Bivši voditelj tehničkih poslova Hrvatske radiotelevizije (HRT), kako piše Andrej Dimitrijević za Faktograf, neovlašteno je upadao u kompjutore svojih kolega.
Prema informacijama koje su došle do redakcije Faktografa, a koje javna televizija nije demantirala, njegovim neovlaštenim upadima bilo je pogođeno čak stotinjak djelatnika. Upućeni u ovaj skandal otkrili su kako je, koristeći svoje administratorske ovlasti, djelatnik čiji su puni podaci poznati redakciji Faktografa pregledavao, među ostalim, tuđe životopise, povijesti bolesti te čak i privatne datoteke s fotografijama s putovanja – među kojima su bile i one s djecom.
Navodno su bila kompromitirana i računala djelatnika Ravnateljstva HRT-a, Kadrovskih poslova, Pravne službe, Nabave i Marketinga. Među djelatnicima kruže glasine i kako je zaposlenik privatnim tvrtkama navodno otkrivao važne informacije o javnim nabavama, ali za to Faktograf na upit nije dobio potvrdu HRT-a.
Nakon što je rabota tadašnjeg šefa tehničkih poslova otkrivena, djelatnike kojima je upadao u kompjutore su jednog po jednog pozivali kako bi potpisali izjavu u kojoj su bili upozoreni da su im osobni podaci kompromitirani. U dokumentu koji su djelatnici morali potpisati, među ostalim, stajalo je kako se provodi istraga zbog saznanja da je jedan od radnika HRT-a neovlašteno pristupio i vršio obradu nad osobnim i drugim podacima određenih radnika HRT-a, koristeći svoje administratorske ovlasti u nedopuštene svrhe, te da su njihovi podaci bili kompromitirani.
Jedan od radnika za Faktograf je otkrio kako je sve bilo obavljeno u strogoj tajnosti i da se jako pazilo da se djelatnici koji su pozivani da potpišu izjavu ne susretnu.
Faktograf piše kako je bivši djelatnik otkriven krajem kolovoza. Forenzika je ubrzo pokazala kako je doista upadao u računala tijekom lipnja i srpnja ove godine, ali kako ništa od podataka nije spremao negdje drugdje, već ih je samo gledao. "Ako je to doista tako, tko nama jamči da za nekoliko godina nećemo imati problema zbog tih upada ili da nas se neće ucjenjivati podacima koje je on vidio? Tko nam jamči da ih doista nije negdje pohranjivao?" ogorčeno je kazao jedan radnik.
Ukazao je i na jedan apsurd. Naime, zbog toga što su poslovna računala na HRT-u imala problema s ponovnim spajanjem na printere, uputa nadređenih bila je da se prilikom odlaska s posla ona ne gase. Djelatnicama je bilo poručeno da se samo odlogiraju. Upravo je to bivšem šefu tehničkih poslova, tvrdi djelatnik, olakšalo pristupanje osjetljivim podacima drugih radnika.
No tu priča postaje još čudnija. Budući da je prema Kaznenom zakonu neovlašten i nezakonit pristup tuđem računalnom sustavu ili računalnim podacima kazneno djelo (za koje je u slučaju upada u sustave javne ustanove od posebnog interesa propisana kazna zatvora i do tri godine), za voditelja tehničke službe isprva je bio pripremljen izvanredni otkaz ugovora o radu. Međutim, već nekoliko dana kasnije ta je odluka promijenjena u sporazumni raskid ugovora o radu. No, kako doznaje Faktograf, bivši šef, koji je inače brat suca Visokog kaznenog suda, ipak nije dobio otpremninu.
Iz Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu Faktografu su odgovorili kako se u ovom slučaju provode izvidi koji su tajni, sukladno članku 206.f stavak 1. Zakona o kaznenom postupku. Iz Agencije za zaštitu osobnih podataka tvrde kako ih je HRT obavijestio o incidentu te je u tijeku nadzorno postupanje nad HRT-om.
"Kao i u svakom slučaju ako se utvrdi kršenje Opće uredbe o zaštiti podataka, sukladno svojim ovlastima, Agencija može izdati korektivnu mjeru/mjere iz članka 58. Uredbe, a u koje ubrajamo i izricanje upravne novčane kazne", odgovorili su.
Dodaju i kako su opći uvjeti za izricanje upravnih novčanih kazni propisani člankom 83. Opće uredbe o zaštiti podataka. Tako je, navode iz AZOP-a, za kršenja odredbi navedenih u članku 83. stavku 4. (primjerice nepoduzimanje odgovarajućih tehničkih i organizacijskih mjera) moguće izreći upravne novčane kazne do 10 milijuna eura, ili u slučaju poduzetnika do dva posto ukupnog godišnjeg prometa na svjetskoj razini za prethodnu financijsku godinu, ovisno o tome što je veće.
"Za kršenja odredbi navedenih u članku 83. stavku 5. (primjerice kršenje prava ispitanika) mogu se izreći kazne u iznosu do 20 milijuna eura, ili u slučaju poduzetnika do 4 posto ukupnog godišnjeg prometa na svjetskoj razini za prethodnu financijsku godinu, ovisno o tome što je veće", poručili su iz Agencije. Dakle, utvrdi li se da javna televizija nije poduzela odgovarajuće tehničke mjere te su zbog toga radnicima bila prekršena prava – prijeti im paprena kazna.
Iz HRT-a Faktografu, pak, nisu službeno željeli otkriti koliko je doista radnika bilo pogođeno nezakonitim radnjama bivšega voditelja tehničke službe, od kada do kada točno su se događali ti neovlašteni upadi, na koje su sve načine bili kompromitirani podaci ostalih radnika, što je doista pokazala njihova forenzika, je li poslovanje HRT-a bilo ugroženo tim incidentom, kako je moguće da je taj zaposlenik imao pristup tuđim računalima, na koji su način njegovi nadređeni sankcionirani, koje su sve radnje poduzete da se takvo što spriječi u budućnosti, zašto je potpisan sporazumni raskid ugovora te je li djelatnik odavao poslovne tajne ili čak ucjenjivao Upravu.
Odgovorili su tek kako su poduzeli sve zakonske radnje, mjere i prijave nadležnim tijelima vezano uz predmetni slučaj, ali da, budući da određeni postupci još uvijek traju, ne mogu komentirati dalje.
"Ističemo dodatno da su sustavi u kojima su podaci naših klijenata i korisnika sigurni te ne postoji sumnja ni bojazan od njihove ugroze. Radnopravne odnose, zbog njihove osobne i povjerljive naravi, ne komentiramo", kratko su poručili.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....