Ono što smo obranili u ratu, sad ćemo izgubiti u gruntovnici - ustvrdio je to ovih dana jedan od najuglednijih hrvatskih arhitekata, autor popularnih zadarskih Morskih orgulja, akademik Nikola Bašić. Iz svih oružja napao je paket zakona o gradnji, prostornom uređenju i energetskoj učinkovitosti u zadrugarstvu, a prošlog tjedna kao predsjednik Znanstvenog vijeća za turizam Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti uputio je pismo i premijeru Andreju Plenkoviću. Bašić je zatražio odgodu donošenja zakona zbog, kako je naveo, niza uočenih nedostataka, manjkavosti i otvorenih pitanja koja bi mogla imati značajne posljedice na prostorni razvoj Republike Hrvatske.
Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić odmah je odlučio povući potez. I predstavnike HAZU-a i Akademije arhitektonske umjetnosti i znanosti pozvati na sastanak.
U utorak, dan prije nego će se paket zakona naći u Saboru u drugom čitanju, Bačić je objavio da je na sastanku dogovorena korekcija zakonskog prijedloga u dva važna pitanja. Jednim amandmanom se, prema ministrovim riječima, određuje da na zemljištu na kojem se primarno obavlja poljoprivredna proizvodnja nema građenja nijedne druge građevine osim one koja služi toj djelatnosti.
A drugi amandman odnosi se na priuštivo stanovanje. Stambene jedinice morat će se graditi tako da se maksimalno integriraju u postojeća naselja, a ne da se u tu svrhu izdvajaju posebne površine koje su udaljene od samog naselja.
Svoje zadovoljstvo nije krio ni Bašić.
- Prostoru se ovim vraća njegovu stvarnu izvornu sliku jedne autentične, specifične poljoprivredne proizvodnje koju obavlja obitelj i koja daje život tom prostoru. Zašto bismo pustili da netko po pravilu vlasničkog titulara to ostvari na prostoru koje prepoznajemo kao izvornu, nedirnutu prirodu. Zašto bismo se pačali? U ime čijeg prava, u ime kakvog razvoja - ustvrdio je Bašić. Promjenama koje su dogovorene onemogućit će se, prema njegovim riječima, “široke transformacije” koje bi mogle dovesti do toga da se za deset godina ne može prepoznati vlastitu zemlju.
Predsjednik Akademije arhitektonske umjetnosti i znanosti Hrvatske Jerko Rošin smatra da je novi zakon zajedno s prihvaćenim sugestijama poboljšanje u odnosu na postojeći.
- Postoji naš strah da će se mnoge odredbe zakona koje se donose s dobrim namjerama u praksi zloupotrijebiti. Zato mislimo da je kontrola prostora izuzetno važna, koliko je važno i donošenje zakona, posebice u segmentu koji se odnosi na inspektorat, da više ne dođe do bespravne gradnje. Iskustva nam pokazuje da neke zakonske odredbe koje vam se u jednom trenutku učine da su jako dobre, da ih život demantira - upozorio je Rošin.
Ovim dogovorom otklonjen je dio prigovora struke da zakon ne počiva na razvojnoj viziji, nego isključivo na ubrzavanju procedura koje će pogodovati investitorima.
Posebno glasna bila je oporba, koja je tvrdila da će nova pravila biti temelj za novu pljačku nalik na onu privatizacijsku. Pritom se posebno obrušavajući na urbanu komasaciju.
Bačić je sve kritike odlučno odbacivao, tvrdeći da su promjene nužne kako bi se ubrzala gradnja i pojednostavili procesi, te da će od zakona najviše koristi imati građani koji su ishođenje dozvola za gradnju čekali predugo. Pritom je naglašavao da urbane komasacije nema bez jedinica lokalne samouprave. Drugim riječima, komasacije nema ako ona nije određena urbanim planom uređenja koji donose gradovi i općine.
Zakonom koji bi, ako prođe u Saboru, trebao stupiti na snagu od 1. siječnja iduće godine potpuno bi se zabranilo etažiranje u zonama ugostiteljsko-turističke namjene, što je u nizu sredina na obali bila prava rak-rana. Investitori su znali dobiti dozvolu za gradnju hotela, a onda su “hotel” etažirali i prodavali apartmane izgrađene na zemljištu predviđenom za hotelski sadržaj. Takvo što više ne bi bilo moguće. Iznimka su jedino zone visoke kategorije hotela s 5 zvjezdica, i to pod uvjetom da minimalno 70 posto smještajnih kapaciteta čine hoteli. U tom se slučaju vile i apartmani mogu prodati isključivo stjecatelju koji upravljanje povjerava zajedničkom upravitelju u svrhu obavljanja turističke djelatnosti.
Zakon donosi i nove standarde za gradnju kampova u prostoru ograničenja. Propisana udaljenost od obale mora biti najmanje 100 metara u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja i 25 metara unutar naselja. Najmanje 40 posto površine mora biti parkovno ili prirodno zelenilo, prometne i parkirališne površine mogu zauzimati najviše 30 posto ukupne površine, dok izgrađenost kampa ne smije prelaziti 30 posto njegove površine, uključujući sve građevine i prenosive objekte.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....