Znate li kolika vam trebaju primanja za ulazak među 1% najbogatijih Hrvata? A tek europski vrh, to gotovo nitko ne može

Za ulazak među jedan posto stanovnika Hrvatske s najvećim dohocima potrebno je imati oko 45.200 eura godišnjeg raspoloživog dohotka po obračunskoj osobi, pokazuje nova analiza europskih dohodaka. Za ulazak u istu skupinu na razini Europske unije prag je više nego dvostruko viši. Prema procjenama autora, taj uvjet ispunjava tek oko 1500 ljudi u Hrvatskoj piše Index. 

Obračunska osoba nije isto što i pojedinačni član kućanstva. Riječ je o statističkoj kategoriji koja uzima u obzir broj i dob članova obitelji, kao i činjenicu da osobe koje žive zajedno dijele dio životnih troškova. Hrvatski saborski zastupnici primaju bruto plaće koje odgovaraju približno 2,9 medijalnih bruto plaća u Hrvatskoj. To je šesti najveći omjer među članicama EU. Ipak, taj podatak ne znači da su hrvatski zastupnici među najplaćenijima u Europi prema apsolutnom iznosu niti da pripadaju jednom postotku stanovništva s najvišim dohocima na razini Unije.

Hrvatska ima razmjerno malu razliku između medijalnog dohotka i iznosa potrebnog za ulazak među domaćih jedan posto najimućnijih prema dohotku. Međutim, oba su iznosa niska u europskom kontekstu. Drugim riječima, osoba može pripadati hrvatskom dohodovnom vrhu, a istodobno biti daleko od europskog vrha.

Kako je provedena europska usporedba?

Analizu The European Salary Ladder izradio je DataPulse Research za AMEXcited, magazin American Expressa, a objavljena je 13. listopada. Temelji se na obradi javno dostupnih podataka, uglavnom Eurostatovih, i nije riječ o novom znanstvenom istraživanju objavljenom u recenziranom časopisu.

Autori su obuhvatili svih 27 članica EU, a za Index su pripremili i dodatne podatke o Hrvatskoj. U analizi dohodaka kućanstava koristili su Eurostatove podatke objavljene 2025. godine.

Pritom je važno razlikovati osobnu zaradu od raspoloživog dohotka kućanstva. Plaća pojedinca nije isto što i ukupni iznos koji kućanstvu ostaje na raspolaganju nakon poreza i doprinosa.

Što zapravo znači prag od 45.200 eura?

Iznos potreban za ulazak među jedan posto stanovnika Hrvatske s najvišim dohocima ne predstavlja bruto plaću, a ne odnosi se ni na neto plaću svakog pojedinog člana obitelji.

Analiza obuhvaća raspoloživi dohodak kućanstva, odnosno prihode nakon poreza i doprinosa, uključujući mirovine i novčane socijalne transfere. Ukupan iznos zatim se prilagođava broju i dobi članova kućanstva kako bi se omogućila usporedba životnog standarda različitih obiteljskih zajednica.

Takav pristup uzima u obzir da osobe koje žive zajedno dijele dio troškova. Kućanstvu s četvero članova, primjerice, nisu potrebna četiri hladnjaka niti četiri odvojena priključka za internet. Prema primijenjenoj ljestvici, prvi odrasli član kućanstva računa se kao jedna obračunska jedinica. Svaka sljedeća osoba u dobi od najmanje 14 godina vrijedi 0,5 jedinica, dok se mlađem djetetu pripisuje 0,3 jedinice.

Kućanstvo koje čine dva odrasla člana i dvoje djece mlađe od 14 godina tako ima ukupno 2,1 obračunsku jedinicu. Njegov godišnji raspoloživi dohodak dijeli se tim brojem, a dobiveni iznos koristi se za usporedbu životnog standarda njegovih članova s ostalim stanovništvom.

Da bi takva četveročlana obitelj u Hrvatskoj dosegnula prag najviših jedan posto, trebala bi imati približno 95.000 eura godišnjeg raspoloživog dohotka, odnosno oko 7900 eura mjesečno. To bi značilo oko 45.227 eura godišnje po obračunskoj osobi. Važno je naglasiti da se analiza bavi dohotkom, a ne ukupnim bogatstvom. Vlasništvo nad stanom ili zemljištem te vrijednost ušteđevine ne određuju položaj na ovoj ljestvici.

Hrvatska ima relativno malu razliku između sredine i vrha

Medijalni raspoloživi dohodak u Hrvatskoj iznosi 15.057 eura godišnje po obračunskoj osobi. Medijan je vrijednost koja dijeli stanovništvo na dvije jednake skupine: polovica ima niže, a polovica više dohotke. Za ulazak među jedan posto stanovnika s najvišim dohocima potrebno je ostvarivati približno trostruko veći iznos od medijana. U Bugarskoj je taj omjer 5,5, dok se u Njemačkoj i Francuskoj kreće oko četiri.

To samo po sebi ne znači da je dohodovna nejednakost u Hrvatskoj mala. Pokazatelj uspoređuje medijalni dohodak s pragom za ulazak u najviših jedan posto, ali ne otkriva koliko zarađuju oni na samom vrhu niti kako je raspoređena imovina.

