10. 01. 2026. – Okružni sud u Bakuu (Azerbajdžan) izdaje nalog za uhićenje.
Interpol objavljuje crvenu tjeralicu.
Ime: Marika Tomljanović Kiprijanovski.
Državljanstvo: hrvatsko.
Sumnja: organizirana krađa sportske odjeće.
Prema rješenju Višeg suda u Šapcu (Srbija), kazneno djelo počinjeno je od strane prethodno dogovorene grupe.
Moguća kazna: višegodišnji zatvor.
Ime Marike Tomljenović Kiprijanovski već je uvelike poznato javnosti. Eksplodiralo je tijekom suđenja bivšem premijeru Ivi Sanaderu u aferi Hypo, gdje se pojavila kao kontroverzni adut obrane. Njezinim iskazom pokušalo se osporiti slučaj, a dodatnu sumnju izazvalo je to što je neposredno prije svjedočenja prekinula vezu s osobom koja je Sanadera teretila za mito.
Optužila je svjedoka Dragu Vidakovića za laž, tvrdeći da je iskaz dogovoren s tadašnjim glavnim državnim odvjetnikom Mladenom Bajićem u zamjenu za povlačenje tjeralice.
Sud njezino svjedočenje nije prihvatio.
Istodobno se spominjala u kontekstu tzv. afere elitne prostitucije – spoja podzemlja i političke elite.
Od akterice iz sjene, postala je simbol sudara kriminala, politike i pravosuđa.
Danas, 4. ožujka 2026., nalazi se u Kazneno-popravnom zavodu u Šapcu.
U rukama države
Marikina odvjetnica, po službenoj dužnosti, Marija Gajić Pavlović, koja je zastupa pred Višim sudom u Šapcu, izjavila je da je o cijeloj situaciji obavijestila Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Beogradu.
– Privedena je prema Interpolovoj potjernici Azerbajdžana. Viši sud je, između ostalog, u obvezi obavijestiti konzulat Republike Hrvatske. Ja sam poslala dopis Veleposlanstvu RH u Beogradu – objasnila je.
Prema informacijama iz ministarstva, Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Bakuu obavijestilo je 13. siječnja 2026. MUP i MVEP o prijavi krađe u Bakuu koja se odnosi na hrvatsku državljanku.
Radilo se o krađi kaputa i jakne u vrijednosti od oko 9500 eura.
No, u trenutku kada je Interpol objavio crvenu tjeralicu i kada su za to saznali i MUP i MVEP – Marika se nalazila u Hrvatskoj – poznata, evidentirana i dostupna institucijama.
Pet dana nakon objave crvene tjeralice, dakle 15. siječnja 2026., pojavila se na Županijskom sudu u Rijeci, a potom je uhićena zbog sumnje na iznudu od 1000 eura, a ne zbog međunarodne tjeralice.
Završila je u istražnom zatvoru i ostala ondje gotovo mjesec dana.
U isto vrijeme, Interpolova tjeralica i dalje je bila aktivna.
Sustav ju je imao
Županijski sud u Rijeci 15. siječnja 2026. odredio je istražni zatvor Mariki zbog (navodne) iznude, koji je trajao do 14. veljače 2026. godine. Nakon žalbe tužiteljstva, odluka je poništena, a predmet je vraćen na ponovno odlučivanje.
U trenutku izlaska iz zatvora, za Marikom je i dalje bila raspisana međunarodna tjeralica.
Upit o slučaju poslan je Općinskom sudu u Rijeci, no odgovor još nije stigao.
Izlazak iz Hrvatske
Kada je točno Marika Tomljanović Kiprijanovski napustila Hrvatsku: ne zna se.
Kako je napustila Hrvatsku: ne zna se.
Je li itko u Hrvatskoj reagirao na aktivnu Interpolovu tjeralicu: također se ne zna.
Zna se samo jedno – izišla je.
Iz Hrvatske prelazi u Bosnu i Hercegovinu, a 25. ožujka 2026. pokušava ući u Srbiju.
Na granicu dolazi u automobilu s muškarcem koji nema potjernicu – on prolazi. Ona ne.
Granica: druga država, druga reakcija
Marika je uhićena na granici Srbije i Republike Srpske, a Viši sud u Šapcu istog je dana odredio ekstradicijski pritvor. Sud u Šapcu ne odlučuje o krivnji, već potvrđuje da je djelo za koje se traži izručenje kažnjivo i po zakonima Srbije.
Rok za službeni zahtjev za izručenje iz Azerbajdžana istječe 12. travnja 2026., a Marika ostaje u pritvoru. MVEP potvrđuje da se njezina odvjetnica obratila Veleposlanstvu RH u Beogradu kako bi spriječila izručenje, budući da hrvatske vlasti imaju prvenstvo ako je protiv osobe pokrenut postupak u Hrvatskoj.
Da je Hrvatska reagirala drugačije postupak bi se mogao voditi u Hrvatskoj?
U praksi postoje kašnjenja, tehničke pogreške i spora međunarodna komunikacija, ali rijetko se vidi ovakav slijed: osoba je u zatvoru, postoji međunarodna tjeralica, izlazi na slobodu – i druga država je potom uhićuje.
Glavno pitanje ostaje: kako je moguće da osoba, za kojom postoji međunarodna tjeralica, prođe kroz hrvatski pravosudni sustav i iziđe iz njega bez ikakve reakcije?
Kontaktirali smo odvjetnika Ivana Gržića da nam razjasni ovu pravnu zavrzlamu.
– Interpolova tjeralica (Red Notice) nije međunarodni uhidbeni nalog kao europski uhidbeni nalog, već obavijest državama članicama da se određena osoba traži radi lociranja i mogućeg privremenog uhićenja radi izručenja. Odluka o postupanju ostaje u nadležnosti svake države.
Hrvatska u pravilu ne izručuje svoje državljane trećim državama, osim za članice EU-a, uz međunarodne ugovore ili načelo uzajamnosti i zakonske pretpostavke. Azerbajdžan nije EU članica niti postoji ustaljen ekstradicijski režim s Hrvatskom, pa je izručenje moglo biti odbijeno. U takvim slučajevima primjenjuje se načelo aut dedere aut judicare – država može sama voditi kazneni progon. Prioritet domaćeg postupka također može biti razlog da Hrvatska vodi vlastiti kazneni proces – objašnjava nam.
Država vs. propust
Interpolova tjeralica nije presuda. Ali u praksi znači jedno – država može poduzeti mjere.
U ovom slučaju, osobu nije trebalo tražiti.
Osoba je već bila pronađena.
Danas se Marika Tomljenović Kiprijanovski nalazi u pritvoru u Šapcu i čeka odluku o izručenju Azerbajdžanu gdje je najvjerojatnije čekaju godine zatvora zbog krađe vrijedne manje od 10 tisuća eura.
Danas o sudbini Marike Tomljenović Kiprijanovski odlučuje Srbija.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....