Bio je to prizor od kojeg bi fašistima stalo srce, kad bi ga imali: u Europskom parlamentu u Strasbourgu orila se slavna antifašistička pjesma “Bella Ciao”. Izveo ju je zbor “Praksa” iz Pule, uveličavši otvorenje izložbe “Antifašizam danas: Od otpora do prava”, koju je u organizaciji Ureda SDP-ova europarlametarca Marka Vešligaja postavila povjesničarka Nataša Mataušić.
Izložba je otvorena 16. lipnja, uoči Dana antifašističke borbe te povodom 85 godina od početka organiziranog otpora fašizmu u Hrvatskoj. Na dvadesetak izloženih panoa prikazana je – tekstom i fotografijama - antifašistička borba po hrvatskim regijama, kao i posebni aspekti te borbe: brigade nacionalnih manjina; katolički svećenici u Narodnooslobodilačkom pokretu (NOP); žene partizanke; ilegalci u gradovima; primjeri građanskog otpora...
Vođi antifašističke borbe Josipu Brozu Titu posvećen je poseban pano, ali na izložbi nalazimo i ratnu fotografiju Franje Tuđmana, u sklopu panoa “Hrvatsko zagorje i sjeverozapadna Hrvatska”. Snimljena u jesen 1943., fotografija prikazuje mladog Tuđmana kako leži u borbenom stavu s mitraljezom, odjeven u partizansku uniformu s petokrakom na kapi, okružen borcima Drugog zagorskog partizanskog odreda čiji je bio politički komesar. Na panou “Dalmacija” navodi se da je naša regija dala između 80 i 100 tisuća partizana, a među izloženim fotografijama najpotresnija je ona koja prikazuje zarobljene borce Prvog splitskog partizanskog odreda, snimljena u kolovozu 1941., samo koji dan prije nego što će svi biti strijeljani na Ruduši.
Nije AC Spalato, nego Hajduk
Svoje mjesto na izložbi našao je i Hajduk. Fotografija iz travnja 1945., snimljena u dalmatinskom izbjegličkom logoru u El Shattu, prikazuje igrače Hajduka uoči utakmice protiv momčadi zbjega. U popratnom tekstu ističe se da je za talijanske okupacije Hajduk odbio promijeniti ime u AC Spalato i igrati u talijanskoj ligi, da su u proljeće 1944. Hajdukovi igrači izbjegli na Vis i postali nogometna momčad Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije (NOVJ), te da su na turneji po Italiji i Bliskom istoku “pobijedili mnoge savezničke timove, pa čak i njihove reprezentacije”.
Zanimljiv je i pano o katoličkim svećenicima koji su sudjelovali u Narodnooslobodilačkom pokretu (NOP), jer pokazuje da je među katoličkim klerom u Hrvatskoj bilo i onih svećenika koji su stali na pravu stranu povijesti.
“Pojedini su sa svojih propovjedaonica javno podizali glas protiv ustaških zločina, drugi su aktivno potpomagali NOP ili pak bili njegovi aktivni sudionici i obavljali vjerske obrede u jedinicama NOP-a kao vjerski referenti. Najpoznatiji svećenik koji se pridružio NOP-u bio je msgr. dr. Svetozar Rittig, župnik crkve Svetoga Marka u Zagrebu. (...) U NOP-u je sudjelovalo 75 svećenika, a njih 43 je izgubilo život zbog suradnje s NOP-om, većina u ustaškom logoru Jasenovac”, stoji u tekstu.
Kako se dalje navodi, jedan od njih bio je i Franc (Franjo) Rihar, župnik u Gornjoj Stubici koji je odbio služiti svečani Te Deum na prvu obljetnicu uspostave NDH, 10. travnja 1942., nakon čega je odveden u logor Jasenovac, gdje je u listopadu 1942. ubijen.
