Kada je prije točno 16 godina na Institutu "Ruđer Bošković" u rad pušten ciklotron, stroj za ubrzavanje kretanja nabijenih atomskih čestica, trebao je to biti početak nove ere u hrvatskom zdravstvu, "izvrstan primjer dobrog funkcioniranja javno-privatnog partnerstva na dobrobit svih građana Republike Hrvatske".
Na velikoj svečanosti u državnom institutu, pred cijelim državnim vrhom, ciklotron je u pogon svečano pustila tadašnja premijerka i čelnica HDZ-a Jadranka Kosor (vidi OVDJE). U posao vrijedan više od 14,5 milijuna eura ušli su tada državni Institut "Ruđer Bošković" (IRB), privatna klinika Medikol i njihova novoosnovana tvrtka kćer, komercijalna tvrtka Ruđer Medikol Ciklotron. Dodatnih pola milijuna eura stiglo je od Ministarstva znanosti uz objašnjenje kako je riječ o projektu iznimne javne važnosti: riječ je o specijaliziranom postrojenju u kojem nastaju radiofarmaci, radioaktivni spojevi bez kojih PET/CT uređaji, ključni za dijagnostiku i praćenje onkoloških bolesnika, ne mogu raditi. U ciklotronu se proizvode pod strogo kontroliranim uvjetima i imaju iznimno kratak rok trajanja, zbog čega njihova dostupnost izravno određuje dostupnost same dijagnostike.
U teoriji sve je izgledalo savršeno.
Novi ciklotron "Cyclone 18/9 HC" trebao je omogućiti opskrbu cijele Hrvatske radiofarmacima, ali i mnogo šire od toga jer planovi su uključivali i regionalna tržišta od Slovenije i Srbije do Mađarske, Bugarske i Rumunjske. U početnim najavama projekt je bio postavljen kao uravnotežen spoj znanosti i medicine. Tvrdilo se da će se vrijeme rada na ciklotronu dijeliti popola: jedan dio za proizvodnju oko 15.000 doza dijagnostičkih preparata godišnje, a drugi će biti namijenjen za znanstvene pokuse i rad fizičara. Takav model ujedno je bio i ključna prednost projekta: infrastruktura koja istodobno pokriva potrebe zdravstvenog sustava i razvija domaću znanost. Ili je barem trebao biti.
Ugovore o osnivanju zajedničkog projekta potpisali su predstavnici državnog instituta i privatnog partnera, uz političku podršku tadašnjeg državnog vrha, čime je formaliziran model u kojem javna infrastruktura i znanstveni kapaciteti ulaze u partnerstvo s privatnim kapitalom.
Na papiru: spoj znanosti, javnog interesa i tržišta. U praksi: zdravstveni sustav koji je od samog početka ključnu proizvodnju radiofarmaka, bez kojih nema PET/CT dijagnostike, prepustio privatniku!
Danas, 16 godina kasnije, ciklotron iz prostora državnog instituta operativno kontrolira upravo Medikol. Iz tog pogona opskrbljuju se sve njihove privatne poliklinike, ali i KBC Osijek – kao i onkološki centar UPMC Hillman u Zaboku. U 2026. godini Republika Hrvatska tako ovisi o privatnoj tvrtki za ključni segment dijagnostike raka, i to u sustavu koji je izgrađen i javnim novcem.
Ni to, vjerojatno, ne bismo znali, da slučaj ciklotron nije došao u fokus javnosti nakon izbijanja afere povezane s poslovanjem Medikola, koja je otvorila brojna pitanja odnosa privatnog i javnog sektora u hrvatskom zdravstvu.
Pa smo tako saznali da zajednička tvrtka Ruđer Medikol Ciklotron d.o.o., osnovana kao okosnica projekta koji se godinama predstavlja kao primjer uspješnog javno-privatnog partnerstva, od početka ima jasno definiranu i neravnopravnu vlasničku strukturu. Privatna Medikol grupa drži čak 83 posto udjela, dok državni Institut "Ruđer Bošković", kao javna znanstvena institucija, ima tek 17 posto. Takav omjer, objašnjavaju u "Ruđeru", nije slučajan već je usklađen s pravilima natječaja i projektnih poziva koji "zahtijevaju da javni udio ostane ispod 25 posto, čime se otvara pristup dodatnim financijskim i razvojnim prilikama".
Iako je projekt pokrenut 2007. godine, ključni operativni odnosi definirani su tek godinama kasnije. Ugovor o uređenju međusobnih prava i obveza između Instituta i tvrtke potpisan je 28. srpnja 2015. na razdoblje od deset godina, a krajem 2024. produžen je pod istim uvjetima. Prema tom ugovoru, sve troškove poslovanja – uključujući zaposlenike, režije i korištenje prostora unutar državnog instituta – snosi tvrtka Ruđer Medikol Ciklotron.
Zanimljivo je, međutim, kako od samog početka nije bilo tako.
