Andrej Plenković na poslovnom forumu Prstena: ‘Više su rasle plaće nego inflacija‘; govorio o sportu, turizmu...

Premijer Andrej Plenković sudjelovao je na poslovnom forumu Prstena, udruge Hrvata podrijetlom iz Bosne i Hercegovine, a u razgovoru s novinarom Žarkom Ivkovićem osvrnuo se na brojne aktualne teme.

Priopćenje iz Vlade o tom razgovoru prenosimo u cijelosti:

"Premijer je uvodno zahvalio i čestitao na predanom radu udruge Prsten, osobito na povezivanju Hrvata koji su podrijetlom iz Bosne i Hercegovine, a koji žive i rade u Hrvatskoj, istaknuvši njihov značajan doprinos hrvatskom društvu.

Više od milijun i 300 tisuća Hrvata, dodao je, porijeklom je iz Bosne i Hercegovine i to govori o neraskidivoj vezi između Hrvata u domovini i Hrvata u Bosni i Hercegovini, gdje su konstitutivan narod.

Osobito je izdvojio aktivnosti udruge u prenošenju znanja i iskustava, kao i potpore mladima kroz stipendije, što je ocijenio možda i najvećom vrijednosti te udruge.

Temu foruma, a to je uloga mirovinskih fondova kao investicijske poluge u hrvatskom društvu, ocijenio je odlično odabranom te najavio da će o njoj u nastavku foruma više govoriti ministri Tomislav Ćorić i Alen Ružić.

Na konstataciju da je sada u desetoj godini mandata najduži nositelj premijerske funkcije u Hrvatskoj, ali i među europskim kolegama, premijer je podsjetio na svoju poruku o važnosti političke stabilnosti, s kojom je, između ostaloga, i krenuo u izbore, a koja je osnovni preduvjet svakog upravljanja krizama, svakog napretka i razvoja.

Upitan o motivaciji za tako intenzivan ritam koji ima u svom poslu, premijer je kazao da su izazovi ti koji prije svega potiču na rad i angažman.

U svim se mandatima, dodao je, Vlada susretala s brojnim krizama na koje nije imala utjecaj, od Agrokora, pandemije, potresa, energetskih kriza i tako dalje, ali je uspjela hrvatsko društvo i gospodarstvo kroz njih uspješno provesti reagirajući na svaku brzo, pravovremeno i odlučno.

izbor čelne osobe Vrhovnog suda i troje sudaca Ustavnog suda

Na pitanje o izboru čelne osobe Vrhovnog suda i troje sudaca Ustavnog suda, premijer je pojasnio dvije procedure o kojima se radi.

Kod izbora predsjednika ili predsjednice Vrhovnog suda, kojeg predlaže predsjednik Republike, a odabire Hrvatski sabor, stav opozicije nije presudan jer parlamentarna većina ima potrebnu većinu za taj proces.

S druge strane, odabir sudaca Ustavnog suda zahtijeva dvotrećinsku većinu svih saborskih zastupnika. Podsjetio je da se u taj proces krenulo prošle godine kada je obavljen prvi dio popunjavanja Ustavnog suda sa čak deset sudaca. Tada je opozicija zahtijevala da se odabere pet sudaca koje oni predlože, a pet koje predloži parlamentarna većina.

"Dakle, tada nisu tražili da su to neki neutralni iz laboratorija proizašli pravnici", istaknuo je ilustrirajući narativ oporbe godinu i pol kasnije, pri odabiru tri preostala suca.

Sada su o ta tri suca vodili razgovore predsjednik Odbora za Ustav Ivan Malenica i njegov potpredsjednik Saša Đujić, iz SDP-a.

Premijer je naglasio da je parlamentarna većina sugerirala kandidate protiv kojih lijeva oporba ne bi trebala imati ništa protiv. A to su bili odvjetnik Sučević i sudac Vrhovnog suda Pajalić. Iz lijeve oporbe su prvo htjeli Matijašeca, a onda su se ipak odlučili za Selanca, na što su iz većine pristali.

"E, sad ne valja ni to", kazao je premijer Plenković ističući pritom pitanje političke odgovornosti.

Ustvrdio je da ponašanje oporbe jasno pokazuje da zapravo žele blokadu i pat poziciju u Ustavnom sudu koji ovako nije funkcionalan.

"To je opstrukcija, a cilj je konflikt i nemogućnost Ustavnog suda da donosi određene odluke vjerojatno zbog političke kalkulacije", odgovorio je predsjednik Vlade na pitanje što misli zbog čega oporba to radi.

Pritom je podsjetio da se, primjerice, Ustavni sud očitovao na protuustavni upad predsjednika Republike Milanovića u parlamentarne izbore, uz izdvojena mišljenja sudaca bliskih ljevici.

"To je bit. Visoka politizacija i provođenje ideološko-političke agende kroz rad ustavnih sudaca", pojasnio je.

pametna politika formiranja cijena u turizmu

Nastavak razgovora bio je posvećen turističkoj sezoni, osobito u kontekstu nedavno održanog sastanka Vijeća za upravljanje razvojem turizma.

Premijer je podsjetio da je još prije tri godine kazao da smo u Hrvatskoj otprilike dosegli granice rasta turizma istaknuvši tri važne brojke.

Prva su dolasci, kojih je godišnje oko 22 milijuna, druga je broj noćenja, što je oko 110 milijuna, a treća su prihodi od stranih turista, koji su oko 15 milijardi eura. Time se možemo usporediti s puno većim zemljama, dodao je.

Vlada je donijela deset paketa mjera vrijednih 9 milijardi eura, s ciljem očuvanja socijalne kohezije i hrvatskog gospodarstva, a posebno vodeći računa o najugroženijima. Snizili smo PDV, ograničili cijene 100 proizvoda, subvencionirali struju i plin, limitirali rast cijena naftnih derivata. Međutim, suzbijanje inflatornih pritisaka zahtijeva odgovornost svih aktera na tržištu.