’Moj Zagorac Tito’
Organizator izložbe Marko Vešligaj hrvatskim je novinarima uoči otvorenja izložbe rekao da mu je cilj bio “odati počast hrabrim ljudima koji su ustali protiv fašizma”, ali i upozoriti na “povijesni revizionizam i puzajući fašizam koji danas postoji u brojnim europskim državama”, uključujući i Hrvatsku. Slične poruke Vešligaj je odaslao i u govoru na otvorenju izložbe:
- Za Hrvatsku antifašizam nije samo pitanje povijesnog sjećanja. Antifašizam je i jedan od temelja hrvatske državnosti. Odluke ZAVNOH-a postavile su temelje suvremene hrvatske države. I danas se Ustav RH poziva upravo na te odluke – rekao je Vešligaj.
Kako je pojasnio, “hrvatska inačica fašizma, utjelovljena u ustaškom pokretu, nikada nije uživala široku podršku hrvatskih građana”, a svoju je vlast “održavala terorom, oslanjajući se na nacističku Njemačku i fašističku Italiju”.
- Rezultat su rasni zakoni, logori, progoni, masovna ubojstva i predaja dijelova hrvatskog teritorija. No, na to zlo odgovorili su hrvatski rodoljubi i antifašisti. Prije 85 godina, okupljeni oko antifašističkog pokreta, pozvali su na ustanak protiv okupatora i domaćih kvislinga. Predvođen mojim Zagorcem Josipom Brozom Titom, partizanski pokret prerastao je u najveći organizirani pokret otpora fašizmu u okupiranoj Europi - rekao je Vešligaj.
SDP-ov europarlamentarac je podsjetio i da Europska unija nije nastala samo kao gospodarski ili politički projekt, “nego prije svega kao mirovni projekt, izgrađen na iskustvu otpora fašizmu, obrani ljudskog dostojanstva i vjeri da se tragedije prošlosti više nikada ne smiju ponoviti”.
Sloboda vrijedna borbe
U zaključku govora Vešligaj je povukao paralelu između hrvatskih partizana iz Drugog svjetskog rata i hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, ustvrdivši da suštinske razlike između njih nema.
- Često se pokušava stvoriti lažna dilema između hrvatske državnosti i antifašizma. Takve dileme nema. Hrvatski antifašisti borili su se protiv fašizma i okupacije, a hrvatski branitelji 45 godina kasnije u pravednom Domovinskom ratu branili su pravo Hrvatske da bude slobodna, demokratska i neovisna država. U središtu obje borbe bila je ista vrijednost: sloboda - zaključio je hrvatski zastupnik pred stotinjak okupljenih eurozastupnika i gostiju iz Hrvatske.
Nakon Vešligaja govorila je predsjednica grupacije Socijalista i demokrata u Europskom parlamentu, španjolska političarka Iratxe Garcia Perez, koja je naglasila da značenje hrvatskog antifašizma nadilazi granice Hrvatske:
- Hrvatski antifašistički pokret važan je dio europske povijesti, a ne samo hrvatske povijesti. Kad je fašizam nasrnuo na Europu, hrabri ljudi iz Hrvatske pružili su otpor. Među njima su bili radnici, studenti, intelektualci i veterani Španjolskog građanskog rata, ljudi koji su vjerovali da je sloboda vrijedna borbe – rekla je Garcia Perez.
Autorica izložbe, povjesničarka Nataša Mataušić, poručila je da izložba o antifašističkom otporu u Hrvatskoj tijekom WW2 “povezuje vrijednosti za koje se tada borilo s pravima koja danas uživamo u ujedinjenoj Europi, utemeljenoj na antifašističkim načelima”.
- Izložba je tu da podsjeća i na ulogu Hrvatske u europskom antifašističkom pokretu i njezin doprinos pobjedi nad fašizmom. Sudjelujući u antifašističkoj koaliciji, Hrvatska je postala dijelom snaga koje su se borile za slobodu, ljudsko dostojanstvo i temeljna prava svih ljudi – rekla je Mataušić.
I Nijemci se divili
Nakon izložbe održan je okrugli stol o važnosti povijesnih pokreta otpora protiv nacifašizma i o njihovu doprinosu oblikovanju suvremenog okvira politika Europske unije, na kojem su govorili hrvatski povjesničari Hrvoje Klasić i Tvrtko Jakovina, te francuski povjesničar Xavier Bougarel, ekspert za Drugi svjetski rat na Balkanu.
