Sudski vještak: ‘Ovakvo nešto što nikad nisam doživio‘; Prometni vještak: ‘To nije iz moje glave, već iz udžbenika‘

Na Općinskom sudu u Vinkovcima nastavljeno je suđenje Mariju Banožiću, bivšem ministru obrane, optuženom za izazivanje prometne nesreće u kojoj je smrtno stradao Goran Šarić.

‘Sudar se ne može riješiti ni analitički ni numerički‘

Na daljnji upit kazao je da je trag 1 trag kočenja i zanošenja prednjeg lijevog kotača vozila okrivljenika. No, ranije je u nalazu i mišljenju naveo da se radi o desnom kotaču.

- To su podaci iz zapisnika o očevidu ŽDO-a u Vukovaru - kazao je vještak, dodavši da je naknadno utvrdio da se radi o lijevom, a ne desnom kotaču, kako je navedeno u zapisniku o očevidu.

- Isključio sam mogućnost da se radi o desnim kotačima vozila Nissan iz razloga što se oštećenja nalaze na prednjem lijevom dijelu Nissana i prednjem lijevom dijelu kombija Mercedes, što znači da su se vozila sudarila tim dijelovima. Ako bi trag 1 potjecao od desnog kotača Nissana, onda bi do sudara došlo na istočnom dijelu istočne trake, s tim da bi Mercedes desnim kotačima bio na vancestovnom terenu i desni kotači bi na tom vancestovnom terenu ostavili neki trag. S obzirom na to da nisu pronađeni tragovi kotača Mercedesa na istočnom dijelu istočne trake, isključio sam mogućnost da trag 1 potječe od desnog kotača - objasnio je Repušić.

Na dodatni upit gdje je okrivljenik počeo s intenzivnim kočenjem, odnosno gdje se njegovo vozilo nalazilo, odgovorio je da se ono "prednjim lijevim kotačem nalazilo na sjevernom kraju traga broj 1, odnosno na početku traga kočenja".

- Trag broj 2 je trag potiskivanja prednjeg desnog kotača Mercedesa. To sam utvrdio analizom - rekao je Repušić.

- Sudar dvaju vozila ne može se riješiti ni analitički ni numerički. To zna svaki brucoš studija fizike. To nije iz moje glave, već iz udžbenika. Kada se ne može do u detalje pratiti neki proces, onda se problem pokušava riješiti koristeći univerzalne zakone sačuvanja koji vrijede u fizici. Nisam imao dovoljno parametara za do u detalje utvrđivanje sudarnog procesa. Koristio sam implicitno zakon o sačuvanju impulsa kojim sam, znajući brzinu kretanja Mercedesa u trenutku sudara, našao da je brzina kretanja Nissana morala biti veća od brzine kretanja Mercedesa.

 U konkretnom slučaju Mercedes se kreće u jednom smjeru brzinom 90 km/h. U suprotnom smjeru kreće se Nissan nepoznatom brzinom. Da bismo odredili tu nepoznatu brzinu, možemo iskoristiti podatke da su oba vozila približno jednakih masa – razlika njihove mase je manja od 5 posto - te da je Mercedes promijenio smjer kretanja nakon sudara s Nissanom. Znači, Mercedes se prije sudara kretao naprijed, a nakon sudara nazad, što znači da je promjena brzine u sudaru bila veća od brzine kojom se Mercedes kretao prije sudara, odnosno bila je veća od 90 km/h - kazao je Repušić.

Dodao je da je brzinu kretanja Mercedesa utvrdio na temelju zaustavnog položaja kazaljke brzinomjera, što je, prema njegovu mišljenju, dovoljan tehnički podatak za utvrđivanje brzine.

Na upit Vržine je li to sigurno, kazao je da ništa na svijetu nije sigurno, ali da je u ovom slučaju to dovoljan podatak za utvrđivanje brzine.

Vržina je pitala i može li se metoda očitavanja brzine iz blokiranog brzinomjera koristiti samo za kontrolu nekog drugog postupka u određivanju naletne brzine.

- Ovaj podatak je podjednako pouzdan kao i podatak koji se dobije uvidom u tahografski listić teretnog vozila koje je sudjelovalo u prometnoj nesreći. U oba slučaja može se vršiti analiza nesreće na temelju spomenutih zakona sačuvanja, prvenstveno zakona sačuvanja količine kretanja (impulsa), i rezultati bi se trebali poklapati unutar granica grešaka - odgovorio je vještak.

Kazao je i da je, prema tahografskom listiću, brzina kamiona kojeg je obilazio Banožić bila 76 km/h.