U svom nalazu iz 2012. godine Državna revizija je otkrila kako "Institut nije sklopio ugovor s tvrtkom RMC d.o.o. koji bi jasno definirao uvjete korištenja ciklotrona u znanstvenoistraživačke svrhe". Također, revizija je utvrdila da zajednički ugovor ne pokriva sve usluge koje IRB pruža RMC-u, niti je potpisan poseban ugovor koji bi precizno regulirao te odnose. Drugim riječima, Institut nije trebao snositi troškove koje je činila tvrtka RMC. Ispostavilo se, naime, da je Institut iz vlastitog proračuna plaćao režije zajedničkoj tvrtki u kojoj je 66 posto udjela imao Medikol, dok je preostali dio u vlasništvu IRB-a i tvrtke Ruđer Inovacije. Danas su omjeri promijenjeni: Medikol grupa ima 83 posto, a Institut "Ruđer Bošković" 17 posto. Sada režije i ostale troškove povezane s korištenjem prostora i poslovanjem snosi Ruđer Medikol Ciklotron, uključujući i plaće radnika.
Međutim, u zajedničkoj tvrtki koju su osnovali IRB i Medikol nema zaposlenih znanstvenika Instituta pa projekt koji je trebao biti primjer sinergije znanosti i zdravstva danas otvara niz neugodnih pitanja: gdje su nestali istraživački kapaciteti koji su trebali biti njegov temelj?
Ista je stvar i s načinom korištenja ciklotrona koji je ostao fleksibilno definiran. Ili nedefiniran, ako ćemo točnije. Nakon svih odgovora koje smo dobili iz "Ruđera" sada je sasvim jasno da se ciklotronsko postrojenje primarno koristi za proizvodnju fluora-18, ključnog izotopa za PET/CT dijagnostiku, dok se znanstveno-istraživački rad odvija "u skladu s potrebama".
– Institut kroz svoj vlasnički udio u tvrtki Ruđer Medikol Ciklotron ostvaruje prihod koji ulaže u znanstveno-istraživačku djelatnost. U tom smislu javna vrijednost ovog sustava primarno se očituje u njegovoj ulozi u zdravstvenom sustavu te u financijskom doprinosu razvoju znanstvenog rada Instituta –- kažu iz "Ruđera".
Na pitanje koliko je znanstvenih projekata provedeno koristeći ciklotron, koliko je objavljenih znanstvenih radova, doktorata te magistarskih i diplomskih radova, te koliko je međunarodnih znanstvenih suradnji ostvareno na temelju rada tog postrojenja zadnjih pet godina, odgovor je sličan. Znanstveni output "Ruđera" vezan uz ciklotronsku infrastrukturu nije opsežan niti ga Institut prikazuje drukčijim nego što jest. Ciklotronska infrastruktura korištena je u pojedinim projektima, poput HRZZ-ova istraživanja "SuMERA", u kojem je tim od osam znanstvenika proučavao molekularne mehanizme metaboličkih i oksidativnih procesa. Uz to, odobren je i projekt razvoja inovativnih (18F) radiofarmaka za ranu dijagnostiku raka prostate vrijedan 2,6 milijuna eura, od čega je 1,53 milijuna bespovratno, na kojem također radi tim od osam znanstvenika Instituta "Ruđer Bošković" u suradnji s tvrtkom Ruđer Medikol Ciklotron. No, kako razvoj novih radiofarmaka i lijekova ne ovisi samo o ciklotronu, već zahtijeva dodatnu infrastrukturu, njegovi trenutačni kapaciteti nisu dovoljni za opsežan razvoj lijekova.
– Treba ga smatrati važnom polaznom infrastrukturom, ali ne i samodostatnim preduvjetom. Potrebna su dodatna ulaganja u prostor i stručni kadar – poručuju iz Instituta.
I to je, više manje, to.
Inače, prema izvješću Državnog ureda za reviziju za 2024. godinu, u poslovanju Instituta s društvom Ruđer Medikol Ciklotron nisu utvrđene nepravilnosti.
No izostanak formalnih primjedbi ne odgovara na suštinsko pitanje u ovoj priči: kako je moguće da je sustav u kojem privatni partner Medikol drži 83 posto vlasništva, upravlja cijelom proizvodnjom radiofarmaka i koristi javnu infrastrukturu Instituta "Ruđer Bošković" uopće definiran kao javno-privatno partnerstvo?
Na kraju, ostaje gola i neugodna istina: sustav koji je građen javnim novcem i opravdavan javnim interesom danas prije svega funkcionira kao stroj za generiranje profita. S prioritetima koji su odavno prestali biti javni.
VIŠE O MEDIKOLU PROČITAJTE NA OVIM LINKOVIMA:
A OVO SU REAKCIJE MEDIKOLA NA NAŠE TEKSTOVE:
Medikol: Država poslujući s nama štedi, poslovanje s nama je racionalno rješenje
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....