StoryEditorOCM
Hrvatskabliskoistočni grijeh

Bolje da HDZ promijeni onoga tko im piše objave na društvenim mrežama nego da se sramote s ‘biserima‘ o SFRJ i Izraelu

Piše Petar Čikeš
19. rujna 2025. - 16:05

Otkako je nova generacija hrvatskih ljevičara okupljena pod kišobranom stranke Možemo otkrila kefiju kao zgodan ovosezonski modni detalj rat u Gazi je ubrzo postao, u njihovim očima, moralni lakmus test za cijelu političku klasu u Hrvatskoj. Taj test možemovci uporno serviraju vladajućoj stranci unaprijed znajući da će ovi na njemu pasti. 

Agilni Gordan Bosanac je nakon usvajanja rezolucije Europskog parlamenta o Izraelu na društvenim mreža obavijestio svoje pratitelja da je glasao za puno lijepih stvari poput priznanja Palestine, zaštite novinara u Gazi, sigurne plovidbe humanitarnim konvojima, te naravno za uvođenje vojnog embarga Izraelu. Zgroženo je dodao da "HDZ-ovim zastupnicima i zastupnicama čak i humanitarna pomoć kao i zaštita života novinara bile prekontroverzne pa su odlučili - glasati PROTIV ili uopće NE GLASATI."

No nisu se samo hadezeovci ‘ogriješili‘ o bliskoistočnu problematiku, niti je Bosanac jedini prozivač. Predsjednik Republike, sentimentalan prema Pokretu nesvrstanih, Arapskog ligi i devi Jasera Arafata, uz hadezeove ogorčeno je prozvao i zastupnike iz svoje bivše stranke koji su u Europskom parlamentu bili suzdržani pri glasanju o uvođenju vojnog embarga izraelu.

Dok su se SDP-ovci oporavljali od neočekivanog udarca kojeg im je zadao neformalni i neprikosnoveni vođa, iz stožerne stranke su spremno dočekali taj udarac.

"Od uobičajenih nasrtaja na HDZ i premijera Andrej Plenković čini nam se da je daleko veća vijest to što je PRH Milanović napao SDP-ove eurozastupnike jer su bili suzdržani po pitanju embarga za Izrael. Ustvrdio je da SDP ne zna gdje mu je glava. I odmah pohvalio možemovskog aktivista u Europskom parlamentu Gordana Bosanca jer je glasovao onako kako bi glasovala i komunistička Jugoslavija - da još uvijek postoji.", glasio je odgovor HDZ-a na Milanovićeve prozivke.

Naravno, nije nova vijest da je HDZ lak na uvredama. Po potrebi su iz te stranke stizale optužbe za ‘sovjetofiliju‘ kako onima koji su to zasluživali tako i onima koji nisu. Ali, ponekad se uvreda vrati kao bumerang. Osim što je nepotrebno i neukusno hipsterskog ljevičara optužiti za jugokomunistički manir, HDZ je u svom pokušaju zajedljivosti zapravo otkrio vlastito neznanje. 

Naime, HDZ-ov ‘uvid‘ u povijest seže eventualno do klasičnog perioda Hladnog rata kada je SFRJ bila solidarna s arapskim državama kao i palestinskim PLO-om, podupirući čak i anticionističke deklaracije Pokreta nesvrstanih kojeg je bila prepoznatljivi član. A kako se kod nas lako dijele etikete i izgovaraju političke psovke, poput one o simpatijama za komunistički režim i jugoslavenski državni okvir, onome tko objavljuje na HDZ-ovim društvenim mrežama dovoljno je bilo posegnuti za jeftinom analogijom: SDP, Možemo, Zoran Milanović, Gordan Bosanac = SFRJ. 

Ipak, anonimnom tipkaču, kao i onome tko ga je zadužio da piše na službenoj Facebook stranici vladajuće stranke osim uzdržavanja od otrcanog političkog prepucavanja bilo bi dobro malo bolje proučiti povijest izraelsko-jugoslavenskih odnosa. 

Danas može zvučati kao dobar vic, ali u ključnom periodu nastanka Izraela 1947.-1948. Jugoslavija je kao i druge komunističke države, za razliku od suzdržanog SAD-a, gorljivo podupirala ne samo moralno već i materijalno borbu za uspostavu židovske države u arapskoj Palestini. U pozadini takvog stava je bila kalkulacija da će Izreal postati još jedna komunistička država, budući da je cionizam tada bio snažno obilježen socijalističkim pokretom.

Stvaranje države Izrael proglašeno je 14. svibnja 1948. godine, a već sutradan su se britanske snage povukle iz te regije. Istog dana države Arapske lige (Egipat, Irak, Jordan, Jemen, Liban, Saudijska Arabija i Sirija) su proglasile rat i napale Izrael. U početnoj fazi rata židovska država se našla u nezavidnom položaju, ali joj je naruku išla loša vojna organiziranost arapskih vojski. Izraelski premijer David Ben Gurion je tada s Čehoslovačkom dogovorio kupovinu 50  aviona „Spitfire”. Jugoslovenske vlasti su dozvolile korištenje zrakoplovne piste u okolici Nikšića kao tranzitnog mjesta za obavljanje te kupoprodaje.

image

Josip Broz Tito, vješt igrač na šahovskoj ploči međunarodnih odnosa

-/Afp

Prva grupa aviona poletjela je iz Čehoslovačke prema Nikšiću 24. rujna, odakle je tri dana kasnije odletjela za Izrael. Iz Čehoslovačke je zatim poslano avionom 10 rasklopljenih „Spitfirea” u kontejnerima do jugoslovenskih luka, odakle su brodovima prevezeni u Izrael. Sljedeća grupa poletjela je prema Nikšiću 19. prosinca i poslije trosatnog leta izašli su iznad Jadrana, a zatim su, prateći obalu, stigli do Crne Gore i Nikšića. Prvi dio ove grupe je poletio za Izrael 23., a drugi 26. prosinca 1948. godine. Idućih dana transportnim avionima prevezena je i ostala oprema, da bi 31. prosinca iz Nikšića poletio transporter koji je evakuirao osoblje iz tajne baze u Crnoj Gori.

Avioni koji su stigli preko Jugoslavije sudjelovali su u izraelskim ofenzivama iz 1948. godine, kada je ratno zrakoplovstvo židovske države već imalo oko 70 aviona i oko 100 pilota. Po mišljenju istaknutog izraelskog vojnog povjesničara Meira Pa‘ila bez te pomoći u naoružanju Izrael vjerojatno ne bi pobijedio u ratu za nezavisnost 1948. godine. 

Ta povijesna epizoda je tek godinama kasnije postala neugodno i potisnuto sjećanje u Jugoslaviji pošto je Titov režim kasnije svoje izraelske prijatelje zamijenio s arapskim drugovima. Ali to ne mijenja činjenicu da u periodu kojeg Palestinci danas zovu Nakba (katastrofa tj masovno iseljavanje iz Palestine koja je pripala Židovima) komunistička Jugoslavija ne da nije uvodila vojni embargo kako insinuira nesretni HDZ nego je aktivno pomagala u naoružavanju Izraela. 

Hoće li se možda nakon ove male lekcije HDZ, kako ne bi mogao biti povezivan od strane oporbe s komunističkom Jugoslavijom, odlučiti za promjenu politike i zauzimanje anticionističkog kursa? Vjerojatno ne, ali barem bi se trebao suzdržati od lijepljenja etiketa drugima.

 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
27. listopad 2025 01:27