StoryEditorOCM
HrvatskaNeočekivano

Branio svoje polje od divljih svinja, a onda su pokucali ljudi u plavom... Evo što mu se dogodilo

Piše Stanislav Soldo
3. listopada 2026. - 12:09
Goran Sebelic/Cropix
Prati slobodnadalmacija.hr na Googleu

Uhićenje Darka Grivičića, nekadašnjeg predsjednika Hrvatske poljoprivredne komore i donedavnog člana Nadzornog odbora zbog sumnje u protuzakoniti lov ponovno je otvorilo pitanje koje hrvatski poljoprivrednici godinama postavljaju: tko će ih zaštititi kada divljač uništava ono od čega žive?

Prema policijskom izvješću, 55-godišnjak je 1. listopada na području Stare Gradiške, bez odobrenja za lov, uporabom lovačkog oružja usmrtio divljač koja se nalazila u ranije protuzakonito postavljenoj metalnoj lovci. Policija navodi i da je oružje prevozio s napunjenim spremnikom te kod sebe nije imao oružni list. Protiv njega slijedi kaznena prijava zbog sumnje u protuzakoniti lov i ribolov te optužni prijedlog zbog prekršaja iz Zakona o nabavi i posjedovanju oružja.

No Hrvatska poljoprivredna komora upozorava da iza ovog slučaja postoji puno širi problem.

image
Vlado Kos/Cropix

– Zakon se mora poštovati. O odgovornosti Darka Grivičića odlučit će nadležne institucije, a do tada mi u HPK nećemo suditi čovjeku. Ali nećemo šutjeti o onome što je tom događaju prethodilo – poručio je predsjednik HPK Željko Mihelić.

Grivičić je godinama upozoravao na štete koje divljač nanosi poljoprivrednicima. Prošle godine divlje svinje potpuno su uništile polje soje njegove obitelji. Isti problem imaju brojni poljoprivrednici diljem Hrvatske – od Slavonije do Dalmacije. Divlje svinje ulaze u kukuruz, soju i druge usjeve, dok na Pelješcu poljoprivrednici upozoravaju na štete u vinogradima.

Problem je jednostavan: poljoprivrednik mjesecima ulaže novac, rad i vrijeme, a nekoliko noći divljači može uništiti cijeli urod.

HPK pritom podsjeća da je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u srpnju 2025. donijelo Naredbu o smanjenju brojnog stanja pojedine vrste divljači, kojom je predviđeno smanjenje brojnosti divljih svinja, a rok provedbe nakon više izmjena produljen je do 31. prosinca 2026.

Komora zato ponovno pita: tko kontrolira provedbu državnih naredbi, tko odgovara kada se one ne provode i tko je odgovoran za štetu koju divljač napravi poljoprivredniku?

– Kako je moguće da država tako brzo reagira kada treba pronaći i privesti čovjeka, a tako sporo kada treba pronaći odgovornost za štete koje godinama nastaju na hrvatskim poljima? – pita Mihelić.

HPK naglašava da ne opravdava kršenje zakona, ali smatra da se ne smije zanemariti razlog zbog kojeg je problem ponovno dospio u središte pažnje.

image
Goran Sebelic/Cropix

Jer pitanje nije samo što je napravio jedan poljoprivrednik.

Pitanje je što treba napraviti poljoprivrednik kojem divljač iz noći u noć uništava usjev, a zakonski sustav zaštite ne daje mu dovoljno učinkovito rješenje.

Ako država propisuje pravila, onda mora osigurati i njihovu provedbu. Ako poljoprivrednik ne smije sam riješiti problem, mora znati tko će ga riješiti umjesto njega  i tko će nadoknaditi štetu.

Slučaj Grivičić zato ponovno otvara raspravu o Zakonu o lovstvu i odgovornosti za štete od divljači.

Jer poljoprivrednik ne može živjeti od obećanja. Njegov urod raste na njivi i ako ga divljač uništi, račun na kraju plaća sam poljoprivrednik.

– Kad divlja svinja uništi urod kukuruza ili pojede i pogazi vinograd, na kraju ispadne da su krivi kukuruz ili vinograd jer se nisu zaštitili od divljači – rezolutni su poljoprivrednici sa kojima smo razgovarali.

image
Vlado Kos/Cropix
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
03. listopad 2026 12:34