. Industrijska potražnja – solarne elektrane, baterije, elektronika, AI infrastruktura – ostaje snažna, a tržište je već nekoliko godina u strukturalnom deficitu, jer se većina srebra dobiva kao nusprodukt rudarenja drugih metala, pa se ponuda ne može lako naglo povećati.
Ipak, ton je znatno oprezniji nego kod zlata. Dio analitičara upozorava da je srebro bilo "precijenjeno", te da bi nova, čvršća cijena mogla biti u zoni oko 60 dolara po unci – osjetno ispod nedavnih vrhova od 80 do 90 dolara. Preporuke su: ulazi postepeno, u malim ratama, i obvezno ga drži kao manji dio ukupnog portfelja.
Drugi analitičari navode da srebro ima jake dugoročne temelje i može čak nadmašiti zlato u sljedećem ciklusu, ali njegova je cijena toliko nesigurna da ulaganje u njega može priuštiti samo onaj tko je spreman na velike oscilacije i vrlo disciplinirano upravljanje rizikom. Ako ti treba miran san i stabilan osigurač, zlato je logičniji izbor; ako želiš potencijalno veći prinos i prihvaćaš rollercoaster, tada ima smisla razmišljati o srebru – ali polako, raspoređeno i u jasno ograničenom postotku imovine.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....