Hrvatica se žali: Svekrva me psihički maltretira i kleveće po gradu; Evo kako vam sud može pomoći ako vas netko olajava

Jedna mlada žena napisala je u poznatoj FB grupi: 

– Gdje prijaviti svekrvu za širenje laži o meni? Za klevetu! Priča okolo da nemam šta za jesti, ni djeca ni ja. Da se ne brinem za njih. Da sam kurvetina i još puno teških optužbi... Ovo psihičko maltretiranje traje već godinama – navodi ta žena. 

Ljudi su joj savjetovali da je tuži, da postoji kazneno djelo klevete i da se goni po privatnoj tužbi. Javile su se i druge žene sa sličnim iskustvima: 

– Točno znam kako vam je, slično sam doživjela od svekrve. Ja je nisam nigdje prijavila, ali ogovarala me je gdje god je stigla i, vjerujte mi, neki su joj i vjerovali što priča; bili su sa mnom dobri, a poslije primijetiš kroz razgovor da su povjerovali njezinim riječima. Teško je biti pametan u tim situacijama. Inače, muž mi nije bio ni od kakve pomoći u tom razdoblju – navela je ta žena. 

fb

U Pravnoj klinici Pravnog fakulteta u Osijeku kažu:

– U stavku 1. članka 149. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19; u daljnjem tekstu KZ) opisano je kazneno djelo klevete – tko pred drugim za nekoga iznese ili pronese neistinitu činjeničnu tvrdnju koja može škoditi njegovoj časti ili ugledu, znajući da je neistinita, kaznit će se novčanom kaznom do 360 dnevnih iznosa.

Stavak 2. članka 149. KZ-a navodi da će se kaznom do 500 novčanih iznosa kazniti onaj tko djelo iz stavka 1. ovoga članka počini putem tiska, radija, televizije, računalnog sustava ili mreže, na javnom skupu ili na drugi način, zbog čega je ono postalo pristupačno većem broju osoba. Stavak 1. članka 150. KZ-a objašnjava kako se za kaznena djela protiv ugleda i časti progoni po privatnoj tužbi.

Postavlja se i pitanje tko je privatni tužitelj.

– Članak 2. Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 126/19; u daljnjem tekstu ZKP) navodi kako se kazneni postupak provodi na zahtjev ovlaštenog tužitelja. Za djela za koja se kazneni postupak pokreće po službenoj dužnosti ovlašteni tužitelj je državni odvjetnik, a za djela za koja se kazneni postupak pokreće po privatnoj tužbi ovlašteni tužitelj je privatni tužitelj. Za kaznena djela za koja je to propisano zakonom državni odvjetnik pokreće kazneni postupak samo na prijedlog žrtve.

Stavak 1. članka 60. ZKP-a navodi kako se privatna tužba podnosi nadležnom sudu. Prema članku 20. ZKP-a, nadležan je u pravilu sud na čijem je području kazneno djelo počinjeno ili pokušano. Privatna tužba može se podnijeti i sudu na čijem području okrivljenik ima prebivalište ili boravište. Stavak 2. članka 60. objašnjava kako privatni tužitelj ima ista prava koja ima državni odvjetnik, osim prava koja državnom odvjetniku pripadaju kao državnom tijelu. Prema članku 61. ZKP-a, za kaznena djela za koja se progoni po privatnoj tužbi tužba se mora podnijeti u roku od tri mjeseca od dana kad je ovlaštena fizička ili pravna osoba saznala za kazneno djelo i počinitelja.

FB