Nakon njega svjedočio je Andrija Repušić, prometni vještak iz Zagreba, koji je izradio nalaz i mišljenje o ovoj prometnoj nesreći, a koji su sastavni dio sudskog spisa u ovom kaznenom postupku. Vržinu je zanimalo na temelju čega je ustvrdio da „uzrok nesreće nije nesigurna vožnja u alkoholiziranom stanju pokojnog Gorana Šarića.“

- Faktora koji dovode do nastanka nesreće može biti više, a uzrok je jedan. U izvornom nalazu od 22. ožujka, u kojem je ODO dalo nalog Centru za vještačenja „Ivan Vučetić“, a kojim se traži utvrđivanje uzroka nesreće - što je najbitnija stvar kod vještačenja - obavio sam taj zadatak i naveo koji je uzrok nesreće. U očitovanju za ovaj citirani dio pozivam se na to da je u izvornom nalazu utvrđen uzrok nastanka nesreće, a to nije vožnja u alkoholiziranom stanju oštećenika - rekao je Repušić.

Toksikološki vještaci iz Centra „Ivan Vučetić“ napisali su da je „u trenutku smrti koncentracija apsolutnog alkohola kod oštećenog bila 2,06 promila, što znači da je imenovani bio pijan i apsolutno nesposoban za vožnju.“ Stoga je Vržina pitala je li vozač Goran Šarić pod takvim utjecajem alkohola mogao na siguran način upravljati kombijem, s obzirom na izjavu toksikološkog vještaka.

- Na to pitanje ne mogu odgovoriti. To je pitanje za toksikološkog ili medicinskog vještaka - odgovorio je Repušić.

‘Mjerenja je radila i policija, a zapisnici su usklađeni‘

- Pozvan sam kao vještak, a uvid u spis tražio sam kako bih se mogao pripremiti za iskaz i dokumentacija s očevida mi je poslana od strane suda. Izvršio sam uvid u spis i znao sam broj stranice koju tražim. Na mjesto nesreće pozvalo me Županijsko državno odvjetništvo u Vukovaru, a moja mjerenja korištena su u izradi situacijskog plana nesreće i zapisnika o očevidu. Ne znam jesu li ta mjerenja korištena za podizanje kaznene prijave - rekao je sudski vještak Dražen Jeđud odgovarajući na pitanja odvjetnice Vržine, piše Jutarnji list.

Na mjesto nesreće došao je u 10:30. Kazao je da mu nije poznato jesu li do njegova dolaska preko tragova prolazila druga vozila.

- Kada sam došao na mjesto nesreće, cesta je bila zatvorena za promet. Dokumentaciju o svojim mjerenjima nisam nikome predao, a prilikom očevida mjerenja je osim mene radila i policija, a zapisnici su usklađeni. Zajedno smo mjerili tragove i zajedno upisivali jednake mjere i tragove - kazao je Jeđud, potvrdivši da je obavio i mjerenja oštećenja na vozilima, a to je činio u prostoru PU vukovarsko-srijemske, pri čemu nije utvrđivao tehničku ispravnost vozila.

Rekao je i da nije sudjelovao u izradi situacijskog plana.

- Ali sam za pripremu za današnju raspravu izvršio uvid u situacijski plan i utvrdio podudarnost svih tragova koje sam evidentirao u svojoj dokumentaciji s položajem tragova koji su upisani u zapisnik o očevidu i ucrtani u situacijski plan. Svi tragovi ucrtani u situacijski plan su isti oni koji su pronađeni na mjestu događaja prilikom obavljanja očevida - istaknuo je prometni vještak.

Na poseban upit o tragovima broj 1 i broj 2, kazao je da je trag 1 trag zanošenja prednjeg desnog kotača osobnog automobila kojim je upravljao optuženi.

- Za identifikaciju traga broj 2 potrebno je izvršiti analizu dinamike prometne nesreće i postavljanje vozila u sudarni položaj, a što mi nalogom za vještačenje nije dano u zadatak. Na osnovi tragova koje sam napravio bilo je moguće napraviti analizu dinamike prometne nesreće - objasnio je Jeđud.

Vržinu je zanimalo i koje bilješke Jeđud koristi za davanje ovog iskaza.

- To su rukom pisane bilješke koje sam napravio prilikom očevida i dokumentacija o očevidu koja mi je dostavljena za potrebe pripreme za današnju raspravu. Ove rukom pisane bilješke nisam dostavio u sudski spis - kazao je Jeđud.

Upitan je i gdje se u trenutku njegova dolaska na mjesto nesreće nalazio kamion s prikolicom kojeg je prema optužnici obilazio Banožić.

