Dijana Mayer: ‘Proizvod koji mladi uzimaju i na nastavi osobito je opasan! A ova ovisnost uništava cijele obitelji...‘

"Naše istraživanje pokazuje poražavajuće podatke da 20 do 30 posto mladih između 11 i 15 godina svakodnevno puši cigarete. S 11 godina ih je 10 posto koji puše, a u prvom razredu srednje škole od 25 do 30 posto. To je jako puno. Osim cigareta, sve više konzumiraju grijani duhan, e-cigarete i nikotinske vrećice", otkriva u Briefingu Jutarnjeg epidemiologinja dr. sc. Dijana Mayer, voditeljica Odjela za praćenje i unaprjeđenje zdravlja školske djece i mladih u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo i docentica na Studiju medicine na Hrvatskom katoličkom sveučilištu.

Dodaje da su nikotinske vrećice posebno opasne jer ih mladi koriste za vrijeme nastave. Izgledaju kao žvakaće gume i stave se na desni ispod gornje usne, u njima nema duhana, ali sadrže dehidrirani nikotin koji vrlo brzo dolazi do mozga, za samo sedam sekundi, i potiče izlučivanje dopamina koji stvara osjećaj ugode i opuštenosti.

"Nikotin je adiktivniji od heroina. Vrlo brzo stvara i fizičku i psihičku ovisnost. Dugotrajno ti proizvodi izazivaju bolesti. Duhanska industrija će reći da su proizvodi od grijanog duhana manje štetni od klasičnih cigareta, no nemamo dovoljno istraživanja. U njima nema katrana ni nusprodukata gorenja, ali je i sam nikotin štetan, a tko zna koje ćemo bolesti zbog tih proizvoda imati za pet ili deset godina", govori Mayer pa dodaje da se konzumiranjem e-cigareta punjenih aromatiziranim tekućinama koje sadrže nikotin ne udiše samo vodena para nego i razni kemijski proizvodi i teški metali koji su kancerogeni.

"Znamo za jedan novi oblik upale pluća koji se pojavio 2019., lipoidna pneumonija, a riječ je o ozljedi plućnih alveola uslijed udisanja vruće pare. Za okorjelog pušača koji ima 50 godina i 30 godina puši dvije do tri kutije cigareta dnevno i sigurno je razvio promjene na svom kardiovaskularnom i respiratornom sustavu, može biti manje štetno ako prijeđe na e-cigarete. No, važno je tekućine kupovati od ovlaštenih proizvođača i dobavljača jer je na njima ipak neka deklaracija, što znači da se proizvodi kontroliraju. To je čista kemija i ne može biti zdravo. Bilo bi dobro da se nakon 6 do 8 tjedana pušač odvikne i od e-cigareta, ali vrlo često on nastavi dalje to pušiti ili puši i elektronske i obične cigarete", ističe Dijana Mayer, dodajući da je velika mogućnost da će mladi koji počnu s e-cigaretama, nakon nekog vremena prijeći i na duhanske proizvode.

"U Hrvatskoj je prisutan blagi trend smanjenja pušenja, ali smo još uvijek u samom vrhu u Europi. U školama se jako dobro provode edukacije o štetnosti pušenja, no kod nas su pušenje, kao i pijenje alkohola, prihvatljiva ponašanja. Pogledajte kako slavimo, nazdravljamo, tugujemo... Nema fešte od rođenja do smrti na kojoj nema alkohola. Pijemo u svim prigodama. A mi odrasli smo obrazac ponašanja djeci. Ako majka s djetetom u kafiću naručuje pivo ili vino, dijete s vremenom misli da je to normalno i prihvatljivo. Prema našim istraživanjima, 60 posto djece koja navode da su pušila izložena su duhanskom dimu u vlastitom domu i obitelji. Dijete koje odrasta u obitelji pušača i alkoholičara ima veće šanse da jednog dana posegne za cigaretama i alkoholom", napominje Mayer.

Otkriva i da je 70 posto djece u istraživanju reklo da bez problema može nabaviti bilo koji duhanski proizvod iako je zabranjena prodaja duhanskih proizvoda i alkohola mlađima od 18 godina. Kaže da konzumacija marihuane među mladima nije u porastu nego je stabilna. Marihuana je također mladima lako dostupna.

"Naši mladi puno piju, 70 posto 15-godišnjaka priznaje da je probalo alkoholno piće. I po tome smo među deset najgorih europskih zemalja. Zabrinjavajuće je što naši srednjoškolci piju pet, šest ili više pića za redom s ciljem opijanja. To radi 20 posto onih koji piju. Roditelji im za to daju novac", govori Mayer. Naglašava da se reklamiranjem piva mladima ne šalju dobre poruke, ali su zato tu odrasli da djeci objasne da je i pivo alkoholno piće i da je štetno. Problem je, smatra, kada roditelji to djeci govore, a na obiteljsko okupljanje idu s kašetom piva. Tvrdi da nema zdravijeg pića od obične vode koja curi iz slavine.

"Čak 20 posto djece i mladih nam je reklo da im je kladionica na manjoj udaljenosti od 500 metara od škole. Kladionice i kockarnice nisu samo štetne za one koji se klade nego i za cijele njihove obitelji jer je to ovisnost koja ljude sve više vuče, pa neki prokockaju stanove i imanja. Djeca u adolescentskoj dobi eksperimentiraju, ali to mora biti u nekim granicama. Svatko ima u svojoj blizini neku osobu koja puši, pije ili kocka i na to treba mladima ukazati. Rekla bih da je od svih tih ovisnosti kockanje najopasnije jer uništi cijelu obitelj", ističe Dijana Mayer.

Otkriva da naši mladi stupaju u spolne odnose kasnije nego mladi u većini drugih europskih zemalja. "Prema istraživanju, 20-ak posto mladih je s 15 godina stupilo u prvi spolni odnos. Zabrinjava da je samo polovica njih koristilo prezervativ. Apeliramo na mlade da što kasnije stupe u spolni odnos, u dobi što bližoj punoljetnosti ili fakultetu. Nije normalno da djeca od 12 ili 13 godina imaju spolne odnose, a ima i takvih slučajeva", govori Mayer, dodajući da je postotak mladih koji rano stupaju u spolne odnose podjednak kao i prije 10 ili 20 godina.