Uzrok požara koji je progutao neboder Vjesnika za sada nije poznat, a s obzirom na rizike povezane sa stanjem opožarenog objekta, bit će potrebno još neko vrijeme da istražitelji uopće započnu svoj posao, piše Jutarnji list.
Međutim, policija je odmah započela sa svojim izviđanjima, uzimanjem izjava od očevidaca, pregledavanjem videonadzora oko zgrade Vjesnika i slično. Tako su danas, kako doznaje Jutarnji list, doveli nekoliko mlađih osoba na obavijesne razgovore u policiju zbog sumnji da bi mogle biti povezane s potencijalnom paljevinom zgrade Vjesnika. Na naš upit, policija nije htjela ni potvrditi ni demantirati ove informacije. Stoga za sada nije jasno imaju li uopće status osumnjičenika.
Međutim, evidentno je da policija ima neka saznanja na temelju kojih te osobe povezuje s mjestom požara. Riječ je o pet, šest osoba u dobi između 15 i 18 godina, koje su, postoje indicije, u ponedjeljak navečer navodno bile u zgradi Vjesnika. Iz izvora bliskih istrazi moglo se čuti kako se sumnja da su se klinci najvjerojatnije željeli popeti na vrh nebodera, te da su pritom možda slučajno izazvali požar. No, napominjemo, službenih informacija o tome za sada nema, niti se zna uzrok požara.
"Što se tiče statike nebodera Vjesnika, ona je narušena, ali to ne znači da će se zgrada urušiti. Najteža je situacija na 15. i 16., te na sedmom i osmom katu", rekao nam je prof. Mario Uroš iz Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo i izvanredni profesor na Građevinskom fakultetu. On u ovom trenutku ne želi nagađati u kojem je postotku statika objekta narušena. Profesor Uroš je sa svojim kolegama iz HCPI-ja danas proveo oko pet sati u neboderu i oko njega kako bi obavili preliminarni pregled statike objekta. Neboder su pregledali od temelja do krova, i profesora Uroša i njegove kolege u ovom trenutku najviše zabrinjava stanje strukture zgrade.
"Mi smo vizualno i s pomoću dronova pregledali neboder, no do pojedinih dijelova zgrade, zbog sigurnosnih razloga, nije moguće doći. Upravo zbog sigurnosnih razloga, do daljnjega je vatrogascima zabranjen ulazak u zgradu, kao i policijskim istražiteljima, koji će očevid, najvjerojatnije, moći započeti tek sljedeći tjedan.
Unutar zgrade temperatura je oko 50 Celzijevih stupnjeva i upravo je visoka temperatura najviše oštetila materijale. Stupovi, nosivi elementi, i dalje su prilično topli, a beton je izgubio dio svoje čvrstoće, posebno na dva, tri kata. Tijekom hlađenja konstrukcije moguća su njezina dodatna oštećenja dok se temperatura ne izjednači s vanjskom. Temelji zgrade su u redu. Uostalom, požar do njih nije niti došao", ističe Uroš. Na pitanje postoji li mogućnost urušavanja nebodera, profesor Uroš odgovara da postoji mogućnost lokalnog urušavanja. Materijal je na mikrorazini popucao, a tijekom hlađenja može dalje pucati jer armatura i beton ne reagiraju jednako. Dakle, teško je očekivati da bi se mogao dogoditi scenarij samourušavanja cjelokupne zgrade.
Djelatnici HCPI-ja bili su mjesecima angažirani na ispitivanju statičkih elemenata objekata u Zagrebu i na Banovini nakon potresa, ali ovo je sasvim novo iskustvo i problematika s kojom se dosad nisu susreli. Uostalom, kao ni vatrogasci, koji do sada nisu iskusili gašenje ovako velikog požara na takvom neboderu.
Ovih dana mnogo se u javnosti naglašavalo da je riječ o neboderu koji je građen u vrijeme kad se kvalitetnije gradilo nego danas te se konstrukcija zgrade smatra jako dobrom. No profesor Uroš naglašava da su u vrijeme gradnje nebodera propisi bili znatno blaži nego danas, što se i vidi na zgradi. Primjerice, u stropnu konstrukciju ugrađena je vrlo tanka armatura, koju su visoke temperature omekšale.
"U požaru su nagorjeli beton i armatura, zbog čega je došlo do gubitka mehaničke čvrstoće. To je prilično velik problem, ali, iskreno, očekivao sam da ćemo na to naići na više mjesta", rekao je Uroš.
Prema njegovim riječima, u sljedećih nekoliko dana najvažnije je provoditi vizualni nadzor zgrade i voditi brigu o sigurnosti, koja je snižena i ne može se garantirati. Istodobno, potrebno je napraviti plan za rješavanje nekoliko kritičnih elemenata, kojih, kako kaže, nema mnogo, ali ih je dovoljno. "Zasad smo na osnovi razina sila i opterećenja zaključili da su neki elementi na granici iskorištenja", dodao je. Naš je sugovornik napomenuo da je koncept zgrade u redu. Unutar zgrade praktički nema zidova, što je također dobro, ali je, primjerice, sustav protupožarne zaštite napravljen znatno lošije nego što se radi danas.
Profesor Uroš smatra da je još prerano govoriti o početku sanacije i čišćenju zgrade: "To ćemo znati nakon nekoliko dana monitoringa zgrade i elemenata." O tome hoće li u konačnici neboder trebati rušiti ili će se ići u obnovu, ne želi nagađati.
"Sve se može obnoviti", kaže.
Ističe da tek treba izraditi statički proračun, na osnovi kojeg će se zaključiti u kakvom je stanju neboder.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....