„Hrvatska dohodovna ljestvica jedna je od najmanje strmih u EU, ali i jedna od najnižih”, rekao je osnivač DataPulse Researcha Nicolas Caramella u komentaru dostavljenom Indexu.

Prema analizi, hrvatski medijalni dohodak iznosi oko 68 posto medijana EU, koji je procijenjen na 22.038 eura godišnje po obračunskoj osobi.

Hrvatski dohodovni vrh daleko je od europskog

Za ulazak među jedan posto stanovnika EU s najvišim dohocima potrebno je približno 92.200 eura godišnje po obračunskoj osobi, procjenjuju autori analize. U Hrvatskoj taj prag doseže tek oko 0,04 posto stanovništva, odnosno približno jedna osoba na 2500 stanovnika. Riječ je o procjeni koja odgovara ranije navedenom broju od oko 1500 ljudi.

S druge strane, oko 18 posto stanovnika Hrvatske nalazi se ispod granice koja razdvaja desetinu stanovništva EU s najnižim dohocima. Gotovo svaki peti stanovnik Hrvatske tako se, prema raspoloživom dohotku, nalazi u najsiromašnijoj desetini stanovništva Unije.

Pritom nisu uzete u obzir razlike u cijenama među državama. Zbog toga ovaj rezultat ne treba poistovjećivati sa službenom stopom siromaštva u Hrvatskoj. Usporedba ne uzima potpuno u obzir razlike u troškovima života. Isti iznos novca ne omogućuje jednak životni standard u svim državama članicama. Troškovi stanovanja, hrane, usluga i drugih proizvoda razlikuju se od zemlje do zemlje.

Kada se hrvatski prag za ulazak među jedan posto stanovnika s najvišim dohocima prilagodi kupovnoj moći, Hrvatska se na europskoj ljestvici pomiče s 22. na 20. mjesto. Takva prilagodba uzima u obzir koliko se robe i usluga može kupiti za određeni iznos u pojedinoj zemlji. Budući da su cijene u Hrvatskoj niže nego u dijelu bogatijih članica EU, razlike u životnom standardu nešto su manje nego što sugerira usporedba nominalnih dohodaka izraženih u eurima.

Zašto je broj od 1500 stanovnika samo procjena?

Kako bi odredili prag za ulazak u najviših jedan posto na razini EU, autori su povezali podatke o dohocima iz svih 27 članica i uzeli u obzir broj stanovnika svake države. Na temelju toga procijenili su koliko je visok dohodak potreban za ulazak u europski vrh te koliko stanovnika pojedine zemlje doseže taj iznos.

Budući da su podaci o najbogatijim pojedincima često nepotpuni, autori su praznine popunjavali matematičkim procjenama. Takvi su izračuni posebno važni pri analizi najviših dohodovnih skupina, koje je anketama teško precizno obuhvatiti. Zato procjenu od oko 1500 stanovnika Hrvatske koji prelaze europski prag najviših jedan posto treba tumačiti kao približan izračun, a ne kao precizan popis pojedinaca.

Saborski zastupnici imaju visoke plaće u odnosu na hrvatski prosjek

U dijelu analize posvećenom političarima autori koriste drukčiji pokazatelj. Umjesto raspoloživog dohotka kućanstava, uspoređuju bruto plaće političara s medijalnom bruto plaćom zaposlenih. Za Hrvatsku je medijalna godišnja bruto plaća, na temelju Eurostatovih podataka, procijenjena na 20.649 eura.

Prema korištenom izračunu, godišnja bruto plaća premijera Andreja Plenkovića iznosi približno 89.338 eura, odnosno 4,3 medijalne bruto plaće. Osnovna godišnja bruto plaća saborskog zastupnika iznosi oko 59.900 eura, što odgovara 2,9 medijalnih plaća. U izračun nisu uključene neoporezive naknade ni dodaci za obnašanje dodatnih dužnosti.

„U odnosu na građane koji ih biraju, hrvatski zastupnici sada su među najbolje plaćenima u Europi”, komentirao je Caramella.

Jedan od razloga takvog položaja jest povećanje osnovice za izračun plaća državnih dužnosnika za oko 83 posto u srpnju 2024. godine.

Dohoci su gotovo udvostručeni, ali što je s kupovnom moći?

Dodatni podaci za Hrvatsku pokazuju da je medijalni raspoloživi dohodak od 2019. do 2024. porastao sa 7770 na 15.057 eura godišnje po obračunskoj osobi. To je povećanje od približno 94 posto. U istom je razdoblju prag za ulazak među jedan posto stanovnika s najvišim dohocima porastao za oko 92 posto.

„Prema ovim brojkama, dohodak je rastao podjednako u sredini raspodjele i na vrhu”, rekao je Caramella.

Ipak, riječ je o nominalnom rastu. Zbog inflacije dio povećanja dohotka izgubio je stvarnu vrijednost, pa gotovo dvostruko veći iznos u eurima ne znači i dvostruko veću kupovnu moć.

Podaci upućuju na to da su se hrvatski medijalni dohodak i prag za ulazak među najviše dohodovne skupine od 2019. do 2024. povećavali sličnim tempom. Za procjenu stvarnog poboljšanja životnog standarda potrebno je uzeti u obzir i promjene cijena te količinu robe i usluga koju građani mogu kupiti svojim prihodima.