Europa, a osobito Balkan pod ‘toplinskom kupolom‘: čeka nas neuobičajeni fenomen na početku ožujka

Vrijeme nad Europom ulazi u potpuno novu fazu. Kako piše meteorološki portal Severe Weather, nakon gotovo mjesec dana obilnih kiša, snijega i poplava u Španjolska i Portugal, veliki dio kontinenta zahvatit će neuobičajeno toplo razdoblje – i to usred veljače.

Najizraženije zatopljenje očekuje se u središnjoj Europi i na Balkanu, gdje će se ovoga tjedna, osobito u nizinama, osjetiti pravi proljetni ugođaj. Temperature će se penjati prema 20 °C, dok će u višim predjelima započeti naglo topljenje snijega, što otvara i realnu opasnost od lokalnih poplava u dolinama i uz manje rijeke.

Što je zapravo toplinska kupola?

Iza naglog zatopljenja stoji meteorološki fenomen poznat kao toplinska kupola. Riječ je o snažnom i stabilnom području visokog tlaka koje se razvija u višim slojevima atmosfere i djeluje poput poklopca nad velikim dijelom kopna.

Topli zrak ostaje „zarobljen“ pri tlu, dok je prodor hladnijeg zraka sa sjevera gotovo onemogućen. Zrak unutar tog sustava kruži – uzdiže se i spušta – što dodatno pojačava zagrijavanje prizemnih slojeva, ali i ubrzava otapanje snijega u planinama.

U nekim situacijama takav obrazac može potrajati i više dana, pa čak i tjednima, a posljedice osjećaju i ljudi i okoliš.

Planine pod posebnim pritiskom

U području Alpe i ostalih visokogorskih regija s obilnim snježnim pokrivačem, očekuje se naglo topljenje snijega. To može uzrokovati brz porast vodostaja planinskih rijeka i bujica, osobito u zatvorenim dolinama.

Lokalne službe već upozoravaju na mogućnost kratkotrajnih, ali iznenadnih poplava, posebice ako se zatopljenje spoji s kišnim epizodama.

Kako toplinski val djeluje na ljude?

Stručnjaci upozoravaju da i zimsko zatopljenje može imati ozbiljne posljedice. Dugotrajnije izlaganje neuobičajeno visokim temperaturama, uz povećanu vlagu, povećava rizik od dehidracije, iscrpljenosti i toplinskog udara.

Najugroženiji su stariji građani, djeca, kronični bolesnici te svi koji rade na otvorenom – građevinari, poljoprivrednici i komunalne službe. Već nekoliko sati rada na suncu, uz visoku vlagu, može dovesti do naglog pogoršanja zdravstvenog stanja.

Kako će se vrijeme razvijati tijekom tjedna?

Početak tjedna (ponedjeljak – utorak)

Područje visokog tlaka sa zapada i Mediterana širi se prema unutrašnjosti kontinenta. Zapad i jug Europe već bilježe temperature koje su i do 10 stupnjeva iznad prosjeka za veljaču, a središnja Europa postupno ulazi u toplu fazu.

Sredina tjedna (srijeda – četvrtak)

Toplinska kupola preuzima kontrolu nad velikim dijelom kontinenta. U nizinama Njemačka, Austrija, Slovenija i Hrvatska očekuju se temperature između 14 i 18 °C, a lokalno i više.

U planinama, osobito u Alpama, ubrzano topljenje snijega postaje glavni meteorološki problem tjedna.

Kraj tjedna (petak – nedjelja)

Zatopljenje se širi prema istoku i jugoistoku kontinenta te zahvaća Italiju i veći dio Balkana. U mnogim gradovima temperature će se približiti 20 stupnjeva, dok će i sjeverniji dijelovi Europe osjetiti iznadprosječno toplo vrijeme.

Brza prognoza po regijama

Središnja Europa (Njemačka, Austrija, Slovenija, Hrvatska): 14 – 18 °C, lokalno do 20 °C

Područje Alpa: snažno topljenje snijega, povećan rizik od bujičnih poplava

Italija i jugoistok Europe: 15 – 20 °C

Zapad Europe: u nizinama i do 22 °C

I u Hrvatskoj – pravi mali temperaturni šok

U gradovima poput Zagreb i Split očekuju se vrijednosti koje više nalikuju travnju nego kraju veljače.

Što nas čeka u ožujku?

Iako će toplinska kupola obilježiti završetak veljače, meteorološki modeli upućuju na to da bi se početkom ožujka ponovno mogla otvoriti „atlantska vrata“. To znači povratak promjenjivijeg i dinamičnijeg vremena.

Drugim riječima – proljetni ugođaj stiže naglo i kratko, ali snažno. Za središnju Europu i Balkan to je i prilika za prve tople dane, ali i ozbiljno upozorenje koliko nagle promjene mogu biti opasne, osobito u planinskim i snijegom bogatim područjima.