Vlada je, istaknuo je, osigurala sve moguće preduvjete za uspjeh turizma, od uspjeha politike lovljenja koraka i ogromnog rasta prosjeka razvijenosti, osiguranja gospodarskog rasta, investicijama u infrastrukturu, do pulsirajućeg tržišta rada, članstva u eurozoni i Schengenu i tako dalje.

Prosječan europski turist danas se u zadnjem trenutku odlučuje gdje će na godišnji, dodao je, a pritom mu je glavni kriterij cijena.

Stoga je pozvao sve aktere u turističkom sektoru na pametnu politiku formiranja cijena koja može napraviti razliku, upozorivši na problem koji nastaje kada je u piramidi turizma ponuda srednje kategorije skuplja od konkurentnih mediteranskih tržišta.

 rast plaća veći od inflacije

Premijer Plenković osvrnuo se i na inflatorne pritiske istaknuvši da su svi paketi Vladinih mjera pomogli građanima i gospodarstvu. Podsjetio je da je Vlada do sada imala 10 paketa mjera vrijednih 9 milijardi eura upravo s ciljem nastavka politike lovljenja koraka. Uz to, naglasio je, vodili su računa o odgovornom upravljanju javnim financijama.

Također je podsjetio da je u početku prvog mandata startna pozicija ove Vlade Hrvatska bila u proceduri prekomjernog proračunskog manjka, prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, s kreditnim rejtingom na razini smeća.

"I malo pomalo, mi smo izašli iz procedure prekomjernog proračunskog manjka, izašli iz procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža i digli smo kreditni rating ne za jednu, ne za dvije, nego za pet stepenica i sad smo po sve tri agencije prvi put u investicijskom kreditnom rejtingu", naglasio je.

Kada su došle krize, Vlada je najviše vodila računa o najugroženijima kako se ne bi dogodio problem velike nejednakosti u društvu, poručio je premijer.

Uz to, one su omogućile ogroman rast, veće zapošljavanje i veće investicije, a smanjena je stopa PDV-a na brojne proizvode koji se najviše konzumiraju.

Jednako tako, ograničene su cijene za 100 proizvoda iz potrošačke košarice, a uvedena je i transparentnija politika iskazivanja cijena kao i njihovo sidrenje s određenim datumom kako bi potrošač mogao vidjeti koliko su one rasle.

"Imamo zaposlenost najveću ikad, nezaposlenost najnižu ikad, rast plaća i, kad gledate kumulativnu inflaciju, više su rasle plaće nego što je bila inflacija", kazao je premijer Plenković.

Što se tiče inflatornih pritisaka, premijer je pozvao na odgovornost svih aktera na tržištu, dodajući da će Vlada vidjeti što još može država napraviti kako bi se situacija malo više stabilizirala.

novi koncept trošenja sredstava u sportu

U dijelu razgovora o korupciji u sportskim savezima, premijer je upitan smatra li to izoliranim slučajevima ili sustavnim problemom. Ustvrdivši kako korupcija postoji svugdje, poručio je da je još važnije to što postoji borba protiv korupcije.

Istaknuvši da su tijela kaznenog progona u Hrvatskoj potpuno neovisna, premijer je dodao da nema nikakvog političkog utjecaja na bilo koji postupak.

"Onaj tko radi nešto nezakonito, za to mora odgovarati", poručio je.

Što se tiče situacije u sportu, premijer je istaknuo da je ova Vlada učinila puno za sport, podsjetivši da je proračun za sport na početku prvoga mandata bio tek 26 milijuna eura. Međutim, sve što su učinili za sport, naglasio je, nisu učinili zato da bi netko čudnovatim putovima taj novac oteo sportašicama i sportašima, trenericama i trenerima i klubovima.

Što se tiče nadzora trošenja sredstava, premijer je kazao da je ministar Glavina već pripremio novi koncept.

demografija i Hormuški tjesnac

Sljedeća tema razgovora bila je demografija. Premijer Plenković ustvrdio je da je demografska revitalizacija najvažniji konsenzualni projekt bilo kojeg aktera koji se bavi politikom.

Problem demografije, dodao je, jest horizontalan europski problem, kontinent stari i ima nedovoljnu stopu fertiliteta, a Hrvatska je danas čak i nešto iznad prosjeka.

Naglasio je ogromna izdvajanja za demografiju, čiji je proračun sada oko 840 milijuna eura, što je ranije bilo nezamislivo, a to se odnosi na razne naknade poput rodiljnih i roditeljskih, poreznu politiku, obrazovnu, a sve u cilju jačanja obitelji kao nukleusa društva.

Država stvara preduvjete, istaknuo je, međutim radi se o dugoročnom procesu koji traje desetljećima.

Na kraju razgovora premijer se osvrnuo na sukob na Bliskom istoku, u kontekstu zatvaranja Hormuškoga tjesnaca.

Pojasnio je da postoje dvije inicijative. Jednu je pokrenulo nekoliko europskih zemalja, Ujedinjena Kraljevina, Francuska, Njemačka i Italija, te druga američka, koje su praktički komplementarne.

Onih koji nisu trenutno u sukobu, dodao je, dakle nisu zaraćene strane, i koji bi mogli djelovati prihvatljivi Iranu prije svega da pomognu da se tankeri pokušaju provesti kroz Hormuški tjesnac.

Taj napor treba napraviti, istaknuo je.

"Bez energije nema ekonomije, a s većim cijenama energentima imate inflatorne pritiske, socijalne tenzije i političke etikete na kraju", poručio je premijer", stoji u priopćenju Vlade.