Vojislav Medić, umirovljeni major pravne službe JNA i bivši istražni sudac Vojnog suda u Beogradu, pravomoćno je osuđen na 12 godina zatvora za počinjenje ratnog zločina nad zarobljenim vukovarskim braniteljima u srpskim koncentracijskim logorima Srijemska Mitrovica i Stajićevo tijekom 1991. i 1992. godine.
Konkretno, za kaznena djela počinjena nakon pada obrane Vukovara 18. studenoga 1991., pa sve do 14. kolovoza 1992. godine, kad je u Nemetinu kod Osijeka obavljena velika razmjena preživjelih zarobljenika s obje strane po principu "svi za sve".
Kazna umanjena za dvije godine
Ovu je odluku u utorak na svojoj web-stranici, ne navodeći pritom ime niti prave inicijale optuženog, objavio Visoki kazneni sud, koji je odlučivao o žalbama na prvostupanjsku presudu Županijskog suda u Osijeku iz svibnja 2024. godine. Medića je tada sudsko vijeće osječkog suda, pod predsjedanjem suca Mirka Ljubičića, nepravomoćno osudilo na 14 godina zatvora.
VKS je tako djelomično prihvatio Medićevu žalbu te je preinačio kaznu na 12 godina zatvora, čime je pravomoćnom postala presuda kojom je proglašen krivim za počinjenje ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika.
Podsjetimo, Mediću se od svibnja 2023. godine sudilo po optužnici Županijskog državnog odvjetništva u Osijeku da je kao ispitivač Službe sigurnosti bivše JNA u logorima ispitivao te fizički i verbalno zlostavljao zarobljene vukovarske branitelje.
Izvorna ga je optužnica inkriminirala za ratni zločin nad 28 vukovarskih branitelja te i za logor u Nišu, no tužiteljica Mirjana Zubčević uoči iznošenja završnih riječi izmijenila je optužnicu i iz nje izostavila sedmero branitelja, kao i događaje iz Niša, čime je Mediću djelomično umanjena količina kaznenih djela, piše Jutarnji.
Među žrtvama su bili i današnji saborski zastupnici DP-a Stipo Mlinarić Ćipe i Tomislav Josić, koji su i svjedočili na ovom suđenju.
Uhićen je, inače, 6. lipnja 2022. godine na graničnom prijelazu Tovarnik. Od prvog trena kad je uhićen, pa do zadnjeg dana suđenja i svoje završne riječi tvrdio je da je žrtva zamjene identiteta.
Istraga protiv njega, a kasnije i optužnica, temeljila se na iskazima vukovarskih branitelja, koji su tvrdili da su Medića, kao osobu koja ih je ispitivala i zlostavljala u logorima, prepoznali i zato što je riječ o istoj osobi koja je krajem kolovoza 1991. kao izaslanik MUP-a RH došla u Vukovar, u stožer Blage Zadre, s naoružanjem za branitelje, te da je u Vukovaru bio sve do 14. rujna. Kasnije su ga, kazali su, susreli u logorima.
Medić, s druge strane, tvrdi da u inkriminirano vrijeme nije bio u Vukovaru niti u logorima, nego da je sve to vrijeme radio u Beogradu kao istražni vojni sudac. Za te svoje tvrdnje priložio je i hrpu materijalne dokumentacije u vidu sudskih spisa s Vojnog suda u Beogradu, kojom je za svaki inkriminirani dan želio dokazati da nije mogao u isto vrijeme biti na poslu u Beogradu i u Vukovaru, odnosno Srijemskoj Mitrovici i Stajićevu.
Njegova je obrana u jednom trenutku tijekom prvostupanjskog postupka na sudu iznijela i ime "bezbednjaka" Slobodana Grbića, za kojeg su ustvrdili da je ispitivao zarobljene vukovarske branitelje u Stajićevu i Srijemskoj Mitrovici te da se tamo predstavljao kao Medić, odnosno da je on osoba koja se trebala naći na optuženičkoj klupi, a da je Medić zapravo žrtva zamjene identiteta i da se protiv njega vodi montirani proces.
Sud nije povjerovao u tvrdnje o zamjeni identiteta
No sud to nije smatrao istinitim, niti je prihvatio prijedlog obrane da se Grbića, koji živi u Srbiji, sasluša putem videolinka. Medić se putem svoga branitelja Tomislava Filakovića u žalbi posebno osvrnuo na taj segment prvostupanjskog postupka, no VKS u obrazloženju svoje odluke navodi da je Županijski sud u Osijeku u tom dijelu, navodne zamjene identiteta, dobro i pravilno utvrdio činjenično stanje te je odbio takvu žalbu optuženog.
VKS navodi da je "optuženik osuđen zbog nečovječnog postupanja prema ratnim zarobljenicima, nanoseći im velike patnje i ozljede tjelesnog integriteta i zdravlja", te da je u logorima "kao jedan od ispitivača, prilikom ispitivanja ratnih zarobljenika, fizički zlostavljao zarobljenike, izlagao ih ponižavajućim postupcima, udarao gumenim crijevima, pendrekom i palicom, stavljao nož pod vrat, odobravao stražarima da tuku zarobljenike. Svime time je prisiljavao zarobljenike da daju iskaze kakvi njemu odgovaraju. Prilikom ispitivanja 20 poimence navedenih zarobljenika optuženik se iživljavao nad njima i postupao na izrazito okrutan i ponižavajući način, pri čemu im je zadavana iznimna fizička i psihička bol."
"Visoki kazneni sud Republike Hrvatske smatra da je prvostupanjski sud pravilno olakotnim cijenio optuženiku što do sada nije kazneno osuđivan, a ni prekršajno kažnjavan. Otegotnim je cijenjeno da je postupao s izravnom namjerom (umišljajem), kao najtežim oblikom kaznene odgovornosti, pobude iz kojih je počinio kazneno djelo (iznuđivanje priznanja za izmišljene zločine kojima bi se pokušala opravdati masovna ubojstva u Vukovaru i drugim gradovima).
Nadalje, pravilno je cijenjeno da je optuženik bio visoko vojno i civilno obrazovana osoba – pravnik (istražni sudac na Vojnom sudu u Beogradu), pa je tako zasigurno bio upoznat sa svim propisima i važnim međunarodnim konvencijama, a postupao je suprotno propisima i važećim međunarodnim konvencijama o zaštiti ratnih zarobljenika. Pri počinjenju djela iskazao je izrazitu upornost, bešćutnost i okrutnost, pri čemu je to činio na štetu više oštećenih žrtava koje trpe fizičke i psihičke posljedice njegova postupanja i više od 30 godina kasnije, zbog čega je šteta prouzročena kaznenim djelom nepopravljiva", navodi se u obrazloženju odluke VKS-a, ali se i dodaje kako je kazna zatvora od 14 godina neodgovarajuće odmjerena.
"Naime, s obzirom na ukupnost utvrđenih otegotnih i olakotnih okolnosti, ali i imajući u vidu protek vremena (više od 30 godina) od počinjenja djela, drugostupanjski sud ocjenjuje da će se specijalna i generalna prevencija ostvariti i kaznom zatvora u trajanju od 12 godina.
Preinačenom kaznom zatvora u trajanju od 12 godina može se ostvariti svrha kažnjavanja, uključujući i jasnu društvenu osudu zbog počinjenog kaznenog djela", istaknuli su s VKS-a, koji je ujedno odbio žalbe DORH-a i četvorice oštećenika. Mediću se u kaznu uračunava i vrijeme provedeno u istražnom zatvoru, u kojem se nalazi od lipnja 2022. godine.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....