Ovaj je vikend propala još jedena piramidalna shema, tisuće Hrvata ostale bez svog novca. A uplaćivalo se minimalno tisuću eura. Riječ je o digitalnoj platformi za ulaganja u kriptovalute Xuex koja se osim kod nas već prije urušila u Albaniji i Srbiji. Njihova web-stranica je zamrznuta, a korisnici ne mogu povući novac.
"Stabilan prinos od 1 posto uz vaš početni ulog od 1000 eura, dva signala dnevno i novci samo sjedaju na Revolut nakon toga", glasila je poruka koju su dobili brojni Hrvati, većinom iz Slavonije, proteklih tjedana i nakon toga se odlučili na ulaganje. U cijeloj priči postojala je i jedna ključna informacija - kako do svog zarađenog novca možete tek nakon 52 dana. I uistinu, brojni koji su na početku ušli u ovu piramidalnu shemu putem platforme XUEX, u organizaciji izvjesne EG Investment Group, uspjeli su izvući svoje novce i zaraditi i više nego dvostruko i danas nisu u problemu.
No, brojni drugi koji su se nalazili u Telegram grupama kroz koje su komunicirali s platformom, sinoć su shvatili kako su prevareni i kako su ostali bez svog novca. Neki su naivci ulagali i po više desetaka tisuća eura, zaduživali se, dizali kredite…
Informatički stručnjak i savjetnik Marko Rakar danas je na televiziji N1 govorio o krahu platforme Xuex u kojo jje puno hrvatskih državljana ostalo bez uloženog novca.
"Razumnim ljudima je, čim su vidjeli ponudu koja je bila ponuđena klijentima na toj kriptomjenjačnici, kripto trgovačkoj kompaniji, bilo jasno da to obećanje nije realno. Obećavalo se ljudima udvostručenje ili utrostručenje uloga u tjednima ili mjesecima. Svatko bi morao znati da takvo obećanje nije realno", rekao je.
U ovom slučaju, kaže, riječ je o instanci koja već ima povijest sumnjivih aktivnosti.
"Konkretno, ta kriptomjenjačnica o kojoj je riječ poznata je od ranije. Oni funkcioniraju tako da idu od zemlje do zemlje, ciljaju na određene skupine ljudi, navuku ih na piramidalnu šemu i natjeraju da prikupe nove suradnike. U jednom trenutku se onda to raspadne. U konačnici svi gube novac."
U cijelu priču uključena je i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA), ali Rakar smatra da regulatori često nemaju mogućnost zaustaviti prevare.
"U pravilu, zadužena agencija upozorava korisnike. Ja nisam čuo da je u ovom slučaju HANFA upozorila, što znači da vjerojatno nisu primijetili takvu aktivnost."
"Budući da se prikupljanje klijenata uglavnom radi na društvenim mrežama, opskurnim Facebook ili Telegram grupama, nije realno očekivati da će regulator primijetiti svaku takvu aktivnost dok ne postane prekasno."
Policija je pokrenula istragu, potvrdio je ministar Davor Božinović, a Rakar je detaljnije objasnio kakav je mogući domet takve istrage.
"Policija može istražiti okolnosti i vidjeti kako je do toga došlo. Dakle, gdje su ljudi vidjeli tu informaciju, kako i zašto su se priključili. Treba i eventualno vidjeti je li neki hrvatski državljanin uključen u tu prevaru. Međutim, objektivno je šansa da ulagači vrate svoj novac zanemariva, to treba jasno reći. Ne bi se na to trebalo računati", dodao je Rakar na N1.
Rakar se nakon toga osvrnuo i na za mnoge škakljivu temu državne regulacije tržišta kriptovalutama. I tu, je, kaže praksa jedno, a teorija drugo.
"Trgovina kriptovalutama nije eksplicitno zabranjena u Hrvatskoj, što de facto znači da svi koji se njome bave padaju pod sve ostale zakone koji reguliraju financijske aktivnosti. To znači da bi kriptomjenjačnice morale provoditi procedure protiv pranja novca, a nedavno je i Porezna uprava rekla da ciljano ide u kontrolu takvih pravnih subjekata."
"Međutim, internet je međunarodni, njega državne granice ne zanimaju. Vi možete biti locirani bilo gdje i obavljati djelatnosti bilo gdje. Koliko god HANFA ili policija bili stručni i organizirani, oni ne mogu utjecati na nešto što se događa u drugoj državi, kamoli drugom kontinentu", nastavio je Rakar.
Što se tiče banaka, dodao je kako imaju mehanizme zaštite od prevara, ali da su oni često nedovoljni.
"Banke u pravilu imaju mehanizme za detekciju potencijalno prijevarnih transakcija. Vjerojatno su u određenim situacijama i reagirale. Međutim, u ovom konkretnom slučaju radilo se o razmjerno malim ulaganjima: 500 ili 1000 eura po korisniku, tako to obično krene pa se ponavlja kroz više transakcija. Takve transakcije razmjerno manjih vrijednosti puno lakše prolaze filtere softwarea koji se brinu o prijevarnim transakcijama."
Za kraj, osvrnuo se na činjenicu da je većina ciljanih ljudi s područja Slavonije i istočne Hrvatske.
"Brojka uključenih ljudi nije javno poznata, većina ljudi vjerojatno nikada neće ni reći da je izgubila novac, ali najvjerojatnije se radi o stotinama ili, nadam se, niskim tisućama ljudi. Zna se da su uglavnom bili ciljani korisnici iz Slavonije i istočnih dijelova Hrvatske. Vjerojatno zato što je kompanija koja je cijelu tu prevaru organizirala nekako došla do kontakata koji su jači i zastupljeniji na tom području", zaključio je Rakar.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....