„Moguće su reperkusije rata na Bliskom istoku na migrantska kretanja. I dosad je velika većina migranata u Hrvatsku dolazila s Bliskog istoka. Pratimo sve što se događa i ne možemo biti optimisti da će se završiti tako brzo kao prošli napad na Iran. Ovo može imati utjecaja prije svega na energetiku, ali prepustimo to analizama u danima koji dolaze”, kaže u Briefingu Jutarnjeg lista potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
„Još smo 2017. shvatili da neće nitko štititi naše granice ako to sami ne činimo. Jako smo se oko toga angažirali i to sigurno daje rezultate. Manji je pritisak posljednjih godinu-dvije. To je posljedica promjene narativa na razini EU-a, koja sve više govori o tome da prihvaćanje migranata i davanje azila više nije održivo. Europski čelnici danas govore ono što smo mi govorili od samog početka. Jedno je humanitarna dimenzija, za što smo uvijek otvoreni, jer ima ljudi kojima je potrebna međunarodna pomoć, ali da netko uđe u Hrvatsku i kaže da treba azil i u procesu je iz kojeg ga se ne može isključiti – to jednostavno tako ne ide”, poručuje Božinović. Upozorava da su u nekim državama ojačale krajnje desne političke opcije upravo na antimigrantskom sentimentu. U Hrvatskoj, tvrdi, nije tako.
„Novim zakonskim izmjenama na razini EU-a nastoji se doskočiti zlouporabi azilnog sustava. Poruka da se u Europu neće moći tako lako ući utjecat će na dio ljudi da uopće ne dolaze. U državama koje imaju vanjsku granicu EU-a procedure se sele na tu vanjsku granicu. To znači da se netko tko je izrazio namjeru za azil ili podnio zahtjev više neće moći kretati dok se u zatvorenoj proceduri ne utvrdi ima li za to uvjete. Praksa zadnjih godina pokazuje da je mnogima cilj doći na europske socijalne programe i ništa ne raditi”, govori Božinović, dodajući da se ovaj tjedan nastavljaju razgovori s lokalnim čelnicima u vezi s otvaranjem centra u Željavi u Lici, protiv čega su prošli tjedan prosvjedovali građani u Korenici.
„Već imamo jedan takav centar u Dugom Dolu u Karlovačkoj županiji, iznad Krnjaka. Od prošle godine, kada je otvoren, kroz taj centar prošlo je oko 5000 ljudi. Kad pitate ljude u Krnjaku, nitko ih nije vidio. To su centri zatvorenog tipa, gdje se odrađuju procedure. Tijekom 12 tjedana donosi se odluka je li neka osoba kandidat za međunarodnu zaštitu ili je se vraća odakle je došla. U našem političkom prostoru neki paničari govore o nekim tajnim letovima kojima nam se dovoze migranti. Ti letovi nisu tajni. To su čarter-letovi. Prošle godine 1300 ljudi po Dublinskom sporazumu vraćeno je u Hrvatsku, a Hrvatska je oko 8000 ljudi vratila u treće zemlje”, objašnjava Božinović.
„Značajan broj ljudi u BiH i Srbiju dolazi komercijalnim letovima kao turisti. Kada slete u Sarajevo ili Beograd, stupaju u kontakt s krijumčarima, koji ih pretvaraju u nezakonite migrante i traže azil u EU-u. EU je donijela popis sigurnih trećih zemalja na kojem su navedene neke države na sjeveru Afrike i na Bliskom istoku, ali i zemlje zapadnoga Balkana, kandidatkinje za članstvo u EU-u, koje imaju obvezu uskladiti svoj vizni sustav s viznim sustavom EU-a. Građani Turske za EU trebaju imati vizu, a za BiH ne trebaju. Mogu razumjeti da je za BiH to osjetljivo političko pitanje, ali jednostavno je tako da će građani Turske trebati vizu za ulazak u BiH ili BiH neće moći ići dalje prema EU-u. Isto vrijedi i za ulazak državljana Rusije u Srbiju”, otkriva Božinović.
Objašnjava da azil ne može biti migracijski kanal, a većini onih koji ga traže u Hrvatskoj nije cilj kod nas dobiti međunarodnu zaštitu, nego se dokopati Njemačke.
„Zato je od tisuću podnesenih zahtjeva za azil azil dobilo 25 ljudi. To je mali, ali realan broj. Stojimo iza svake odluke koju donesemo u vezi s azilom”, naglašava Božinović i tvrdi da je Hrvatska vrlo učinkovita u hvatanju i sankcioniranju krijumčara migranata. Prošle godine uhićeno ih je više od 1200.
„Samo u Egiptu je oko 9 milijuna izbjeglica. Teško je procijeniti koliko će aktualna intervencija protiv Irana stvoriti novih izbjeglica. Ti ljudi u Europi neće biti dobrodošli. Kapaciteti su puni. U Hrvatskoj je više od 30.000 izbjeglica iz Ukrajine. Oni se ni po čemu ne razlikuju. Žao mi je što govorim o tim kategorijama, ali jednostavno je tako. Najbitniji nam je naš nacionalni interes”, kaže Božinović, napominjući da su strani radnici u Hrvatskoj i kao počinitelji i kao žrtve kaznenih djela na razini statističke pogreške.
„Hrvatska je po svim objektivnim parametrima jedna od najsigurnijih država u Europi, a to je upravo zato što je naša policija vrlo učinkovita. Po razrješenosti kaznenih djela u samom je europskom vrhu. Velik broj stranih radnika ne utječe na našu sigurnost i Hrvatska će sigurno i dalje biti jedna od najsigurnijih zemalja”, govori Božinović, koji je uvjeren da će biti dovoljno škola u kojima će strani radnici moći učiti i polagati ispite iz hrvatskoga jezika, što im je po novome i zakonska obveza. Država je, otkriva, dosad osigurala 10.000 vaučera za učenje hrvatskoga, koje je iskoristilo svega nekoliko stotina stranih radnika. Procedure za izdavanje i produljenje radnih dozvola, dodaje, ne mogu trajati kraće od 90 dana.
Zbog novog europskog EES sustava ulaska u EU mogu se, kaže, očekivati duža čekanja na granicama sa Srbijom i BiH.
Otkriva da MUP razmatra ideju da se vozačka dozvola B kategorije može dobiti sa 17 godina, ali pod uvjetom da godinu dana u automobilu mora biti i stariji suvozač kako bi se mladi vozači postupno uvodili u promet. Ističe da samo tri države EU-a imaju više poginulih u prometu na milijun stanovnika od Hrvatske. Razlog tomu, kaže, i taj je što je zbog turista i međunarodnih koridora promet vrlo intenzivan.
„Najviše se gine na lokalnim cestama, koje nam nisu tako kvalitetne kao autoceste, a tu su i alkohol i brzina”, zaključuje Božinović.
Cijelu emisiju Briefing možete pogledati OVDJE.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....