Evo koliko hrvatskih iseljenika živi u prekomorskim i europskim državama i koliko ima njihovih potomaka...

Tradicionalno, Hrvatska je zemlja iseljavanja. Potrebno je izdvojiti nekoliko razdoblja koja označavaju imigraciju Hrvata:
► Od 1880-ih do Prvog svjetskog rata: Sjedinjene Države, Latinska Amerika, Južna Afrika, Australija, Novi Zeland
► Od 1918. do Drugog svjetskog rata: Njemačka, Francuska, Belgija
Na kraju i neposredno poslije Drugog svjetskog rata: Argentina i druge zemlje u Latinskoj Americi i Sjevernoj Americi
► Nakon 1965. godine: Zapadna Europa, Australija, Novi Zeland i Kanada
► Nakon 1990-ih: Njemačka, Švicarska, Austrija, Kanada, SAD, Australija i Novi Zeland

Hrvati su iseljavali iz ekonomskih i političkih razloga. Starije hrvatsko stanovništvo u inozemstvu, prvenstveno "ekonomska imigracija" u inozemstvu još uvijek pokazuje interese za događanja u domovini, dok je mlađa generacija već asimilirana, no uglavnom zainteresirana za hrvatske korijene.

Vrlo specifična skupina hrvatskih doseljenika sastoji se od "ekonomskih imigranata" koji se iseljavaju šezdesetih godina prošlog stoljeća, a koji uglavnom žive u državama zapadne Europe. Jedan dio njih dobro je integriran u domicilne države (posebno mlađi Hrvati), dok se drugi dio još uvijek smatra kao privremenim iseljenicima i iskazuje želju za povratkom u Hrvatsku.
Najveći broj političkih iseljenika naselio se u Južnoj i Sjevernoj Americi nakon Drugog svjetskog rata.

Hrvatsko iseljavanje tijekom devedesetih godina obilježavaju izbjeglice iz ratom razorenih područja, a rezultat je velikosrpskog agresivnog rata u Republici Hrvatskoj. Najveći broj iseljenika u tom razdoblju preselio se u države zapadne Europe i prekooceanske države poput SAD-a, Kanade, Australije i Novog Zelanda. Međutim, neki od njih su se vratili u Hrvatsku.