StoryEditorOCM
Biznisrekordna godina

Zlato je postalo najvrjednija imovina, u njega se najviše isplatilo ulagati. Hoće li mu cijena u 2026. nastaviti rasti?

Piše Vijesti SD
9. prosinca 2025. - 13:40

Zlato je završilo 2025. godinu s iznimno snažnim rastom od više od 60 posto i više od pedeset novih rekorda, što je investitore potaknulo da se odmah okrenu pitanju može li plemeniti metal nastaviti uzlaznu putanju i u 2026.

Stručnjaci se slažu da je zlato i dalje najuspješnija imovina godine, s najboljim rezultatom još od 1979., a njegov status sigurnog utočišta ostaje čvrsto ukorijenjen. Iako dio analitičara upozorava na rizike, mnogi smatraju da postoji prostor za daljnji rast, piše Euronews.

Za razliku od prethodnih godina u kojima je pojedinačan događaj određivao smjer kretanja cijene zlata, 2025. je donijela neuobičajenu kombinaciju više istodobnih čimbenika. Potražnju su potaknule stalne geopolitičke napetosti, povećana trgovinska nesigurnost, niže kamatne stope i oslabljeni američki dolar, ali i snažna kupnja središnjih banaka, koje su i ove godine zadržale potražnju znatno iznad razina zabilježenih prije pandemije.

Prema najnovijem izvješću World Gold Councila (WGC), geopolitičke tenzije same su pridonijele oko dvanaest postotnih bodova dosadašnjem rastu, dok su slabi dolar i niže kamatne stope dodali još deset. Investitorski momentum i pozicioniranje donijeli su devet bodova, a globalni gospodarski rast dodatnih deset.

Polazišna točka bitno je drukčija

U prognozi za 2026. WGC smatra da će mnogi čimbenici koji su lansirali zlato na povijesne razine ostati prisutni i iduće godine, no naglašava da je polazišna točka sada bitno drukčija. Očekivanja stabilnog globalnog rasta, umjerenih rezova kamatnih stopa u SAD-u i relativno stabilnog dolara već su uračunata u cijenu, zbog čega zlato trenutno djeluje razmjerno fer vrednovano. Realne kamatne stope više značajno ne padaju, cijena posjedovanja zlata više nije ni posebno povoljna ni posebno skupa, a snažan pozitivni zamah iz 2025. počinje slabjeti. Investitorski apetit pritom ostaje uravnotežen i ne naginje ni izrazitom oprezu ni pretjeranom optimizmu.

U svom osnovnom scenariju WGC očekuje da će se cijena zlata u 2026. kretati u relativno uskom rasponu, između pet posto rasta i pet posto pada. No Vijeće upozorava da tri alternativna scenarija mogu potpuno promijeniti sliku. U slučaju blagog gospodarskog usporavanja, koje bi uključivalo slabiji rast i dodatne rezove kamata američkog Feda, zlato bi moglo porasti između pet i petnaest posto, jer se investitori u takvim uvjetima obično okreću defanzivnoj imovini. U scenariju dublje recesije, s agresivnijim monetarnim ublažavanjem, padom prinosa na američke obveznice i snažnim priljevom u sigurnu imovinu, zlato bi moglo skočiti između petnaest i trideset posto. Suprotno tome, ako ekonomska politika administracije Donalda Trumpa ponovno potakne snažan gospodarski rast i poveća prinose te ojača dolar, zlato bi moglo izgubiti pet do dvadeset posto vrijednosti, osobito ako se investitorske pozicije preokrenu, a potražnja središnjih banaka oslabi.

Velike investicijske banke, unatoč mjerljivijem tonu WGC-a, ostaju optimistične. J.P. Morgan Private Bank procjenjuje da bi cijena zlata iduće godine mogla doseći između 5200 i 5300 dolara po unci, Goldman Sachs predviđa oko 4900 dolara, Deutsche Bank vidi raspon od 3950 do 4950 dolara s osnovnim scenarijem oko 4450, dok Morgan Stanley očekuje cijene bliže 4500 dolara, ali upozorava na kratkoročnu volatilnost. Njihovu pozitivnom raspoloženju pridonosi i činjenica da središnje banke, posebno one iz zemalja u razvoju, nastavljaju snažno gomilati zlatne rezerve, dok mnogi institucionalni investitori i dalje imaju nisku izloženost ovom metalu. Potencijalno niži realni prinosi u kombinaciji s globalnim makro rizicima dodatno povećavaju privlačnost zlata kao zaštite od volatilnosti.

image
Shutterstock

Što bi moglo ograničiti daljnji rast?

Ipak, nekoliko čimbenika moglo bi ograničiti daljnji rast. Jači od očekivanog oporavak američkog gospodarstva ili iznenadni povratak inflacije mogli bi prisiliti Fed na usporavanje ili čak zaustavljanje rezova kamata, što bi povećalo realne prinose i ojačalo dolar — dvije okolnosti koje tradicionalno predstavljaju prepreku rastu cijene zlata. Slabljenje priljeva u ETF-ove, smanjena kupnja središnjih banaka ili povećanje količine recikliranog zlata, osobito u Indiji gdje se zlato često koristi kao kolateral, također bi moglo staviti pritisak na cijene.

Iako je malo vjerojatno da će se izniman rast od 60 posto ponoviti, zlato ulazi u 2026. godinu s čvrstom potporom temeljnih faktora. Makroekonomska neizvjesnost, diversifikacija rizika i trajna potražnja središnjih banaka potvrđuju njegovu ulogu stabilnog sidra u razdobljima gospodarskih i geopolitičkih turbulencija. U sve nepredvidljivijem svijetu zlato i dalje nudi investitorima ne samo prinos nego i otpornost, a iako se možda više ne nalazi na početku velikog uzlaznog trenda, njegova važnost kao dugoročne zaštite od rizika ostaje neupitna, piše Euronews.

Tri moguća scenarija

- Blago usporavanje gospodarstva („shallow slip”)

slabiji rast + dodatni Fedovi rezovi

zlato bi moglo porasti 5-15%

- Dublja recesija („doom loop”)

agresivno smanjenje kamata, pad prinosa, bijeg u sigurnu imovinu

rast zlata 15-30%

- Scenarij snažnog rasta (Trumpov „reflation trade”)

jači dolar i rast prinosa

zlato bi moglo pasti 5-20%

Velike banke očekuju daljnji rast:

- J.P. Morgan: 5200-5300 USD/unca

- Goldman Sachs: oko 4900 USD

- Deutsche Bank: 3950-4950 USD

- Morgan Stanley: oko 4500 USD, uz upozorenje na volatilnost

U prilog rastu ide i činjenica da mnoge središnje banke, osobito iz tržišta u razvoju, i dalje agresivno diversificiraju u zlato.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
09. prosinac 2025 14:25