Nakon prvih 100 dana na čelu Hrvatske poljoprivredne komore (HPK), predsjednik Željko Mihelić poslao je jednu od najoštrijih poruka dosad: hrvatska poljoprivreda više nije ekonomski održiva, a bez ozbiljnih reformi i snažnije državne potpore domaća proizvodnja hrane nastavit će gubiti utrku s konkurencijom.
Mihelić je tako otvorio niz tema koje, kako kaže, opterećuju hrvatske poljoprivrednike, od katastrofalnih otkupnih cijena pšenice i rada Agencije za plaćanja do problema državnog poljoprivrednog zemljišta i usitnjenih gospodarstava.
Istankuo je kako je najveći dio svog dosadašnjeg mandata proveo na terenu razgovarajući s proizvođačima.
-Prvih 100 dana proveo sam među poljoprivrednicima. Poruka javnosti je jasna – ovako više ne ide. Radimo, ulažemo sve što imamo, a proizvodimo gubitak. To ekonomski više nije održivo, poručio je.
Naglasio je kako nije političar niti gradi političku karijeru, već želi otvoreno govoriti o problemima koje, tvrdi, mnogi prešućuju.
Poljoprivrednici su privatni poduzetnici koji riskiraju vlastiti kapital. Nismo socijalni slučajevi, ali nas sustav tako tretira, rekao je predsjednik HPK.
Pšenica ispod cijene proizvodnje
Posebno se osvrnuo na ovogodišnju žetvu pšenice i aktualne otkupne cijene.
Prema podacima HPK-a, trenutačna cijena od oko 150 eura po toni daleko je ispod razine potrebne za pokrivanje troškova proizvodnje u Hrvatskoj.
Dok troškovi proizvodnje u Vojvodini iznose oko 1.270 eura po hektaru, a u Mađarskoj ih dodatno ublažavaju visoke državne potpore za modernizaciju, hrvatski ratari zbog skupog goriva, gnojiva i drugih ulaznih troškova dolaze do čak 1.500 eura po hektaru.
Izračun HPK-a pokazuje da bi proizvođačima bila potrebna cijena od 220 do 250 eura po toni kako bi poslovali bez gubitka.
-Danas hrvatski ratar na svakoj proizvedenoj toni svjesno stvara gubitak od 70 do 100 eura. Takav model jednostavno nije održiv – upozorio je Mihelić.
Problem nije samo cijena
Predsjednik HPK smatra da odgovornost nije moguće stalno prebacivati na otkupljivače ili europsku poljoprivrednu politiku.
Prema njegovim riječima, jedan od najvećih problema hrvatske poljoprivrede jest izrazita usitnjenost zemljišta.
Hrvatska pšenicu proizvodi na oko 160 tisuća hektara, dok se u Vojvodini uzgaja na više od 300 tisuća hektara, a u Mađarskoj na više od milijun hektara.
Prosječno hrvatsko obiteljsko gospodarstvo pšenicu proizvodi na svega 10 do 12 hektara, raspoređenih na više manjih parcela, dok komercijalni proizvođači u Vojvodini obrađuju između 30 i 50 hektara, a u Mađarskoj više od 80 hektara u jednom komadu.
– Ne možemo se boriti protiv takve ekonomije obujma golim rukama i čistom pšenicom u zrnu. Zbog naših strukturnih slabosti postali smo sirovinska kolonija – izvozimo jeftinu sirovinu, a uvozimo skupe gotove proizvode – rekao je.
Kao ilustraciju naveo je podatak da je uvoz brašna iz Srbije premašio 22 tisuće tona, što je više od ukupnog hrvatskog izvoza brašna.
Kritike Agenciji za plaćanja
Mihelić je bio vrlo kritičan i prema radu Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.
Tvrdi kako se poljoprivrednike kažnjava i za najmanje administrativne pogreške, čime se narušava povjerenje u sustav.
Zbog toga HPK traži dva mjesta u Upravnom vijeću Agencije.
– Ne tražimo fotelje, nego mogućnost da uklonimo operativne blokade koje guše poslovanje hrvatskih poljoprivrednika, poručio je.
HPK smatra da Hrvatska mora slijediti primjer Mađarske, koja projekte ruralnog razvoja nacionalnim sredstvima sufinancira do 80 posto, dok Hrvatska ostaje na razini od 15 do 20 posto.
U Komori upozoravaju kako domaća poljoprivreda još uvijek sustiže višedesetljetni razvojni zaostatak te bez snažnijih ulaganja neće postati konkurentna.
Poseban naglasak stavljen je na ulaganja u preradu, hladnjače i nove tehnologije koje bi domaćim proizvođačima omogućile veću dodanu vrijednost.
Arkod, državno zemljište i nasljeđivanje
Mihelić je podržao izmjene vezane uz privatno poljoprivredno zemljište koje se koristi bez ugovora te istaknuo kako HPK sudjeluje u razgovorima s Glavnom upravom Europske komisije za poljoprivredu (DG AGRI) kako bi se pronašlo rješenje prihvatljivo za hrvatske proizvođače.
Kada je riječ o državnom zemljištu, Komora traži hitno rješenje koje bi omogućilo privremeni upis takvih površina u Arkod do raspisivanja natječaja za zakup. U tu svrhu već je angažiran odvjetnički ured koji priprema zakonski prijedlog.
Istodobno HPK zahtijeva donošenje novog Zakona o nasljeđivanju koji bi, po uzoru na Austriju i Sloveniju, spriječio daljnje usitnjavanje poljoprivrednih gospodarstava.
Suočen sa lošim stanjem u poljoprivrednom sektoru Mihelić je objavio da će na redovitoj sjednici Skupštine HPK u studenome svoj mandat staviti na raspolaganje članovima Komore.
Naglasio je kako taj potez nije povlačenje, nego preuzimanje odgovornosti.
-Sljedećih pet mjeseci nisu tehnički mandat, nego razdoblje jasnog ultimatuma. Iskoristit ću svaki dan da ogolim sve blokade i prisilim odgovorne da polože račune. U prosincu neka članstvo odluči želi li fikus koji klima glavom ili nekoga tko poljoprivredu vidi kao biznis koji mora biti profitabilan da bi opstao, zaključio je trenutačni predsjednik HPK.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....