Naknadno gledavši, odluka Deutsche Bank poslovati s Jeffreyjem Epsteinom nipošto nije bila dobra. Ta pogreška se banci sad obija o glavu: prema portalu Wallstreet Online, vrijednost dionice njemačke banke je već 4. veljače i nakon što su u javnost stigle prve informacije iz "Epsteinovih spisa" pala za 5,49 posto.
Jeffrey Epstein bio je osuđen za seksualne prijestupe, a tereti ga se i za nova kaznena djela. U kolovozu 2019. je nađen mrtav u istražnom zatvoru i barem po službenim tumačenjima, počinio je samoubojstvo.
Iako američke službe tvrde kako su sad objavljeni svi spisi istrage o Epsteinu, još se ne može procijeniti koliko je ljudi bilo upleteno u Epsteinov sustav zlostavljanja niti jesu li počinjena još neka kaznena djela. Trebat će mnogo vremena da se temeljito obradi golema dokumentacija, piše Dirk Kaufmann za Deutsche Welle.
U istrazi su obuhvaćene već brojne poznate osobe. Da je tu onda i Deutsche Bank se na prvi pogled čini kao iznenađenje, ali kad se pogleda njezina nedavna povijest u Sjedinjenim Državama i sporovi u koje je bila upletena, onda tu ništa nije čudno. Tko se jednom upusti u sumnjive poslove i manipulacije, njemu se teško može vjerovati.
Deutsche Bank sada "izražava žaljenje". "Kao što stalno naglašavamo od 2020., banka priznaje pogrešku što je 2013. prihvatila Jeffreyja Epsteina kao klijenta", prenosi dpa izjavu koju objavljuje njemačka banka. Doduše i u novim spisima još nisu nađene potvrde kako je Deutsche Bank počinila neko kazneno djelo, niti je neki od suradnika banke sudjelovao na Epsteinovim ozloglašenim zabavama i bio na njegovu privatnom otoku. No svakako se mora postaviti pitanje poslovnog morala banke koja se upušta u poslove s takvom klikom.
‘Banka je točno znala s kim ulazi u posao‘
Bernd Villhauer s Instituta Weltethos pri Sveučilištu u Tübingenu se bavi i moralnim pitanjima u poslovanju. On smatra da "banke imaju obvezu provjeravati okruženje svojih poslovnih partnera", i to "neovisno o zakonskim propisima i pravilima o usklađenosti".
U ovom slučaju, kaže, "trebalo je biti vrlo oprezan i ne ulaziti u poslovni odnos s nekim poput Epsteina niti mu pomagati u njegovim poslovima kao mušterije banke" i to pogotovo stoga jer se radilo o velikim iznosima.
Prema Handelsblattu, Deutsche Bank znala je točno s kim ulazi u posao. Suradnja s Epsteinom počela je nakon što mu je otkazala suradnju njegova dotadašnja banka JPMorgan, a i ta američka banka je kasnije i u okviru nagodbe, platila 290 milijuna dolara njegovim žrtvama.
Villhauer je oprezan kad govori o poslovanju Deutsche Banke i drugih banaka na međunarodnom tržištu, ali u ovom slučaju "nažalost se mora reći kako je Deutsche Bank više puta bila previše neoprezna".
Banka nije nekakva crkva koja sudi o moralu. Njezin je posao obrtati novac i zarađivati. Villhauer se s tim slaže i dodaje: "Baš zato treba procijeniti i je li neki odnos isplativ kratkoročno, srednjoročno i dugoročno". Dužnost banke je da sve to provjeri i tu će biti slučajeva "da određeni sumnjivi ili granični poslovi mogu kratkoročno donositi dobit, ali dugoročno donose rizike i štetu po ugled banke, što sada vidimo".
Prema trenutačnim navodima, Deutsche Bank nije reagirala niti kad je Epstein podizao velike iznose gotovine. Je li to samo po sebi sumnjivo? Villhauer kaže da nije, jer sve ovisi o kontekstu: "U odnosu s nekim klijentima nije nimalo problematično da netko podigne 200.000 dolara ili više u gotovini. Banka tu ne treba glumiti suca".
Deutsche Bank već je skupo platila svoje pogreške
"Ali presudan je kontekst. Ako znam da je netko bio upleten u trgovinu drogom i ta osoba podigne veći iznos, normalno da je to sumnjivo." Ako klijent jasno objasni zašto mu treba veća svota i može pokazati na što će je potrošiti, to je sasvim drukčija situacija. "Zato treba biti oprezan s tvrdnjama da je podizanje velikog iznosa samo po sebi kriminal. Nije."
Kod svakog prijenosa traži se svrha. U ovom slučaju promatrače su zbunile oznake poput "najamnina", "školarina" ili "useljenički poslovi". To postaje sumnjivo tek kad se zna što su zapravo bile Epsteinove nezakonite aktivnosti. Treba li banka općenito najprije provjeriti svaku takvu naznaku pa tek onda izvršiti prijenos?
Villhauer smatra da bi banka "trebala što jasnije i otvorenije objasniti što provjerava i u kojim situacijama to čini". Ipak, kaže da se moraju primjenjivati stroga pravila: "Osobito bi Deutsche Bank, koja je već bila izložena kritikama zbog sumnjivih poslova, trebala biti pažljiva u ovakvim slučajevima".
Deutsche Bank već je platila za svoje pogreške: njujorškom nadzornom tijelu 150 milijuna dolara zbog manjkavog nadzora protiv pranja novca, a onda i 75 milijuna dolara žrtvama Jeffreyja Epsteina u okviru nagodbe. Je li time sve riješeno? Villhauer kaže da nije: "Ako ustanova drži do sebe i želi poslovati i moralno ispravno, onda nikad nije ‘čista‘".
"Kod morala, nema ‘otkupljenja‘ (za novac). Takvo što ne postoji." Glavno je pitanje "etičkih načela same banke i prema čemu se želi ravnati". No proučavanje dokumenata o Epsteinu je tek počelo, ako se s vremenom otkrije kako je Deutsche Bank bila još dublje upletena u te makinacije, mogla bi se naći u vrlo teškoj situaciji. U Frankfurtu se u svakom slučaju pomno prati razvoj događaja, piše Deutsche Welle.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....