- Mnogi bi danas voljeli da možemo spominjati hrvatski antifašizam bez da spominjemo komuniste. Ali ne možemo, jer bez komunista, predvođenih Josipom Brozom Titom, ne bi bilo antifašističkog pokreta. Mnogi bi voljeli da je HSS poveo hrvatski narod u šumu, ali nije. Upravo su komunisti pod jednu zastavu okupili Hrvate, Bošnjake, Srbe ... koji su se u građanskom ratu međusobno trebali istrijebiti. Širom Jugoslavije oni su se ubijali međusobno, a u partizanima su ginuli jedan za drugoga – rekao je Klasić.
Kao ključne zamašnjake antifašističkog otpora Klasić je naveo “srpsko stanovništvo, koje je doživjelo genocid i egzistencijalnu ugrozu, kao i Hrvate Dalmacije i Istre, koje je fašizam svojim zločinima pozvao na otpor”.
Francuski povjesničar Bougarel istaknuo je da su hrvatski partizani na oslobođenim teritorijima organizirali svakodnevni život putem Narodnooslobodilačkih odbora (NOO), koje su često činili mladi ljudi i žene, “dakle skupine koje su u Kraljevini Jugoslaviji bile marginalizirane”. Hvaleći rad NOO-a, Bougarel je naveo da su se čak i Nijemci divili njihovoj organiziranosti.
- Imate izvještaje njemačkih generala da je život na tim oslobođenim teritorijima bolje organiziran nego na teritoriju koji kontrolira NDH – rekao je francuski povjesničar.
Jakovina je govorio o tome na koji se način partizanska pobjeda reflektirala na izgradnju Jugoslavije i njen ugled u hladnoratovskom svijetu.
Mrak revizionizma
- Ta pobjeda je puno značila jer je omogućila Titov raskid sa Staljinom 1948. godine, što je prva socijalistička dekolonizacija u svijetu. Tada je Jugoslavija izgradila svoj jedinstveni vanjskopolitički položaj kakav male zemlje rijetko imaju – ustvrdio je Jakovina.
Klasić je govorio i o partizanskoj odmazdi na Bleiburgu i Križnom putu, koju je smjestio u kontekst povijesne činjenice da je Njemačka kapitulirala 8. svibnja 1945., čime je završen rat u čitavoj Europi, a da se vojska NDH nije htjela predati nego se borila još tjedan dana, što je doprinijelo silini partizanske osvete.
- Zločini su bili masovni. Najviše su stradali ustaški i domobranski časnici, dok za žene i djecu nema opravdanja. Do 90-ih se nije govorilo o tome, a od 90-ih se o tome govori problematično, na način da se svi ubijeni predstavljaju kao nevine žrtve. Treba govoriti o Bleiburgu, ali i o zločinima koje su ti stradali ljudi s Bleiburga napravili u prethodne četiri godine – rekao je Klasić. Francuski povjesničar Bougarel je ustvrdio da se događaji na Bleiburgu ne mogu razumjeti ako se ne uzme u obzir ono što se prethodno dogodilo u Grčkoj. Tamo su se nakon njemačkog povlačenja Britanci počeli boriti protiv komunista (kojima su dotad pomagali u borbi protiv Nijemaca) koristeći grčke kolaboracioniste.
- Jugoslavenski komunisti su vrlo pomno pratili situaciju u Grčkoj i to je također bio razlog surovosti partizanske osvete na Bleiburgu, kako bi spriječili grčki scenarij u Jugoslaviji – rekao je Bougarel.
Okrugli stol je završen obraćanjem predsjednika Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH Franje Habulina, koji je naglasio specifikum hrvatskog antifašizma u odnosu na ostatak Europe.
- Mi smo rijetka zemlja koja je imala općenarodni oružani ustanak protiv fašizma, a ne samo pokret otpora kao u drugim zemljama. To je važno znati i čuvati sjećanje na tu borbu kako nas ne bi pojeo mrak revizionizma – poručio je Habulin.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....