- Policajci su me obavijestili da postoji očevidac prometne nesreće, vozač kamiona s prikolicom, a kojeg je, kako su mi rekli, pretjecao optuženi Banožić u trenutku nesreće. Kazali su mi da je kamion s prikolicom pomaknut s mjesta događaja, na odmorište Kunjevci, nekoliko kilometara udaljeno od prometne nesreće. Također su me obavijestili da na tom skupu vozila nema oštećenja niti je bilo kontakta s drugim vozilima, kao i da je iz kamiona izuzet tahografski uređaj. Stoga nisam smatrao potrebnim izvršiti pregled tog skupa vozila.

Dodao je i da mu se nikada u praksi nije dogodilo da ga se pozove na mjesto nesreće, a da mu se potom ne dostavi nalog za vještačenje.

Na upit tužiteljice Obrovac kazao je da je na mjestu nesreće zatekao vozilo kojim je upravljao optuženi prevrnuto na desni bok u lijevoj kolničkoj traci, dok je kombi kojim je upravljao oštećeni bio na travnatoj bankini s istočne strane kolnika. Tijelo oštećenog se nalazilo u vozilu.

- Osim toga, pronađeni su i drugi tragovi koji su se pretežito nalazili na istočnoj, odnosno lijevoj, kolničkoj traci gledano u smjeru kretanja vozila optuženog. Svi pronađeni tragovi navedeni su u zapisniku o očevidu i ucrtani su u situacijski plan - odgovorio je Jeđud. Vržina se usprotivila pitanju je li riječ o ravnoj cesti, no Jeđudu je dopušteno da odgovori i rekao je da na mjestu događaja cesta čini ravan potez, a oko 50 metara južno od mjesta događaja cesta čini blagi desni zavoj gledano iz smjera kretanja vozila optuženog.

- Na vozilu oštećenog su dominantno nastala oštećenja većeg intenziteta na prednjem, frontalnom, više lijevom dijelu - rekao je Jeđud.

Sudsko vijeće odbilo zahtjev Banožićeve obrane

Na početku današnje rasprave Banožićeva odvjetnica Ksenija Vržina predložila je da se ne dopusti svjedočenje stalnog sudskog vještaka prometne struke Dražena Jeđuda, piše Jutarnji list.

Istaknula je da je riječ o "kontaminiranom svjedoku, jer mu je dostavljen sudski spis, a on kao svjedok nema pravo uvida u spis." Tome su se usprotivili zamjenica Općinskog državnog odvjetnika Branka Obrovac i punomoćnik obitelji Šarić, koji su istaknuli kako vjeruju da će Jeđud govoriti istinu.

Sudsko vijeće pod predsjedanjem sutkinje Davorke Rukavina odbilo je prijedlog obrane.

- To što je sud dostavio dokumentaciju iz sudskog spisa nije sporno. Smatramo da nije riječ o kontaminiranom svjedoku - rekla je Rukavina, kazavši Jeđudu da treba odgovarati samo ono što je vidio, a ne iznositi svoje stručno mišljenje.

 Nakon njega svjedočio je Andrija Repušić, prometni vještak iz Zagreba, koji je izradio nalaz i mišljenje o ovoj prometnoj nesreći, a koji su sastavni dio sudskog spisa u ovom kaznenom postupku. Vržinu je zanimalo na temelju čega je ustvrdio da "uzrok nesreće nije nesigurna vožnja u alkoholiziranom stanju pokojnog Gorana Šarića."

- Faktora koji dovode do nastanka nesreće može biti više, a uzrok je jedan. U izvornom nalazu od 22. ožujka, u kojem je ODO dalo nalog Centru za vještačenja "Ivan Vučetić", a kojim se traži utvrđivanje uzroka nesreće - što je najbitnija stvar kod vještačenja - obavio sam taj zadatak i naveo koji je uzrok nesreće. U očitovanju za ovaj citirani dio pozivam se na to da je u izvornom nalazu utvrđen uzrok nastanka nesreće, a to nije vožnja u alkoholiziranom stanju oštećenika - rekao je Repušić.

Toksikološki vještaci iz Centra "Ivan Vučetić" napisali su da je "u trenutku smrti koncentracija apsolutnog alkohola kod oštećenog bila 2,06 promila, što znači da je imenovani bio pijan i apsolutno nesposoban za vožnju." Stoga je Vržina pitala je li vozač Goran Šarić pod takvim utjecajem alkohola mogao na siguran način upravljati kombijem, s obzirom na izjavu toksikološkog vještaka.

- Na to pitanje ne mogu odgovoriti. To je pitanje za toksikološkog ili medicinskog vještaka - odgovorio je Repušić.